Poveži se s nama

Civilno društvo

Stručno-znanstvena konferencija ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’

Objavljeno

/

Panel od četvero ljudi koji sjede za stolom ispred ekrana s prezentacijom. Tema konferencije je "Sport i zdravlje", a jedan od govornika, žena, drži govor s govornice, dok ostali panelisti sjede i slušaju.
Foto: Hrvatska udruga socijalnih pedagoga

U suvremenom društvu, izazovi održivog razvoja postaju sve kompleksniji, zahtijevajući nove pristupe i rješenja koja će osigurati pravednije i održivije zajednice

Stručno-znanstvena konferencija pod nazivom ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ održana je u Narodnom sveučilištu Sesvete.

Ova konferencija okupila je niz stručnjaka, edukatora i lokalnih dionika s ciljem razmjene znanja i iskustava o tome kako sport, zdravlje i inkluzija mogu doprinijeti održivom razvoju.

Sudionici su se usredotočili na ključne aspekte koji povezuju sport s jačanjem socijalne kohezije, promocijom zdravlja i potporom inkluzivnim praksama.Otvorenje konferencije ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ započelo je s uvodnim govorima uglednih članova društveno-političke zajednice. Ovi lideri istaknuli su ključnu ulogu lokalnih zajednica u poticanju sportskih aktivnosti i zdravog načina života, naglašavajući kako sport može djelovati kao snažan alat za izgradnju socijalne kohezije i promicanje zdravlja.

Konferenciju je otvorila vijećnica Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Zorica Gregurić, koja je istaknula važnost lokalne zajednice u poticanju sportskih aktivnosti. Željko Blažinović, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Sesvete, naglasio je u svom govoru ključnu ulogu lokalnih dionika u stvaranju uvjeta za aktivno sudjelovanje svih građana, uključujući i osobe s invaliditetom. Luka Holjevac, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, također je ukazao na potrebu za suradnjom među različitim sektorima kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja i inkluzije. Marko Gotovac, savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom, iznio je snažnu poruku o potrebama inkluzije osoba s invaliditetom u sve sfere društvenog života, posebno u sportu. Ermina Lekaj Prljaskaj, posebna savjetnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, obogatila je raspravu osvrtom na pravni okvir koji podržava inkluziju i održivi razvoj.

Moderatori Sara Markus i Ana Gabud, osigurale su strukturirani i inkluzivan pristup temama, potičući aktivnu interakciju među sudionicima.

Nakon uvodnih obraćanja, konferencija je nastavila s plenarni izlaganjima koja su obuhvatila raznolike teme. Sara Markus otvorila je plenarni dio izlaganja temom ‘Održivi razvoj kroz sport: Priprema djece s teškoćama u razvoju za samostalan život’, ističući kako sport može igrati ključnu ulogu u razvoju životnih vještina. Vedran Habel, predsjednik Udruge UNUO, predstavio je projekt ‘CUPID’S SPOON’, međunarodno gastro natjecanje za osobe s invaliditetom, koji pokazuje kako kulinarstvo može poslužiti kao platforma za inkluziju. Izlaganje Tihomira Prusine, Centar za rehabilitaciju Zagreb, s temom o sportu osoba s intelektualnim teškoćama dodatno je naglasilo važnost kinezoterapeuta u održivom razvoju. Martina Trnčević i Ivana Pišćanec, Škola za medicinske sestre Vinogradska, predstavile su modele suradnje između odgojno-obrazovnih ustanova i ustanova socijalne skrbi, naglašavajući važnost zajedničkog djelovanja.

U drugom dijelu konferencije, uslijedila su izlaganja o individualizaciji obrazovanja, suradnji među institucijama i važnosti sporta i zdravlja u kontekstu održivog razvoja.

Jedno od ključnih izlaganja održale su Katarina Magzan i Dunja Plazonja iz Športske gimnazije Zagreb. Njihovo izlaganje o individualizaciji u poučavanju učenika kategoriziranih sportaša naglasilo je važnost prilagodbe nastavnih metoda prema specifičnim potrebama svakog učenika, što je preduvjet za društvenu inkluziju i jednakost. Istaknule su da individualizirani pristupi ne samo da pomažu učenicima da postanu uspješniji sportaši, već ih i osnažuju da postanu aktivni članovi društva.

