Projekt je prepoznat i od strane Sveučilišta te je nagrađen Rektorovom nagradom, a osmišljen je od strane članica Studentskog zbora Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Poslušaj članak
Studentski zbor Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta organizirao je zajedničko obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom u utorak, 3. prosinca 2024., od 17,30 sati do 21 sata, u dvorani ‘PAUK’ Studentskog naselja Stjepan Radić, u sklopu provedbe projekta ‘OSI – Otkrij, spoznaj, iskusi!’, koji uključuje brojne interaktivne i edukativne aktivnosti i radionice sa ciljem edukacije društva o izazovima s kojima se svakodnevno nose osobe s invaliditetom.
Projekt je prepoznat i od strane Sveučilišta te je nagrađen Rektorovom nagradom, a osmišljen je od strane članica Studentskog zbora Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
– Prvi puta je proveden u akademskoj godini 2021./2022. u kojoj je i nagrađen Rektorovom nagradom u području ‘Nagrade za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici’. Provođenje projekta nastavilo se i u akademskim godinama 2022./2023. te 2023./2024. te ga planiramo nastaviti i ove akademske godine. Temeljni ciljevi održavanja projekta su edukacija i senzibilizacija javnosti o svakodnevnim izazovima s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. Edukacijom javnosti (s naglaskom na studentsku populaciju) nastojimo pridonijeti inkluziji osoba s invaliditetom u svim područjima življenja te smanjiti predrasude, strah i stigmatizaciju koje su nerijetko povezane s nekim vrstama teškoća/invaliditeta. S obzirom na naglašenu važnost iskustvenog učenja, kao najkvalitetnijeg i najzanimljivijeg oblika učenja, projekt ‘OSI – Otkrij, spoznaj, iskusi!’ organiziran je u obliku niza punktova na kojima studenti Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta predvode iskustvene i edukativne aktivnosti i radionice sa ciljem približavanja teškoća ili invaliditeta posjetiteljima – stoji u priopćenju od strane organizatora.
Kao i prethodnih godina, i ove smo medijski popratili te posjetili svaki od punktova na projektu, koji pokriva barem jedno od sljedećih područja, i to: motoričke teškoće, oštećenja vida, intelektualne teškoće, senzorne disfunkcije, oštećenja sluha, poremećaji glasa, nasilje nad osobama s invaliditetom, psihičke bolesti i poremećaji, teškoće učenja, autizam.
Na svakom punktu za posjetitelje bio je izložen plakat s najvažnijim informacijama o području koje punkt obrađuje. Aktivnosti i radionice na punktovima provodili su studenti svih prijediplomskih i diplomskih studija Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta – pojedini kao organizatori punktova, a ostali kao volonteri, nastojeći na taj način potaknuti suradnju, umrežavanje i interdisciplinarnost sva tri studija Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Punkt pod nazivom Teškoće učenja prethodnih godina nije postojao, a ove godine pokrenut je suradnjom studenata edukacijske rehabilitacije i logopedije. Teškoće učenja odnose se na heterogenu grupu poremećaja, neurološke osnove, koje se manifestiraju sa značajnim teškoćama u savladavanju i upotrebi čitanja, pisanja, matematičkih sposobnosti, ali i organiziranju i vremenskom planiranju. Često se javljaju zajedno s ADHD-om, hiperaktivnim poremećajem s deficitom pažnje, a utvrđeno je da 15 do 40 posto učenika s disleksijom ima i dijagnozu ADHD-a, dok pet do deset posto učenika ima neku teškoću učenja. Disleksija se odnosi na trajne teškoće čitanja, razumijevanja pročitanoga i učenja. Disgrafija se odnosi na trajne teškoće u pisanju. Diskalkulija se odnosi na teškoće u logičkom zaključivanju, planiranju i obavljanju jednostavnih matematičkih operacija. Vrlo je zanimljiv podatak da osobe s teškoćama učenja su prosječne ili iznadprosječne inteligencije. Stoga je vrlo važan faktor prepoznavanja navedenih teškoća na vrijeme od strane stručnih osoba i uvažavanja u sredinama gdje se osobe s teškoćama učenja nalaza.
