Connect with us

Civilno društvo

Stručno-znanstvena konferencija ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’

Objavljeno

/

Panel od četvero ljudi koji sjede za stolom ispred ekrana s prezentacijom. Tema konferencije je "Sport i zdravlje", a jedan od govornika, žena, drži govor s govornice, dok ostali panelisti sjede i slušaju.
Foto: Hrvatska udruga socijalnih pedagoga

U suvremenom društvu, izazovi održivog razvoja postaju sve kompleksniji, zahtijevajući nove pristupe i rješenja koja će osigurati pravednije i održivije zajednice

Stručno-znanstvena konferencija pod nazivom ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ održana je u Narodnom sveučilištu Sesvete.

Ova konferencija okupila je niz stručnjaka, edukatora i lokalnih dionika s ciljem razmjene znanja i iskustava o tome kako sport, zdravlje i inkluzija mogu doprinijeti održivom razvoju.

Sudionici su se usredotočili na ključne aspekte koji povezuju sport s jačanjem socijalne kohezije, promocijom zdravlja i potporom inkluzivnim praksama.Otvorenje konferencije ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ započelo je s uvodnim govorima uglednih članova društveno-političke zajednice. Ovi lideri istaknuli su ključnu ulogu lokalnih zajednica u poticanju sportskih aktivnosti i zdravog načina života, naglašavajući kako sport može djelovati kao snažan alat za izgradnju socijalne kohezije i promicanje zdravlja.

Konferenciju je otvorila vijećnica Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Zorica Gregurić, koja je istaknula važnost lokalne zajednice u poticanju sportskih aktivnosti. Željko Blažinović, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Sesvete, naglasio je u svom govoru ključnu ulogu lokalnih dionika u stvaranju uvjeta za aktivno sudjelovanje svih građana, uključujući i osobe s invaliditetom. Luka Holjevac, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, također je ukazao na potrebu za suradnjom među različitim sektorima kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja i inkluzije. Marko Gotovac, savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom, iznio je snažnu poruku o potrebama inkluzije osoba s invaliditetom u sve sfere društvenog života, posebno u sportu. Ermina Lekaj Prljaskaj, posebna savjetnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, obogatila je raspravu osvrtom na pravni okvir koji podržava inkluziju i održivi razvoj.

Moderatori Sara Markus i Ana Gabud, osigurale su strukturirani i inkluzivan pristup temama, potičući aktivnu interakciju među sudionicima.

Nakon uvodnih obraćanja, konferencija je nastavila s plenarni izlaganjima koja su obuhvatila raznolike teme. Sara Markus otvorila je plenarni dio izlaganja temom ‘Održivi razvoj kroz sport: Priprema djece s teškoćama u razvoju za samostalan život’, ističući kako sport može igrati ključnu ulogu u razvoju životnih vještina. Vedran Habel, predsjednik Udruge UNUO, predstavio je projekt ‘CUPID’S SPOON’, međunarodno gastro natjecanje za osobe s invaliditetom, koji pokazuje kako kulinarstvo može poslužiti kao platforma za inkluziju. Izlaganje Tihomira Prusine, Centar za rehabilitaciju Zagreb, s temom o sportu osoba s intelektualnim teškoćama dodatno je naglasilo važnost kinezoterapeuta u održivom razvoju. Martina Trnčević i Ivana Pišćanec, Škola za medicinske sestre Vinogradska, predstavile su modele suradnje između odgojno-obrazovnih ustanova i ustanova socijalne skrbi, naglašavajući važnost zajedničkog djelovanja.

U drugom dijelu konferencije, uslijedila su izlaganja o individualizaciji obrazovanja, suradnji među institucijama i važnosti sporta i zdravlja u kontekstu održivog razvoja.

Jedno od ključnih izlaganja održale su Katarina Magzan i Dunja Plazonja iz Športske gimnazije Zagreb. Njihovo izlaganje o individualizaciji u poučavanju učenika kategoriziranih sportaša naglasilo je važnost prilagodbe nastavnih metoda prema specifičnim potrebama svakog učenika, što je preduvjet za društvenu inkluziju i jednakost. Istaknule su da individualizirani pristupi ne samo da pomažu učenicima da postanu uspješniji sportaši, već ih i osnažuju da postanu aktivni članovi društva.