Iva Bojčić i Mate Sabol iz Industrijske strojarske škole u Zagrebu govorili su o  utjecaju sportskih aktivnosti na čitalačku kulturu mladih. Njihovo istraživanje pokazuje kako sport može pozitivno utjecati na razvoj čitalačkih vještina među mladima, čime se promiče jednakost i inkluzivnost. Ova izlaganja postavljaju temelje za integraciju sportskih programa s književnim aktivnostima, stvarajući holistički pristup obrazovanju.

Natalija Kirčenkova iz Osnovne škole Marije Jurić Zagorke istaknula je važnost izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u kontekstu održivog razvoja. Prikazala je kako ove aktivnosti mogu potaknuti angažman učenika i zajednice, osiguravajući da se školski život ne svodi samo na učionicu. Održivi razvoj zahtijeva aktivnu participaciju svih članova zajednice, a izvannastavne aktivnosti pružaju savršen okvir za to.

Željka Novačić iz Učeničkog doma ‘Dora Pejačević’ govorila je o mogućnostima suradnje odgojno-obrazovnih ustanova s lokalnom zajednicom. Ova suradnja može poslužiti kao ključni faktor održivog razvoja, gdje škole i zajednice rade zajedno na projektima koji obogaćuju obrazovni proces i jačaju veze unutar zajednice.

Mirta Balog Lovreković i Ana Novotny iz Osnovne škole dr. Vinka Žganca govorile su o integraciji sporta i igre u školske kurikulume. Njihovo izlaganje naglašava da je fizička aktivnost ne samo važna za zdravlje, već i ključna za razvoj zajednice. Kroz igre i sport, učenici uče vrijednosti kao što su suradnja, disciplina i fair play, što je od vitalnog značaja za izgradnju socijalne kohezije.

Džoni Marinčić iz Prehrambeno-tehnološke škole također se bavio temom održivog razvoja u kontekstu suradnje odgojno-obrazovnih ustanova i lokalne zajednice. Njegova izlaganja pokazala su da suradnja između različitih sektora može značajno unaprijediti kvalitetu obrazovanja i društvene usluge, čime se postiže održiviji i inkluzivniji razvoj.

Zaključno, Andreja Marcetić, članica Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava i predsjednica Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, održala je izlaganje o ulozi lokalne zajednice, posebno vijeća gradskih četvrti, u promociji sporta i zdravlja. U svom govoru istaknula je ključnu važnost zajednice u stvaranju poticajnog okruženja koje potiče sport i zdravlje, te predstavila različite programe i inicijative koje lokalne zajednice mogu implementirati kako bi aktivno doprinosile promociji zdravlja i sportskih aktivnosti. Naglasila je da aktivna participacija građana može značajno ojačati socijalnu koheziju i potaknuti ljude na sudjelovanje u sportskim aktivnostima. Također, povezala je temu inkluzije i sporta s Strategijom razvoja Hrvatske za razdoblje do 2030. godine, ističući da su integracija i dostupnost sportskih aktivnosti za sve ključni za ostvarenje dugoročnih ciljeva razvoja i univerzalne prevencije. Marcetić je pozvala sve prisutne da se angažiraju u stvaranju podržavajuće zajednice koja će promicati zdravlje, sport i inkluziju na svim razinama.

Konferencija pod nazivom ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ pružila je jedinstvenu priliku za stjecanje novih znanja i vještina, ali i za povezivanje različitih dionika, uključujući nastavnike, predstavnike lokalnih zajednica te stručnjake iz sektora socijalne skrbi i zdravstva. Kroz zajednički rad i razmjenu ideja, sudionici su doprinijeli razvoju održivih i pravednih zajednica, gdje sport, zdravlje i inkluzija zauzimaju središnje mjesto u postizanju tih ciljeva.

Ova inicijativa ne samo da ističe važnost sporta i zdravlja u društvenom kontekstu, već također otvara vrata budućim suradnjama i projektima koji će podržavati izgradnju inkluzivnijeg i zdravijeg društva. Uspostavljanje i jačanje suradnje među različitim sektorima potiče stvaranje zajednica temeljenih na jednakosti i solidarnosti, a poseban naglasak stavlja se na prava i uključivanje marginaliziranih skupina.

