Projekt je prepoznat i od strane Sveučilišta te je nagrađen Rektorovom nagradom, a osmišljen je od strane članica Studentskog zbora Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Poslušaj članak
Studentski zbor Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta organizirao je zajedničko obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom u utorak, 3. prosinca 2024., od 17,30 sati do 21 sata, u dvorani ‘PAUK’ Studentskog naselja Stjepan Radić, u sklopu provedbe projekta ‘OSI – Otkrij, spoznaj, iskusi!’, koji uključuje brojne interaktivne i edukativne aktivnosti i radionice sa ciljem edukacije društva o izazovima s kojima se svakodnevno nose osobe s invaliditetom.
Projekt je prepoznat i od strane Sveučilišta te je nagrađen Rektorovom nagradom, a osmišljen je od strane članica Studentskog zbora Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
– Prvi puta je proveden u akademskoj godini 2021./2022. u kojoj je i nagrađen Rektorovom nagradom u području ‘Nagrade za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici’. Provođenje projekta nastavilo se i u akademskim godinama 2022./2023. te 2023./2024. te ga planiramo nastaviti i ove akademske godine. Temeljni ciljevi održavanja projekta su edukacija i senzibilizacija javnosti o svakodnevnim izazovima s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. Edukacijom javnosti (s naglaskom na studentsku populaciju) nastojimo pridonijeti inkluziji osoba s invaliditetom u svim područjima življenja te smanjiti predrasude, strah i stigmatizaciju koje su nerijetko povezane s nekim vrstama teškoća/invaliditeta. S obzirom na naglašenu važnost iskustvenog učenja, kao najkvalitetnijeg i najzanimljivijeg oblika učenja, projekt ‘OSI – Otkrij, spoznaj, iskusi!’ organiziran je u obliku niza punktova na kojima studenti Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta predvode iskustvene i edukativne aktivnosti i radionice sa ciljem približavanja teškoća ili invaliditeta posjetiteljima – stoji u priopćenju od strane organizatora.
Kao i prethodnih godina, i ove smo medijski popratili te posjetili svaki od punktova na projektu, koji pokriva barem jedno od sljedećih područja, i to: motoričke teškoće, oštećenja vida, intelektualne teškoće, senzorne disfunkcije, oštećenja sluha, poremećaji glasa, nasilje nad osobama s invaliditetom, psihičke bolesti i poremećaji, teškoće učenja, autizam.
Na svakom punktu za posjetitelje bio je izložen plakat s najvažnijim informacijama o području koje punkt obrađuje. Aktivnosti i radionice na punktovima provodili su studenti svih prijediplomskih i diplomskih studija Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta – pojedini kao organizatori punktova, a ostali kao volonteri, nastojeći na taj način potaknuti suradnju, umrežavanje i interdisciplinarnost sva tri studija Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Punkt pod nazivom Teškoće učenja prethodnih godina nije postojao, a ove godine pokrenut je suradnjom studenata edukacijske rehabilitacije i logopedije. Teškoće učenja odnose se na heterogenu grupu poremećaja, neurološke osnove, koje se manifestiraju sa značajnim teškoćama u savladavanju i upotrebi čitanja, pisanja, matematičkih sposobnosti, ali i organiziranju i vremenskom planiranju. Često se javljaju zajedno s ADHD-om, hiperaktivnim poremećajem s deficitom pažnje, a utvrđeno je da 15 do 40 posto učenika s disleksijom ima i dijagnozu ADHD-a, dok pet do deset posto učenika ima neku teškoću učenja. Disleksija se odnosi na trajne teškoće čitanja, razumijevanja pročitanoga i učenja. Disgrafija se odnosi na trajne teškoće u pisanju. Diskalkulija se odnosi na teškoće u logičkom zaključivanju, planiranju i obavljanju jednostavnih matematičkih operacija. Vrlo je zanimljiv podatak da osobe s teškoćama učenja su prosječne ili iznadprosječne inteligencije. Stoga je vrlo važan faktor prepoznavanja navedenih teškoća na vrijeme od strane stručnih osoba i uvažavanja u sredinama gdje se osobe s teškoćama učenja nalaza.
Također, novina je da je ove godine pokrenut i punkt pod nazivom Autizam, koji podrazumijeva neurorazvojnu različitost i postoji oduvijek, nije bolest i nije uzrokovan cjepivom.
S obzirom da temeljno načelo projekta glasi ‘Ništa o nama, bez nas’, u organizaciju i provedbu projekta uključene su i osobe s invaliditetom, kontaktiranjem samih studenata s invaliditetom te udruga osoba s invaliditetom.
S ciljem što veće posjećenosti, projekt je promoviran na društvenim mrežama Studentskog zbora Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Također, promotivni plakati su postavljeni na frekventna mjesta na kojima je isto dozvoljeno.
– Smatramo kako projekt ‘OSI – Otkrij, spoznaj, iskusi!’ pruža priliku za suradnju sva tri studija Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u svrhu ostvarivanja zajedničkog cilja širenja znanja javnosti o svakodnevnim izazovima s kojima se susreću osobe s invaliditetom. Svrha ovog projekta nije ‘još jedan informativni letak’ ili humanitarna akcija, već korak prema istinskoj inkluziji. Želimo preusmjeriti fokus s pojma invaliditeta na samu osobu s invaliditetom, a teoriju spojiti s praksom – zaključna je poruka Studentskog zbora Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj.
Također se uz navedene punktove mogao vidjeti na jednom od promotivnih plakata prijedlog filmova i serija o osobama s invaliditetom, koje je pripremila Svea Kučinić.
Sve u svemu, prilika da se svatko tko se prepoznao po informacijama s punktova odvaži zatražiti svoja prava tamo gdje smatra da ih ima, a ujedno i naći snage za ići dalje znajući da nije sam.
Ovom pjesmom želim izraziti zahvalnost glazbenicima i tekstopiscima koji su prije dvije godine prepoznali moj talent, kao i svima koji me podržavaju na ovom putu, a posebno roditeljima, koji su moj najveći oslonac, izjavio je Kristijan
Poslušaj članak
Krajem prošle godine, odnosno, 27. prosinca 2024. godine, Kristijan Trampuž premijerno je predstavio spot za svoju novu pjesmu ‘Sunce na ekranu’.
Tekst pjesme napisala je Marina Cetina, glazbu je skladao Dorian Škrobonja, dok je za aranžman i produkciju zaslužan Robert Grubišić. Prateće vokale otpjevali su Natalija Hiberski Duišin i Robert Grubišić, a snimanje je obavljeno u studiju Adria Records.
Video realizaciju potpisuju Igor Modrić i Robert Kalčić iz produkcijske kuće Pro-Rec.
– Ovom pjesmom želim izraziti zahvalnost glazbenicima i tekstopiscima koji su prije dvije godine prepoznali moj talent, kao i svima koji me podržavaju na ovom putu, a posebno roditeljima, koji su moj najveći oslonac – izjavio je Kristijan.
Posebnu zahvalu uputio je Konobi Tarsa i vlasniku Goranu Rogiću na ustupanju prostora za snimanje spota, kao i Košarkaškom klubu Flumen Santi Viti FSV te djevojkama Nerei Brajac i Ivoni Krakić koje su sudjelovale u videu.
– Zahvaljujem i svom najboljem prijatelju Luki Wagneru, koji je kao i uvijek bio uz mene. Posebno zahvaljujem gospodinu Miljenku Mišljenoviću, koji mi je omogućio da na 22. Festivalu stvaralaštva i postignuća u razvoju osoba s invaliditetom budem voditelj te prvi put javno izvedem pjesmu ‘Sunce na ekranu’ – kazao je Trampuž
Kristijan se zahvalio i medijskim pokroviteljima, uključujući Radio Kastav, Novinet TV Kanal RI, te portale Sportokracija i TV Nova Pula, na pruženoj podršci.
Za kraj, Kristijan je poslao poruku svim svojim prijateljima.
– Treba se boriti, jer je samo nebo granica. Budite hrabri i veseli!
Posebno je istaknuo da je član ‘Draških maškara’ i veliki ljubitelj Riječkog karnevala.
Kristijan Trampuž, rođen 20. svibnja 1991. godine, osoba je s invaliditetom i član Udruge osoba s cerebralnom i dječjom paralizom u Rijeci. Od 2007. godine bavi se bocciom, gdje je postigao zapažene rezultate, dok se glazbom aktivno bavi od 2022. godine.
Do sada je snimio pet pjesama i dva video spota, a u njegovim počecima veliku podršku pružili su mu Robert Pilepić, Robert Grubišić i studio Pro-Rec iz Matulja.
Za pristup sustavu e-MOSI potrebno je koristiti vjerodajnicu visoke ili značajne razine sigurnosti putem sustava e-Građani
Poslušaj članak
Agencija za komercijalnu djelatnost sustavno radi na olakšavanju života osobama s invaliditetom pa su tako ovaj put unaprijedili svoj Elektronski sustav (e-mosi) još jednostavnijim načinom izdavanja isprava i iskaznica za osobe s invaliditetom.
Osim što sada putem interneta možete podnijeti zahtjev za izdavanje Europske i nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom te Europske parkirališne karte, dostupne su i usluge podnošenja zahtjeva za novu ispravu zbog promjene podataka u Registru osoba s invaliditetom ili zahtjev zbog promjene osobnih podataka (ime/prezime).
Isto tako, putem interneta se može zahtjev za novi dokument u slučaju gubitka, krađe ili oštećenja iskaznice ili Europske parkirališne karte te preuzimanje Rješenja izdanih uz vaše isprave.
Za pristup sustavu e-MOSI potrebno je koristiti vjerodajnicu visoke ili značajne razine sigurnosti putem sustava e-Građani, a sve zahtjeve možete podnijeti putem sljedećeg linka: https://mosi.akd.hr/hr/emosi.