Iva Bojčić i Mate Sabol iz Industrijske strojarske škole u Zagrebu govorili su o  utjecaju sportskih aktivnosti na čitalačku kulturu mladih. Njihovo istraživanje pokazuje kako sport može pozitivno utjecati na razvoj čitalačkih vještina među mladima, čime se promiče jednakost i inkluzivnost. Ova izlaganja postavljaju temelje za integraciju sportskih programa s književnim aktivnostima, stvarajući holistički pristup obrazovanju.

Natalija Kirčenkova iz Osnovne škole Marije Jurić Zagorke istaknula je važnost izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u kontekstu održivog razvoja. Prikazala je kako ove aktivnosti mogu potaknuti angažman učenika i zajednice, osiguravajući da se školski život ne svodi samo na učionicu. Održivi razvoj zahtijeva aktivnu participaciju svih članova zajednice, a izvannastavne aktivnosti pružaju savršen okvir za to.

Željka Novačić iz Učeničkog doma ‘Dora Pejačević’ govorila je o mogućnostima suradnje odgojno-obrazovnih ustanova s lokalnom zajednicom. Ova suradnja može poslužiti kao ključni faktor održivog razvoja, gdje škole i zajednice rade zajedno na projektima koji obogaćuju obrazovni proces i jačaju veze unutar zajednice.

Mirta Balog Lovreković i Ana Novotny iz Osnovne škole dr. Vinka Žganca govorile su o integraciji sporta i igre u školske kurikulume. Njihovo izlaganje naglašava da je fizička aktivnost ne samo važna za zdravlje, već i ključna za razvoj zajednice. Kroz igre i sport, učenici uče vrijednosti kao što su suradnja, disciplina i fair play, što je od vitalnog značaja za izgradnju socijalne kohezije.

Džoni Marinčić iz Prehrambeno-tehnološke škole također se bavio temom održivog razvoja u kontekstu suradnje odgojno-obrazovnih ustanova i lokalne zajednice. Njegova izlaganja pokazala su da suradnja između različitih sektora može značajno unaprijediti kvalitetu obrazovanja i društvene usluge, čime se postiže održiviji i inkluzivniji razvoj.

Zaključno, Andreja Marcetić, članica Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava i predsjednica Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, održala je izlaganje o ulozi lokalne zajednice, posebno vijeća gradskih četvrti, u promociji sporta i zdravlja. U svom govoru istaknula je ključnu važnost zajednice u stvaranju poticajnog okruženja koje potiče sport i zdravlje, te predstavila različite programe i inicijative koje lokalne zajednice mogu implementirati kako bi aktivno doprinosile promociji zdravlja i sportskih aktivnosti. Naglasila je da aktivna participacija građana može značajno ojačati socijalnu koheziju i potaknuti ljude na sudjelovanje u sportskim aktivnostima. Također, povezala je temu inkluzije i sporta s Strategijom razvoja Hrvatske za razdoblje do 2030. godine, ističući da su integracija i dostupnost sportskih aktivnosti za sve ključni za ostvarenje dugoročnih ciljeva razvoja i univerzalne prevencije. Marcetić je pozvala sve prisutne da se angažiraju u stvaranju podržavajuće zajednice koja će promicati zdravlje, sport i inkluziju na svim razinama.

Konferencija pod nazivom ‘Sport, zdravlje i inkluzija kao pokretači održivog razvoja’ pružila je jedinstvenu priliku za stjecanje novih znanja i vještina, ali i za povezivanje različitih dionika, uključujući nastavnike, predstavnike lokalnih zajednica te stručnjake iz sektora socijalne skrbi i zdravstva. Kroz zajednički rad i razmjenu ideja, sudionici su doprinijeli razvoju održivih i pravednih zajednica, gdje sport, zdravlje i inkluzija zauzimaju središnje mjesto u postizanju tih ciljeva.