Konferenciju su organizirali Vijeće Gradske četvrti Gornja Dubrava, Vijeće Gradske četvrti Sesvete, Centar za potporu i inkluziju u zajednici te Hrvatska udruga socijalnih pedagoga, uz koordinaciju Andreje Marcetić i Zorice Gregurić. Zahvaljujući njihovom predanom radu, konferencija je okupila različite stručnjake i aktere iz zajednice, omogućivši im da zajednički rade na rješavanju važnih društvenih pitanja.

Sponzori i suradnici poput A2O d.o.o., Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Agronomske škole Zagreb, Prehrambeno-tehnološke škole, Srednje škole Jelkovec i Turističke zajednice Grada Zagreba bili su ključni za uspjeh ovog događaja. Njihova financijska i institucionalna podrška omogućila je uspješnu organizaciju konferencije i širenje njenih ciljeva, dok su Otvorena televizija Zagreb i Turistička zajednica Grada Zagreba osigurali značajnu medijsku podršku, podižući svijest o važnosti sporta, zdravlja i inkluzije. Ova inicijativa otvara vrata za buduće suradnje i projekte koji će doprinijeti izgradnji inkluzivnijeg i zdravijeg društva, jačajući socijalnu koheziju kroz edukaciju o pravima osoba s invaliditetom i osiguranje jednakih prilika za sve.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Civilno društvo

Zaklada Solidarna održala online ‘Doručak s novinarima’

Objavljeno

/

Slika prikazuje online konferenciju i ljude s upaljenim kamerama. Prostor iz kojeg se prati konferencija i laptop je u krupnom planu, dok su slike ljudi umanjene i daleko.
Foto: Vern

Projekti koje su udruge predstavljale, a novinari slušali, mogle su postati teme za izvještavanje zainteresiranim medijima

Poslušaj članak

Zaklada Solidarna 28. i 29. studenog organizirala je online sastanak s novinarima koji rade na nekim od društveno korisnih projekata.

Cilj ovog online meetinga bio je da se odazvani novinari povežu i lakše ostvare možebitnu suradnju s prisutnim udrugama. S druge strane, projekti koje su iudruge predstavljale, a novinari slušali, mogle su postati teme za izvještavanje zainteresiranim medijima.

Na ovom online ‘doručku s novinarima’ u dva zanimljiva dana moglo se čuti više o pojedinostima nekih od aktualnih projekata koje provode udruge koje su bile prisutne.

Prvi je svoj projekt prestavila Udruga CZMOS, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka koja kroz projektne aktivnosti pokušava utjecti na zakon o obveznom sudjelovanju korisnika zajamčene minimalne naknade u radu za opće dobro bez naknade. Udruga CZMOS smatra tu mjeru diskriminatornom i protustavnom. Stoga ističu kako će istražiti na koji se način mjera provodi u praksi i koje međunarodne dokumente krši. Na temelju prikupljenih podataka, kažu, sastavit će dokument vlastima s obrazloženjem problema i preporukama za ispravak mjere.

Cilj ovog projekta je utjecati na Zakon o socijalnoj skrbi, povećati svijest o siromaštvu i osnažiti korisnike da potraže pravni savjet. Također, iz udruge žele upozoriti donositelje odluka na pravne deficite mjere te ih potaknuti na unapređenje socijalnih politika.

Između ostalih svoje su projekte predstavili i Udruga Institut Pula koja če kroz projektne aktivnoti pokušati riješiti problem nedostatka podrške beskučnicima u Zagrebu, Puli, Poreču, ali i cijeloj Hrvatskoj. Kroz projekt pokušavaju naglasiti problem smještajnih kapaciteta za beskućnike, kao i problem potrebe ovisnosti o rješenjima civilnog društva.

Iz udruge se nadaju da će ovaj projekt donijeti povećanje opsega i kvalitete podrške, s minimalno 40 korisnika koji će primiti direktnu pomoć. Također, kroz projekt će se promovirati svijest o pravima beskućnika kroz medijske objave i društvene mreže, te organizirati javne događaje.

U petak je novinare dočekalo još gorućih tema koje bi trebale biti više zastupljene u medijskom prostoru.