Također, novina je da je ove godine pokrenut i punkt pod nazivom Autizam, koji podrazumijeva neurorazvojnu različitost i postoji oduvijek, nije bolest i nije uzrokovan cjepivom.
S obzirom da temeljno načelo projekta glasi ‘Ništa o nama, bez nas’, u organizaciju i provedbu projekta uključene su i osobe s invaliditetom, kontaktiranjem samih studenata s invaliditetom te udruga osoba s invaliditetom.
S ciljem što veće posjećenosti, projekt je promoviran na društvenim mrežama Studentskog zbora Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Također, promotivni plakati su postavljeni na frekventna mjesta na kojima je isto dozvoljeno.
– Smatramo kako projekt ‘OSI – Otkrij, spoznaj, iskusi!’ pruža priliku za suradnju sva tri studija Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u svrhu ostvarivanja zajedničkog cilja širenja znanja javnosti o svakodnevnim izazovima s kojima se susreću osobe s invaliditetom. Svrha ovog projekta nije ‘još jedan informativni letak’ ili humanitarna akcija, već korak prema istinskoj inkluziji. Želimo preusmjeriti fokus s pojma invaliditeta na samu osobu s invaliditetom, a teoriju spojiti s praksom – zaključna je poruka Studentskog zbora Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj.
Također se uz navedene punktove mogao vidjeti na jednom od promotivnih plakata prijedlog filmova i serija o osobama s invaliditetom, koje je pripremila Svea Kučinić.
Sve u svemu, prilika da se svatko tko se prepoznao po informacijama s punktova odvaži zatražiti svoja prava tamo gdje smatra da ih ima, a ujedno i naći snage za ići dalje znajući da nije sam.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja
Poslušaj članak
Zračna luka Zadar napravila je još jedan važan iskorak prema stvaranju uključivijeg i pristupačnijeg iskustva putovanja pridruživši se međunarodnom programu Hidden Disabilities Sunflower.
Riječ je o inicijativi koja osobama s nevidljivim invaliditetom i drugačijim potrebama omogućuje da na diskretan način zatraže dodatnu podršku tijekom boravka u zračnoj luci i putovanja.
Hidden Disabilities Sunflower međunarodno je prepoznat program namijenjen osobama čije zdravstvene teškoće nisu vidljive na prvi pogled. To uključuje osobe s autizmom, ADHD-om, demencijom, kroničnim bolestima, anksioznim poremećajima te oštećenjima sluha ili vida.
Nošenjem vrpce, bedža ili druge oznake sa simbolom suncokreta putnici zaposlenicima i ostalim korisnicima daju do znanja da im je možda potrebno više vremena, dodatno razumijevanje ili pomoć.
Podrška može uključivati jasnije upute, pomoć pri snalaženju u zračnoj luci, više strpljenja u komunikaciji ili razumijevanje u stresnim situacijama. Na taj se način putovanje osobama s nevidljivim invaliditetom nastoji učiniti sigurnijim, jednostavnijim i ugodnijim.
U sklopu pristupanja programu, Zračna luka Zadar omogućila je putnicima preuzimanje Sunflower oznaka, a organizirana je i edukacija zaposlenika kako bi prepoznali značenje simbola te pružili odgovarajuću podršku osobama kojima je ona potrebna.
Edukacija djelatnika jedan je od ključnih elemenata programa jer doprinosi boljem razumijevanju različitih vrsta nevidljivih invaliditeta i razvoju vještina za primjeren pristup putnicima. Dobro educirani zaposlenici mogu pokazati veću razinu empatije, učinkovitije komunicirati te osigurati pozitivnije korisničko iskustvo.
Program Hidden Disabilities Sunflower ujedno pridonosi podizanju svijesti o nevidljivim invaliditetima, smanjenju predrasuda i poticanju razumijevanja u društvu. Osobama kojima je potrebna dodatna podrška omogućuje lakši pristup uslugama i ravnopravnije sudjelovanje u svakodnevnom životu, čime se gradi pristupačnije i uključivije okruženje za sve.
Primjer Zračne luke Zadar mogao bi potaknuti i druge zračne luke, javne ustanove, prijevoznike, bolnice, škole te trgovačke centre da uvedu ovu inicijativu. Širenjem programa povećala bi se dostupnost usluge, unaprijedila kvaliteta korisničkog iskustva i dodatno podigla svijest o potrebama osoba s nevidljivim invaliditetima.
Studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Leon Benković i Fran Krasnić razvili su aplikaciju SIADUS, zahvaljujući kojoj podrška studentima s invaliditetom više nije prepuštena slučaju, već je organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja. Više o projektu rekao nam je njegov voditelj, Fran Krasnić
Poslušaj članak
Što je platforma SIADUS i što je potaknulo njezin razvoj?
-SIADUS je digitalni sustav koji povezuje studente s invaliditetom sa studentima-asistentima spremnima pružiti podršku u svakodnevnim akademskim aktivnostima.
Ideja je proizašla iz osobnog iskustva. Tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja osobe s invaliditetom najčešće imaju određenu razinu podrške, primjerice kroz asistente u nastavi. Ulaskom u visoko obrazovanje takva podrška uglavnom prestaje, pa se studenti često oslanjaju na improvizaciju i dobru volju pojedinaca.
Studentima s invaliditetom mogu biti potrebni pomoć pri kretanju po fakultetu, administrativnim postupcima, vođenju bilježaka ili dohvaćanju materijala. Cilj SIADUS-a jest da podrška ne bude slučajna, nego organizirana, predvidiva i dostupna tijekom cijelog studiranja.
Kako funkcionira sustav SIADUS?
-SIADUS se temelji na tri korisničke uloge: studentu s invaliditetom, studentu-asistentu i koordinatoru na fakultetu.
Student s invaliditetom unosi raspored, potrebe i preferencije, student-asistent svoju dostupnost i vrste podrške koje može pružiti, dok koordinator nadzire proces, potvrđuje ili prilagođava suradnje te prati njihovu provedbu.
Na temelju unesenih podataka algoritam predlaže najprikladnije parove uzimajući u obzir rasporede, potrebe i dostupnost. Tehnologija pritom ne zamjenjuje ljudski odnos, nego automatizira organizaciju kako bi podrška bila brža, preglednija i pouzdanija.
Koje koristi donosi platforma?
-Studentima s invaliditetom SIADUS omogućuje strukturiranu i pouzdanu podršku te olakšava svakodnevno studiranje. Sustav im omogućuje jasno iskazivanje potreba i pravodobnu pomoć.
Studenti-asistenti razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, stječu vrijedno iskustvo, a na pojedinim fakultetima njihov angažman može biti priznat kroz ECTS bodove ili druge oblike akademskog priznanja.
Visokoškolske ustanove dobivaju alat za organizaciju asistencije, praćenje suradnji i bolji uvid u potrebe studenata s invaliditetom. Time se smanjuje administrativno opterećenje te jača mogućnost uključivanja u europske projekte i reputacija institucije kao inkluzivne i društveno odgovorne.
SIADUS tako ne unapređuje samo organizaciju podrške, nego i razvija kulturu solidarnosti i ravnopravnosti unutar akademske zajednice.
U kojoj je fazi razvoja SIADUS?
-Platforma je tijekom proteklog semestra uspješno pilotirana na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Povratne informacije korisnika bile su vrlo pozitivne. Studentima s invaliditetom posebno znači što podrška više nije prepuštena slučaju, dok studenti-asistenti dobivaju jednostavan način uključivanja i konkretan doprinos kolegama.
Pilot-faza omogućila je testiranje sustava u stvarnim uvjetima i prepoznavanje mogućnosti za daljnje unaprjeđenje prije širenja na druge ustanove.
Projekt je sudjelovao u ZICER Startup Factory programu te je predstavljen na regionalnim i međunarodnim startup događanjima, uključujući PODIM u Mariboru i Zagreb Slush’D, kao i na stručnim skupovima posvećenima inovacijama, poduzetništvu i inkluziji.
SIADUS je osvojio priznanje za najbolji poster na stručnom skupu ‘Inkluzija i različitost: osnaživanje akademske zajednice’, a razvoj projekta nagrađen je i Posebnim rektorovim priznanjem za doprinos inkluzivnom obrazovanju. Ta priznanja potvrđuju da akademska zajednica prepoznaje vrijednost održivog rješenja za studente s invaliditetom.
Koji su daljnji planovi razvoja?
-Nakon pilot-projekta plan je postupno proširenje SIADUS-a na druge zainteresirane visokoobrazovne ustanove u Hrvatskoj. Sustav je razvijen modularno i skalabilno kako bi se mogao prilagoditi različitim fakultetima i njihovim potrebama.
Paralelno razvijamo modul internog naziva ‘Crni labud’, koji će studentima s invaliditetom olakšati prijelaz na tržište rada povezivanjem s poslodavcima prema kompetencijama, interesima i potrebama tržišta.
Dugoročni je cilj da SIADUS postane cjelovit sustav podrške koji prati osobu od početka studiranja do zapošljavanja, istodobno studentima olakšavajući profesionalni razvoj, a poslodavcima omogućujući pristup obrazovanim i motiviranim kandidatima s invaliditetom.
Izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet
U organizaciji Hrvatskog saveza slijepih prošli je tjedan u Zagrebu održana uvodna konferencija projekta Centra za edukaciju i stručnu podršku osobama s oštećenjem vida – Lumina, koji će se provoditi tri godine u suradnji s Gradom Zagrebom, KBC-om Sestre milosrdnice i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom.
Projektom se unaprjeđuje socijalna uključenost i kvaliteta života osoba s oštećenjem vida kroz uspostavu specijaliziranog resornog Centra koji osigurava dostupne, integrirane i kontinuirane socijalne usluge.
Korisnicima će se usluge pružati u prostoru Centra te putem mobilnog tima stručnjaka u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 296.842,19 eura.
U prigodnom govoru izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača istaknula je kako je cilj da nakon završetka projekta rehabilitacija osoba s oštećenjem vida postane sustavna usluga s obzirom da je sljepoća kompleksan invaliditet.
Voditeljica projekta Nikolina Kušterbajn istaknula je da će u projekt biti uključene 392 osobe s oštećenjem vida kojima će biti pruženo ukupno 3.255 socijalnih usluga. Kroz Centar Lumina, bez potrebe za administracijom, pružat će se šest oblika podrške. Individualna i grupna psihološka podrška omogućit će suočavanje s gubitkom vida i jačanje otpornosti, edukacijsko-rehabilitacijska podrška razvoj vještina za samostalno i svakodnevno funkcioniranje, a savjetodavna podrška omogućit će inicijalnu procjenu potreba i kontinuirano praćenje svakog korisnika.
Nadalje, pravna podrška omogućit će individualno i grupno savjetovanje o ostvarivanju prava dok IT podrška osposobljavanje za korištenje asistivnih tehnologija i digitalnih alata. Za korisnike koji ne mogu doći u Centar u vlastitom domu će biti dostupna podrška mobilnog tima stručnjaka kojeg čine psiholog, edukacijski rehabilitator, pravnik i IT stručnjak.
Srđana Šimac iz Hrvatskog saveza slijepih ukazala je na važnost ovog projekta s obzirom da ne postoji jedno mjesto na kojem osobe s oštećenjem vida mogu dobiti sveobuhvatu podršku i potrebne informacije. Upozorila je da nakon gubitka vida pogotovo u odraskoj dobi osobe su suočene s usamljenošću, izolacijom, depresijom i gubitkom funkcionalnosti.
U sklopu predstavljanja projekta održana je panel rasprava ‘Od dijagnoze do podrške – kako osigurati dostupnu i kvalitetnu podršku osobama s oštećenjem vida?’, na kojoj su sudjelovali prof.dr.sc Tina Runjić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, oftamologinja Biljana Andrijević Derk s Klinike za očne bolesti KBC Sestre milosrdnice, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović i izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača. Sudionici panela su istaknuli kako osobama s oštećenjem vida treba osigurati pravodobnu, dostupnu i cjelovitu podršku od trenutka suočavanja s dijagnozom do uključenosti u svakodnevni život.
Kvalitetna podrška ne može biti odgovornost samo jedne institucije ili jednog sustava nego je važno da različiti sustavi zajednički djeluju. Zaključeno je da projekt Lumina treba biti početak stvaranja održivog modela podrške.
Nakon završetka projekta nastavit će se povezivati stručnjaci i institucije s ciljem da osobe s oštećenjem vida imaju podršku kada je najpotrebnija.