Ova inicijativa ne samo da ističe važnost sporta i zdravlja u društvenom kontekstu, već također otvara vrata budućim suradnjama i projektima koji će podržavati izgradnju inkluzivnijeg i zdravijeg društva. Uspostavljanje i jačanje suradnje među različitim sektorima potiče stvaranje zajednica temeljenih na jednakosti i solidarnosti, a poseban naglasak stavlja se na prava i uključivanje marginaliziranih skupina.

Konferenciju su organizirali Vijeće Gradske četvrti Gornja Dubrava, Vijeće Gradske četvrti Sesvete, Centar za potporu i inkluziju u zajednici te Hrvatska udruga socijalnih pedagoga, uz koordinaciju Andreje Marcetić i Zorice Gregurić. Zahvaljujući njihovom predanom radu, konferencija je okupila različite stručnjake i aktere iz zajednice, omogućivši im da zajednički rade na rješavanju važnih društvenih pitanja.

Sponzori i suradnici poput A2O d.o.o., Vijeća Gradske četvrti Sesvete, Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Agronomske škole Zagreb, Prehrambeno-tehnološke škole, Srednje škole Jelkovec i Turističke zajednice Grada Zagreba bili su ključni za uspjeh ovog događaja. Njihova financijska i institucionalna podrška omogućila je uspješnu organizaciju konferencije i širenje njenih ciljeva, dok su Otvorena televizija Zagreb i Turistička zajednica Grada Zagreba osigurali značajnu medijsku podršku, podižući svijest o važnosti sporta, zdravlja i inkluzije. Ova inicijativa otvara vrata za buduće suradnje i projekte koji će doprinijeti izgradnji inkluzivnijeg i zdravijeg društva, jačajući socijalnu koheziju kroz edukaciju o pravima osoba s invaliditetom i osiguranje jednakih prilika za sve.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Civilno društvo

Ani Mužek dodijeljena volonterska nagrada ‘Vedran’ za 2025.

Objavljeno

/

Napisao/la:

Dodjela nagrade volonterki godine uz prezentaciju u pozadini.
Foto: Ivana Vranješ

Volontiranje ima neprocjenjivu vrijednost. Omogućuje osobi da doprinese društvenom razvoju, obogati život drugih, ali i svoj život. U znak zahvalnosti i priznanja za nesebičan rad volonterima Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom (DTI) od 2016. godine dodjeljuje nagradu Vedran, nazvanu po pokojnom slikaru Vedranu Bouši koji je kao osoba s invaliditetom slikao glavom

Poslušaj članak

Nagrada Vedran za 2025. godinu 31. ožujka dodijeljena je socijalnoj radnici Ani Mužek iz Karlovca koja ima bogato volontersko iskustvo. Tijekom studija socijalnog rada Ana je pokazala poseban interes za volontiranje s osobama s invaliditetom.

Na Festivalu jednakih mogućnosti počela je volontirati 2017. godine, a danas volontira kao članica organizacijske strukture Festivala i voditeljica info pulta. Ana je volontirala i u udruzi Ozana s osobama s teškoćama u razvoju. Za volonterski rad u Društvu multiple skleroze Karlovačke županije nagrađena je nagradom ‘Naj volonterka Grada Karlovca’ 2025. godine.

Danas je zaposlena u Hrvatskom zavodu za socijalni rad pri stručnoj cjelini za odrasle osobe te je motivirana za daljnje profesionalno usavršavanje u području rada s osobama s invaliditetom.

Osim nagrade u obliku brončane skulpture kipara Vlatka Šaguda, Ani je uručena i monografija Vedrana Bouše te gravirano staklo ‘Volonterka 2025. godine’.

Uručujući nagradu Vedran, dopredsjednica Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Smiljana Tomić zahvalila je Ani za njezin volonterski rad, ali i svim volonterima koji svojim radom doprinose Društvu osoba s tjelesnim invaliditetom i zajednici općenito.

Izvršna direktorica Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Milica Gregurić Prugovečki istaknula je da je u Društvu 2025. godine volontiralo 112 volontera koji su ukupno realizirali 3537 volonterskih sati.