Predstavnica Nacionalnog saveza udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) govorila je o tome da se priča o zaštiti mentalnog zdravlja na europskoj razini. Naglasila je kako se u Europskom parlamentu jako puno razgovara o ovoj temi te kako su europska rješenja za podizanje mentalnog zdravlja univerzalnost, solidarnost i dostupnost visoke kvalitete zdravstvene zaštite.

Upravo zbog toga SUMEZ će pokrenuti kampanju ‘Naši glasovi’ kako bi kako bi osvijestio javnost i potaknuo dijalog s političarima tijekom izbora za Europski parlament. Cilj je smanjiti stigmu i uključiti osobe s mentalnim teškoćama u donošenje odluka. Inicijativa nastoji povezati dionike i političare s osobama s teškoćama, kako bi se unaprijedile politike mentalnog zdravlja na nacionalnoj i EU razini. Prevencija i skrb o mentalnom zdravlju trebaju postati nacionalni prioritet tvrde iz SUMEZ-a.

Još jedan od hvale vrijednih projekta je projekt Zaklade Kultura nova pod nazivom ‘Romski teatar’. Cilj ovog projekta je smanjiti diskriminaciju romske manjine u Hrvatskoj i promijeniti stavove većinskog stanovništva kroz integraciju mladih Roma u obrazovanje i zajednicu.

Projekt uključuje kampanju podizanja svijesti u sjevernoj Hrvatskoj o položaju Roma putem inkluzivnih kazališnih aktivnosti. Planirane aktivnosti uključuju online istraživanje predrasuda, kampanju na društvenim mrežama, te stvaranje predstave ‘Teatra R’ koju će izvoditi Romi.

Na ovom online meetingu obrađena je i tema medijske diskriminacije prema LGBTQ+ zajednici kroz medije. Tu temu, kao i svoju akciju pod nazivom  ‘Akcija DiskrimiNacija’ predstavila je članica Centra za građanske inicijative.

Kroz svoju akciju Centar za građanske inicijative diže glas i bori se protiv homofobije u Hrvatskom medijskom prostoru. Iz centra tvrde da se kroz medije ugrožavaju prava i sigurnost LGBTIQ+ osoba u Hrvatskoj.

Projekt ‘Akcija DiskrimiNacija’ obuhvaća pravne, komunikacijske i zagovaračke aktivnosti s ciljem suzbijanja diskriminatornog medijskog izvještavanja. Kroz projektne aktivnosti iz Centra planiraju pripremu pravne argumentacije koja će pokazati kršenja zakona na nacionalnoj i EU razini. Isto tako, organizatori akcije rade na organizaciji sastanaka s ključnim institucijama te anketiranje LGBTIQ+ osoba radi prikupljanja njihovih iskustava.

Kroz zagovaračku kampanju, akcija će tražiti sankcioniranje neprimjerenog izvještavanja i promicanje regulatornih promjena. Ova inicijativa nastoji stvoriti sigurnije društvo za LGBTIQ+ zajednicu, smanjujući diskriminaciju i povećavajući odgovornost medija.

Ove, ali i niz drugih važnih tema obrađene su na online ‘Doručku s novinarima’, a sve s ciljem da se glas onih najugroženijih među nama čuje u hrvatskom medijskom prostoru.

Nastavi čitati

Civilno društvo

‘Nesavršeno savršena’ novi je projekt Ivane Nikolac

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu u invalidskim kolicima koja se nalazi na otvorenom prostoru uz obalu mora. U pozadini se vidi plavo more, kamenita obala i planine u daljini. Nebo je vedro s nekoliko oblaka. Osoba nosi bijelu majicu, šarene hlače i žute čizme. Fotografija je zanimljiva jer prikazuje prekrasan prirodni krajolik i može biti relevantna za teme vezane uz pristupačnost prirodnih ljepota osobama s invaliditetom.
Foto: Facebook/Ivana Nikolac

Kroz ovaj kanal želim vas inspirirati, povezati i podsjetit da svaka prepreka krije priliku, a svaka priča nosi snagu, rekla je Ivana

Poslušaj članak

Stigla je ‘Nesavršeno savršena’ na YouTube kanal, napisala je na svom Facebook profilu Ivana Nikolac, potpredsjednica Udruge Leptirići iz Metkovića.

– Ovdje počinje priča o životu koji prkosi granicama, životu iz perspektive koja se često ne vidi – bez filtera i bez zadrške. Ja sam Ivana, žena koja vjeruje da snaga nije u savršenstvu, već u prihvaćanju onoga što jesmo – sa svim izazovima, borbama i lijepim trenucima koji su dio svakodnevnog života. Želim pokazati da ‘nesavršeno’ može biti itekako savršeno.

Kroz ovaj kanal želim vas inspirirati, povezati i podsjetit da svaka prepreka krije priliku, a svaka priča nosi snagu.

Što vas očekuje? Priče koje slave hrabrost i autentičnost, moj životni put – izazovi i pobjede, putovanja i avanture, jer sloboda nema granice, poruke koje razbijaju predrasude i osnažuju snagu uma. ‘Nesavršeno savršena’ – jer svako ima priču vrijednu jednog umjetničkog djela – napisala je Ivana.

Bit će na kanalu svega, pričat će i o pravima osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, o temama za žene koje su zanemarene, zlostavljane… Pričat će o svemu.

Tijekom 18 godina invaliditeta upoznala je puno ljudi kojima se dogodilo nezamislivo puno nelijepih stvari, ali i one koji lijepo žive bez obzira na to što im se dogodilo nešto i preokrenulo svijet.

Ivana je pozvala i vas da budete sukreatori sadržaja, da pišete, komentirate i predlažete što vas zanima. Pratiti je možete ovdje, a imate i garanciju da neće biti dosadno.

Nastavi čitati

Civilno društvo

Društvo prevoditelja znakovnog jezika kod predsjednika Milanovića

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazan sastanak u uredu. Sedam osoba sjedi oko velikog drvenog stola s prozirnom staklenom površinom. Na stolu se nalazi cvjetni aranžman u sredini, a ispred svake osobe su papiri i olovke. U pozadini se vide veliki prozori kroz koje se pruža pogled na vanjski prostor s drvećem i stazama. Sastanak se odvija u formalnom okruženju, a sudionici su odjeveni u poslovnu odjeću. Na stolu su također postavljene pločice s imenima sudionika.
Foto: Ured predsjednika

Predstavnice društva uručile su predsjedniku Priznanje za doprinos vidljivosti zajednice Gluhih i hrvatskog znakovnog jezika kontinuiranim osiguravanjem prijevoda obraćanja na hrvatskom znakovnom jeziku

Predsjednik Republike Zoran Milanović razgovarao je 20. studenog 2024. godine s predstavnicama Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika, predsjednicom Društva Nives Gotovac i članicama Upravnog odbora Dorijanom Kavčić i Marijom Šoić.

Na sastanku su predstavnice Hrvatskog društvo prevoditelja znakovnog jezika upoznale predsjednika Milanovića s radom i aktivnostima Društva, osnovanog 2016. godine, koje je usmjereno na kontinuiranu brigu o prevoditeljima, njihovom razvoju i usavršavanju organiziranjem brojnih edukativnih događanja kako bi se uz visoko kvalitetne prijevode doprinijelo promidžbi i priznanju ne samo struke prevoditelja znakovnog jezika nego i afirmaciji hrvatskog znakovnog jezika.

Prema Registu osoba s invaliditetom, u Hrvatskoj ima oko 19 tisuća gluhih osoba, ali većina njih ne ostvaruje pravo na pristup informacijama na hrvatskom znakovnom jeziku iako im je to pravo zajamčeno zakonom. Predstavnice Društva istaknule su kao najveći problem činjenicu što hrvatski znakovni jezik još nije percipiran kao punopravni jezik. U tom kontekstu, jako pozitivnim smatraju što predsjednik Milanović neka od svojih obraćanja javnosti objavljuje i na hrvatskom znakovnom jeziku. Zbog toga su mu u ime Društva uručile i Priznanje na doprinosu vidljivosti zajednice Gluhih i hrvatskog znakovnog jezika kontinuiranim osiguravanjem prijevoda obraćanja na hrvatskom znakovnom jeziku.

Znakovni jezici koriste pokrete ruku i mimiku za prenošenje značenja, za razliku od govornih jezika koji rabe govor. Punopravni su ostalim, govorenim, prirodnim jezicima s vlastitom gramatikom i leksikom.

Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.

Izvor: Ured predsjednika

Nastavi čitati

U trendu