in MREŽA
Svečano otvorena izložba ‘In memoriam Stjepan Kulfa’
Stjepan Kulfa svoju prvu skulpturu čovjeka načinio je kad mu je bilo tek dvanaest godina i na tom putu je ustrajao sve do svoga kraja
U ovo predadventsko vrijeme Društvo tjelesnih invalida svečano je otvorilo u svojoj Galeriji/Izlogu Bosanska 2 u srijedu, 29. studenog 2023., s početkom u 18 sati, izložbu ‘In memoriam Stjepan Kulfa’, posvećenu svom članu preminulom 29. listopada 2022. godine. Izložba će biti otvorena do kraja ove godine.
Stjepan Kulfa rođen je 1961. godine u Donjem Jesenju nedaleko od Krapine. Kako je vidljivo iz njegove biografije, završio je ekonomsku školu i nakon rada ubrzo otišao u mirovinu.
Od djetinjstva ga je privlačilo drvo, pogotovo lipa u kojoj od 1980. godine radi manje i veće skulpture. Uvijek kroz osjećaj za figuru daje poruke široj publici. Samostalne izložbe imao je u Novoj bolnici u Krapinskim Toplicama od 1995. – 2000. godine.
Najsretniji mu je trenutak u životu bio kad je, prema Kulfinim riječima, posve slučajno upoznao slikaricu Jasnu Dapas, s kojom je živio i zajednički stvarao dugi niz godina. Zbližila ih je, kako sam ističe, ‘umjetnost, slikarstvo i muzika’.
Bio je umjetnik koji se bavio rezbarijama u drvu, a svoju prvu skulpturu čovjeka načinio je kad mu je bilo tek dvanaest godina i na tom putu je ustrajao sve do svoga kraja. Mnogi su ga imali priliku upoznati, kako u sklopu samog Društva tjelesnih invalida tako i na brojnim kulturnim i umjetničkim manifestacijama, a posebno u sklopu likovnog programa Festivala jednakih mogućnosti, gdje je bio od samog početka. Uz likovni, okušao se i u sportskom programu Festivala, i to u boćanju u invalidskim kolicima, a sudjelovao je i u glazbeno-scenskom programu s Vokalnom skupinom Društva distrofičara Zagreb.
Iako je bio u invalidskim kolicima, njegov neuništiv duh nije mu dao mira tako da je stvorio mnoštvo umjetničkih djela u drvu, a koja će upravo ovih dana resiti galeriju Društva u blagdanskom ruhu.
Kulfa je izložbe svojih rezbarija od 2004. godine imao na Trgu bana Josipa Jelačića – Advent na trgu, zatim u Koprivnici, Jastrebarskom, Velikom Taboru, Etnografskom muzeju u Zagrebu, knjižnici Vladimir Nazor, u Vrapču, u Kustošiji, Vojnom ordinarijatu na Ksaveru, u Splitu, Vukovaru, na Svjetskoj izložbi jaslica u Rimu, Arlesu, Napulju, Salzburgu, Skopju.
Bio je aktivan član Društva distrofičara Zagreb, a od 2017. godine i dopredsjednik udruge.
Kako je Stanko Špoljarić napisao u recenziji brošure, na izložbi je Kulfa predstavljen s dvije tematske cjeline: božićnih jaslica, djela složene likovne scene i figuracijom koncentriranom na pojedinu figuru.
Svi sudionici svečanog otvorenja počašćeni su od Društva s kolačima i pićem, a za poklon svatko je mogao uzeti brošuru o izložbi te knjigu Jasne Dapas ‘Ugašene krijesnice’, čije su tiskanje u siječnju 2018. godine omogućili kći Daniela, sin Marco i Stjepan Kulfa.
Jasna Dapas bila je životna partnerica Stjepana Kulfe. Rođena je 1950. godine u Zagrebu, gdje je i preminula 2016. godine. Završila je XII. Društveno-jezičnu gimnaziju i Muzičku školu ‘Blagoje Bersa’, smjer glasovir. Od ranih 20-ih pisala je poeziju i kratke crtice iz života. Slikarstvom se počela baviti od ranog djetinjstva, a za boravka u Trstu pohađala je privatnu akademiju slikara Giuseppea Durena. Na skupnim izložbama sudjelovala je 71 put. Bila je članica zbirke Bauer od 1993. godine, a od 2000. godine KUD-a INA. Bila je članica AGMENA-e, udruženja za pomoć djeci s malignim oboljenjima u Trstu, udruge Prijatelji božićnih jaslica Zagreb te od 2015. godine novoosnovane udruge HDLU – Zagreb, zatim donatorica zbirke Antuna Bauera i Zagorske lige protiv raka. Osim izložbi slika, imala je zadnjih 15 godina i zajedničke izložbe jaslica koje je izrađivala od kiparske gline. Jaslice su joj bile i na svjetskoj izložbi u Rimu, a u Europskom domu u Zagrebu imala je samostalnu izložbu portreta pape Ivana Pavla II.
Gledajući Dapasinu zbirku pjesama, a s druge strane Kulfine rezbarije, neizbježno je ne pomisliti da ova dva umjetnika, koje su za ovoga života povezivale niti ljubavi i umjetnosti, sada i s druge strane uživaju mir.
Za kćerku Danielu, koja je također dala veliki obol ovoj izložbi kao i prethodno maminoj, sama izložba s radovima izaziva posebne emocije – sjećanje na dvoje ljudi s kojima je imala zajedničke trenutke i koji nikada neće otići iz zaborava.
Svečanom otvorenju odazvalo se mnoštvo zainteresiranih, pretežito prijatelja i članova Društva koji su poznavali autora, odnosno autore. Međutim, ovo je prilika za sve da u ovo blagdansko vrijeme obogate kulturni opus, stanu na trenutak od svih obveza i jednostavno uživaju u nenametljivoj umjetnosti koja kroz prekrasna djela prikazuje živote dvoje ljudi koji su svojim trudom i radom ostavili neizbrisivi trag u hrvatskoj umjetničkoj sferi. Kulfine rezbarije i Dapasine pjesme nadopunju se i daju posebnu notu cijeloj izložbi.
Izložba je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba, a za postav iste zadužena je Vendi Babeli.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama
Poslušaj članak
U Splitu su predstavljeni rezultati europskog projekta „3P – Pratiteljice, Pomoćnice, Prijateljice III“, koji je usmjeren na pružanje pomoći starijim osobama i osobama s invaliditetom. Projekt provodi Županijska udruga slijepih Split, a dosadašnji rezultati pokazuju koliko je ovakva podrška važna za svakodnevni život korisnika.
Predstavljanje rezultata održano je 26. listopada u Koncertnoj dvorani Ive Tijardovića u Hrvatskom domu Split, u sklopu obilježavanja 75. obljetnice djelovanja Županijske udruge slijepih Split.
Od početka provedbe projekta zaposleno je 18 gerontodomaćica, a pomoć je dosad dobilo 132 korisnika. Podijeljeno je i više od 2.750 paketa s kućanskim i higijenskim potrepštinama, dok je ostvareno 452 od ukupno 495 planiranih rezultata.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama.
Osim praktične pomoći, važan dio njihova posla su razgovor i druženje s korisnicima. Na taj se način smanjuje osjećaj usamljenosti, a korisnici dobivaju osjećaj sigurnosti i podrške. Ovakva pomoć ujedno olakšava svakodnevicu i članovima njihovih obitelji koji brinu o svojim bližnjima.
Korisnicima se svakog mjeseca osiguravaju i paketi osnovnih kućanskih i higijenskih proizvoda. U njima se nalaze sredstva za pranje posuđa i rublja, sapun, pasta za zube, toaletni papir, kuhinjski ručnici, šampon i drugi proizvodi za svakodnevnu upotrebu.
Projekt se provodi na području Splita, Solina, Kaštela, Visa i Komiže. Njegova ukupna vrijednost iznosi 742.500 eura, a provedba traje od veljače 2024. do veljače 2027. godine. Sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru programa „Zaželi – prevencija institucionalizacije“.
Dosadašnji rezultati pokazuju koliko su ovakvi projekti važni za poboljšanje kvalitete života starijih osoba i osoba s invaliditetom. Osim što korisnicima omogućuju lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti, projektom je otvoreno i 18 radnih mjesta. Time se istodobno pruža pomoć onima kojima je najpotrebnija i potiče zapošljavanje žena u lokalnoj zajednici.
Korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji
Socijalni radnici već dugo, zbog kojekakvih se zadataka svojih nadređenih, ne bave svojim primarnim poslom. Kako bi se to promijenilo, Vlada Republike Hrvatske 5. studenog donijela je Pravilnik o izmjenama i dopunama zakona o pružanju socijalnih usluga.
Izmijenjeni pravilnik omogućuje pružanje psihosocijalne i rane razvojne podrške u obitelji korisnika, mijenja prostorne i kadrovske uvjete te u dijelu usluga povećava dopuštene kapacitete.
Tako od sada, pružatelj usluga dužan je pružati uslugu u prostoru pružatelja usluga, a isto se odnosi na pružanje usluga u vidu savjetovanja, stručne procjene, psihosocijalnog savjetovanja i socijalnog mentorstva.
Isto vrijedi za obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, boravka, smještaja, psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške ako se ne pruža u obitelji korisnika.
Ako se usluge pružaju u prostorijama kao što su obiteljski domovi to se odnosi se na uslugu pomoći u kući, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, psihosocijalne podrške i rano razvojne podrške.
Nadalje, ako socijalni radnici pružaju pomoć u aspektu uključivanja u programe odgoja i obrazovanja, prostor je dužna osigurati odgojno obrazovna ustanova.
S druge strane, korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji.
Kako bi se osigurali potrebni radni uvjeti za kvalitetnu psihosocijalnu i rano razvojnu podršku, pružatelj usluge dužan je stručnom osoblju osigurati adekvatna sredstva za rad kao i prostor gdje će oni moći voditi bilješke te arhivirati potrebnu dokumentaciju bitnu za i u provedbi usluge.
Prostorija mora biti dovoljno prostrana da u isto vrijeme u njoj svoje radne zadatke može obavljati više osoba. Za radnike je potrebno osigurati i sanitarni čvor koji neometano mogu koristiti.
Što se tiče pružanja socijalne usluge smještaja, ona kad su u pitanju djeca, mora imati deset mjesta, dok za odrasle i starije osobe smještajni kapacitet treba biti sastavljen od 30 mjesta. Ova usluga može se realizirati i u prostoru stambene namjene koji se ujedno može koristiti i u stambene svrhe. Ako pak dom može primiti 20 osoba, onda je riječ o malom domu.
Objekt u kojem se pruža usluga smještaja mora biti visok 240 centimetara. Međutim ako u smještaju boravi do 30 osoba koje imaju problema s pokretljivošću onda se visinska razlika može savladati pomagalima; granica se računa po broju osoba, a ne po veličini stambenog prostora.
Pružatelj usluge mora imati dovoljan broj ležećih mjesta, smještaj treba sadržavati prostor za dnevni odmor, uz prostor za pripremu, čuvanje hrane i konzumaciju jela.
Što se tiče broja zaposlenih, od sada na 20 korisnika moraju biti angažirane 3 medicinske sestre. Nadalje, na 40 korisnika po novim izmjenama zakona sada se dodjeljuje jedan fizioterapeut ili radni terapeut.
Za male domove, do 30 korisnika mora biti zaposleno 5 njegovatelja uz jednu medicinsku sestru. Ovaj broj ljudi u smještaju zahtjeva manje od jednog stručnog suradnika u toj vrsti usluge smještaja.
Isto tako, u svakom domu moraju postojati dojavni uređaji koji će biti spojeni s dežurnom službom. Što se tiče spavaonica, dopušteno odstupanje od propisane površine po korisniku raste s 5 % na 15 %.
Ako dom nudi uslugu boravka za stariju populaciju i uslugu dnevnog odmora, u njemu se mora nalaziti minimalno 20 % ležajeva u odnosu na puni kapacitet.
Nove izmjene zakona trebale bi uvelike olakšati život, svima kojima je potreban smještaj ili stručna pomoć.
Ministar Alen Ružić kazao je kako su socijalni radnici raspršeni po sustavima gdje se najmanje bave onim što je u opisu njihovog posla.
-Socijalnim radnicima je plaća važna, ali iz razgovora s njima, vidljivo je da im je važno i da se poštuju kao struka, da imaju pravo istupanja i da dobiju pravo odlučivanja. Oni se ne boje odgovornosti, ali im treba podrška – istaknuo je ministar Ružić na ovu temu.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
in MREŽAPrije 1 danStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Tenis u kolicimaPrije 4 danaSven Maretić osvojio titulu u parovima na turniru u Italiji