– Naši volonteri su dali svoj doprinos koliko god su mogli. U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine uz Anu četiri osobe imale su najviše volonterskih sati. Antonela Križanović ostvarila je 82 volonterska sata, Lora Zečević 83, Ivana Ekart 88, Maja Liković Cipurić 97, a Ana Mužek impresivnih 138 sati volonterskog rada. Njezin se rad odvijao kroz društvene mreže, kreiranje sadržaja i komunikaciju te je Društvo zahvaljujući tome postalo vidljivije onima koji nisu bili fizički prisutni – pojasnila je Gregurić Prugovečki.

Za Anu Mužek velika je čast što joj je dodijeljena nagrada Vedran i to je, kaže, kruna njezina volontiranja. Tijekom desetogodišnjeg volontiranja na Festivalu jednakih mogućnosti stekla je dragocjeno znanje, ali i sklopila prijateljstva.

Emotivno je izjavila da je Festival dio njezina života te je kroz to volontiranje odrastala. Naglasila je da, ukoliko je nekome pomogla tijekom tri dana trajanja Festivala u deset godina svog volontiranja, ima osjećaj da je bila na dobrom putu.

– Odlučila sam prije deset godina volontirati jer sam željela dati svoj doprinos Društvu osoba s tjelesnim invaliditetom, pritom ništa nisam očekivala zauzvrat, a dobila sam jako puno. U Ozani sam imala studentsku praksu te sam kraće vrijeme volontirala kroz projekt informatičkih radionica i radionica keramike za korisnike. To je lijepo iskustvo jer me ispunjava zadovoljstvom rad s osobama s intelektualnim teškoćama. Od 2018. volontiram u Društvu multiple skleroze Karlovačke županije te dalje redovito sudjelujem u raznim njihovim događajima – ispričala je Ana.

Poručila je mladima koji se odluče volontirati da ne trebaju očekivati kako će nešto dobiti od nekoga zauzvrat, nego da će se osjećati korisno čineći nešto dobro za druge.

Nastavite čitati

Civilno društvo

CEKATE Radionice 3D printa prilagođene osobama s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: CeKaTe

Riječ je o praktično usmjerenom edukativnom ciklusu koji omogućuje stjecanje konkretnih znanja kroz rad u profesionalnim alatima, uz vodstvo iskusnih mentora

Poslušaj članak

Centar za kulturu Trešnjevka u travnju 2026. organizira drugo izdanje edukativnog programa Trešnjevački 3D Print – Učimo u praksi: Blender i PrusaSlicer za juniore i seniore, namijenjenog svima koji žele naučiti ili unaprijediti svoje vještine u području 3D modeliranja i 3D printanja.

Program je u potpunosti besplatan za sve sudionike, a realizira se uz podršku Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Riječ je o praktično usmjerenom edukativnom ciklusu koji omogućuje stjecanje konkretnih znanja kroz rad u profesionalnim alatima, uz vodstvo iskusnih mentora iz područja digitalnog oblikovanja i 3D tehnologije. Program je otvoren za sve zainteresirane od 9 godina nadalje, a posebno je osmišljen tako da odgovara i početnicima i naprednijim korisnicima. Sudionici su podijeljeni u dvije skupine, juniori (9 – 14 godina) i seniori (15+ godina), dok je program ujedno inkluzivan i prilagođen osobama s invaliditetom, uz prethodne konzultacije.

Tijekom tri radionice polaznici će savladati osnove rada u Blenderu, naučiti kako pripremiti modele za 3D ispis pomoću PrusaSlicera te se upoznati s najčešćim problemima u 3D printanju i načinima njihova rješavanja kroz specijaliziranu radionicu ‘Zašto opet ne printa kako treba? 3D printanje bez nervoze’. Posebna vrijednost programa je i kontinuirana podrška mentora između radionica putem WhatsApp grupe.

Program vode stručnjaci s višegodišnjim iskustvom: Marko Šćurec, Danijel Višnjić i Sanja Ovčarić.

Radionice će se održavati subotama, 11., 18. i 25. travnja 2026. godine u Centru za kulturu Trešnjevka (Park Stara Trešnjevka 1), a po završetku programa sudionici će izraditi vlastite 3D modele, dobiti isprintane radove te certifikat o uspješnom sudjelovanju.