Inače, Europska i nacionalna iskaznica za osobe s invaliditetom uvedena je prošle godine u Hrvatsku, u skladu s inicijativom Europske unije za standardizaciju prava osoba s invaliditetom u zemljama članicama.
Ove iskaznice omogućuju osobama s invaliditetom veće pogodnosti, poput pristupa različitim pravima i uslugama, olakšavanja korištenja javnog prijevoza, kao i drugih povlastica koje su osigurane zakonodavstvom Europske unije i nacionalnim zakonima.
Europska parkirališna karta temelji se na jedinstvenom standardu koji je prepoznat u svim zemljama članicama EU s ciljem poboljšanja mobilnosti i neometanog pristupa potrebnim uslugama, a osobama s invaliditetom omogućava lakše kretanje i pristup javnim površinama i uslugama.
Parkirališna karta omogućuje besplatan ili povoljniji pristup parkiralištima, kao i parkiranje na mjestima koja su posebno označena za osobe s invaliditetom, bez obzira na to u kojoj zemlji EU osoba boravi. Može se koristiti u svim državama članicama EU, svaka zemlja kartu priznaje kao dokaz da osoba ima pravo koristiti povlastice koje se odnose na parkiranje.
Europske parkirališne karte samo su jedna u nizu pozitivnih praksi koje je AKD napravio kako bi olakšao život osobama s invaliditetom u Hrvatskoj.
Treninzi će se odvijati u sportskoj dvorani, na bazenu i u prirodi, a sve s ciljem razvoja socijalnih vještina i motoričkih sposobnosti djece s Down sindromom
Poslušaj članak
Sportska udruga djece s intelektualnim teškoćama Mali princ Zadar, koja je specijalizirana za treniranje djece s intelektualnim teškoćama, uskoro otvara grupu treninga za djecu s Down sindromom od 9 do 15 godina.
S novom godinom kreće i nova priča. Tako su iz Malog princa odlučili otvoriti novu grupu za treninge najmlađih osoba s Down sindromom. Jedan od najboljih načina inkluzije djece s teškoćama u razvoju u društvo je upravo kroz sport.
Upravo zbog tog razloga Udruga Mali princ provodi prilagođene treninge za djecu s Down sindromom te tako rade na socijalizaciji, poticanju fizičke aktivnosti i ranoj prevenciji pretilosti kod djece.
Kroz raznolik program sportskih aktivnosti koji je osmišljen i prilagođen upravo najmlađoj djeci s Down sindromom, poticat će se njihova fizička aktivnost, emocionalna i socijalna inteligencija.
Prilagođeni treninzi održavat će se ponedjeljkom od 14 do 15 sati u dvorani 4 na ŠRC Višnjik, trajat će 60 minuta, a bit će koncipirani na način da će se djecu postepeno uvoditi u trenažni proces gdje će kroz razne vježbe i elementarne sportske i društvene igre naučiti osnovne oblike kretanja i motoričke strukture.
Treninzi će se odvijati u sportskoj dvorani, bazenu i u prirodi, a sve s ciljem razvoja socijalnih vještina i motoričkih sposobnosti djece s Down sindromom, pod vodstvom profesorice kineziologije Martine Šango koja je ujedno i predsjednica Udruge, te vrijednih volontera Udruge.
Predsjednica Udruge istaknula je kako će novi program uvelike doprinijeti poboljšanju kvalitete života mališana s Down sindromom.
– Veselimo se novom programu osmišljenom za mlađu djecu sa Down sindromom. Njime će se stvoriti nova prilika za uključivanje djece sa DS u sport, što smatram izuzetno važnim zbog unapređivanja njihovog zdravlja, razvoja navika za tjelesnim vježbanjem, te općenito poboljšanja kvalitete njihovog života. Djeca će rano ulaziti u sustav vježbanja i u sport, koji će doprinijeti njihovom samopouzdanju, razvoju pozitivne slike o sebi, te razviti i socijalne vještine koje su također važne. Mislim da je ovo još jedan iskorak ka prihvaćanju djece sa DS u društvo, te poticaj i promicanje inkluzivnih vrijednosti u lokalnoj zajednici – zaključila je Šango.
Organiziranjem sportskih aktivnosti za djecu s Down sindromom udruga je pokazala kako brine za bolje sutra najranjivijih skupina u društvu. Na taj način pokazuje cijeloj zajednici put prema većoj inkluzivnosti osoba s Down sindromom u društvo.
Svi zainteresirani roditelji koji žele da im djeca budu dio spomenutog sportskog programa mogu se prijaviti pozivom na broj 091/495-4496, slanjem poruke putem Facebooka ovdje, ili njihove službene stranice ovdje.
Svake godine članovi Udruge Mali princ sudjeluju na raznim sportskim natjecanjima za osobe s intelektualnim teškoćama.
Inače, Udruga Mali princ nastala je 2018. godine s ciljem pružanja poticajnoga okruženja za tjelesnu aktivnost djece i mladih s intelektualnim teškoćama.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.