Sudjelovanje je besplatno, no broj mjesta je ograničen na 20 polaznika po grupi. Za sudjelovanje je potrebno vlastito prijenosno računalo te osnovno poznavanje rada na računalu, kao i prethodna instalacija programa Blender i PrusaSlicer.

Prijave su moguće isključivo putem online prijavnice: https://cekate.hr/program/radionice/tresnjevacki-3d-print/.

Nastavite čitati

Civilno društvo

SPLIT Dom željezničara postaje dom za osobe s invaliditetom?

Objavljeno

/

Napisao/la:

GOST AUTORUlaz i prizemlje Doma željezničara u Splitu s grafitima i parkiranim automobilima.
Foto: Andrija Lipanović
Piše: Ojdana Koharević

novinarka

U Hrvatskoj ne postoje studentski domovi za osobe s invaliditetom kao ni za djecu s invaliditetom poslije smrti skrbnika. Zato bi za dio njih trebalo prenamijeniti Dom željezničara u Splitu

Poslušaj članak

Andrija Lipanović, predsjednik Udruge Vjeruj i djeluj apelirao je na Vladu RH kako bi se ovaj zapušteni objekt u splitskom predjelu Ravne njive dodijelio osobama s invaliditetom.

– Čuo sam ministra Branka Bačića kako ovaj Dom žele prenamijeniti priuštivom stanovanju, to je totalna glupost. U Domu željezničara bi se trebali smjestiti učenici i studenti s invaliditetom te osobe s invaliditetom koje ostaju bez odgovarajuće skrbi, posebice nakon smrti roditelja ili skrbnika – kaže Lipanović.

Apel Udruge u ime svih osoba s invaliditetom uputio je čak i premijeru Plenkoviću.

– Pisali smo Vladi RH, tražio sam hitan sastanak zbog izjave ministra Bačića da bi volio tu napraviti priuštive stanove. Zgradu bi trebalo iskoristiti za osobe s invaliditetom, a priuštive stanove neka grade na drugom mjestu – poručuje.

Zgrada Doma željezničara u Splitu uz ulicu s parkiranim automobilima i drvećem.
Foto: Andrija Lipanović

Na taj bi se način riješio smještaj dijela osoba s invaliditetom u Splitu. U ovom gradu živi više od 29 tisuća osoba s invaliditetom, dok je 80 tisuća osoba s invaliditetom u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Po njegovim riječima Dom željezničara prilagođen je osobama s invaliditetom, ima pet katova, opremljen je liftom, kuhinjom, menzom. Nekad su tu bile i ordinacije za zaposlene ljude sa željeznice. 

– Bilo bi dobro kad bi dva kata bila za studente s invaliditetom, dva za osobe i djecu s invaliditetom poslije smrti skrbnika, a u Domu bi se mogao otvoriti i rehabilitacijski centar i sala tako da bude sve na jednom mjestu – predlaže Lipanović.

Projekt bi, osim rješavanja važnog socijalnog pitanja, otvorio i nova radna mjesta. Lipanović je svjestan da je pred njima dug put.

– Za realizaciju je potrebno riješiti i imovinsko-pravne odnose s vlasnikom (HŽ Infrastruktura) te uključiti državu, Županiju i Grad Split, uz mogućnost korištenja EU sredstava. Udruga predlaže izradu studije izvedivosti i pokretanje institucionalnih koraka kako bi se projekt realizirao. Naglašavamo njegovu važnost za razvoj inkluzivne i socijalno osjetljive zajednice – ističe Lipanović.

Nakon što je uputio apel Vladi RH, Lipanović očekuje poziv na sastanak u Zagrebu kako bi najviše državne dužnosnike upoznao s idejom o prenamjeni objekta.

– Nadamo se da će ovaj naš apel biti koristan, mi nećemo stati sa zahtjevima jer osobe s invaliditetom zaslužuju bolje uvjete – zaključuje Lipanović.

Vjerujmo da će ovaj zahtjev naići na razumijevanje državnog vrha i predstavnika lokalne vlasti kako bi zapušteni objekt nakon niza godina konačno imao pravu namjenu. Osobe s invaliditetom to itekako zaslužuju.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu