Poveži se s nama

Medicina

SPINALNA MIŠIĆNA ATROFIJA Oboljeli se sve više uključuju u život lokalne zajednice

Objavljeno

/

Foto: Hayek Medical

Pratila sam razvoj znanosti i dugo čekala pomake u liječenju SMA. Danas, s dostupnim terapijama, slavimo i najmanji pomak naših članova, kaže Marica Mirić, predsjednica Saveza društava distrofičara Hrvatske

Kolovoz je mjesec obilježavanja spinalne mišićne atrofije (SMA), rijetke, ali ozbiljne genetske bolesti koja uzrokuje slabljenje i propadanje mišića što otežava osnovne životne funkcije.

Donedavno, SMA je bila najčešći nasljedni uzrok smrti novorođenčadi jer se najteži oblik bolesti javlja u prvih šest mjeseci života. Međutim, SMA pogađa sve dobne skupine, a godišnje od nje oboli približno jedna od 10 000 osoba. Iako SMA još uvijek nije izlječiva bolest, nove metode i multidisciplinarni pristup liječenju omogućili su znatno bolje ishode liječenja te bolju kvalitetu života oboljelih.

Promjene u liječenju SMA donose pomake

Prof. dr. sc. Ervina Bilić, specijalistica neurologije s užom specijalizacijom za područje neuromuskularnih bolesti, objašnjava:

– U zadnjih nekoliko godina naš rad, perspektiva bolesnika te pogled neurološke zajednice na živote i budućnost bolesnika značajno su evoluirali. To možemo zahvaliti kauzalnom liječenju koje uključuje različite terapije i napredne medicinske intervencije koje korigiraju genetske defekte odgovorne za bolest. Dok smo prije samo pratili progresiju bolesti i bespomoćno mjerili invaliditet koji je bio neminovan, danas svakodnevno svjedočimo pomicanju granica i novim postignućima naših bolesnika.
Osim navedenoga, od vitalne važnosti je i multidisciplinarni pristup. Timski rad neurologa, fizioterapeuta, logopeda, nutricionista i drugih stručnjaka ključan je za pružanje sveobuhvatne skrbi i podrške oboljelim osobama. Fizioterapija, respiratorna terapija, logopedija i ortopedska njega samo su neki od važnih elemenata liječenja koji pomažu održavanju funkcionalnosti mišića i poboljšanju kvalitete života.

Svakodnevica oboljelih sada je lakša

Iako spinalna mišićna atrofija nije u potpunosti izlječiva, razvoj znanosti i medicinskih terapija usporavaju njezin tijek i unapređuju kvalitetu života oboljelih osoba. Marica Mirić, predsjednica Saveza društava distrofičara Hrvatske, ističe:

– Pratila sam razvoj znanosti i dugo čekala pomake u liječenju SMA. Danas, s dostupnim terapijama, slavimo i najmanji pomak naših članova. Za nas je velika stvar ako se netko može sam počešljati, zavezati vezice na cipelama ili podići čašu sa stola. Uz to, oboljeli se sve više uključuju u život lokalne zajednice, svijet rada, obrazovanja, sporta i sl. To su svakodnevne aktivnosti, koje većina ljudi uzima zdravo za gotovo, no oboljelima od SMA predstavljaju novu pobjedu.

Kod težih oblika SMA, koji se javlja kod novorođenčadi, dok se nisu počele primjenjivati terapije u liječenju, bolesnici nisu mogli samostalno disati i hraniti se, nisu mogli hodati, čak niti samostalno sjediti, a u velikom broju slučajeva dolazilo je i do smrtnog ishoda. Međutim, uvođenjem novorođenačkog probira, spinalna mišićna atrofija se može otkriti odmah po rođenju te se s liječenjem može započeti već u prvim danima djetetova života. Upravo rano otkrivanje probirom i pravovremeno liječenje mogu spriječiti razvoj teških simptoma kod oboljele djece.

U odrasloj dobi najčešće se dijagnosticiraju manje teški oblici s blažim simptomima, kao što su slabost mišića pri čemu oboljeli imaju poteškoće s podizanjem ruku iznad glave, pri trčanju ili kretanju uz stepenice. Osim toga, SMA može biti uzrok skolioze ili narušene sposobnosti disanja. Iako u odrasloj dobi simptomi nisu toliko izraženi te ih je teže prepoznati, SMA je progresivna bolest što znači da, ako se ne prepozna na vrijeme i ne liječi, bolest napreduje, a simptomi se pogoršavaju. Međutim, rana dijagnoza i adekvatna terapija mogu zaustaviti progresiju te ublažiti simptome omogućujući oboljelima kvalitetniji život.

– Tinejdžeri su posebno osjetljiva skupina jer se zbog fizičkih poteškoća suočavaju i s brojnim emocionalnim izazovima – naglašava Marina Magdić, predsjednica udruge Kolibrići.

– Prije početka adekvatnog multidisciplinarnog pristupa liječenju, većina njih bila je ovisna o pomoći drugih, a svakodnevne aktivnosti i sudjelovanje u društvenim događanjima bili su im otežani. Uz današnji pristup liječenju i podršku zajednice, naši mladi razgovaraju o izboru zanimanja i planovima za budućnost. Neprocjenjivo je vidjeti kako se ove mlade osobe razvijaju neovisno o svojoj bolesti i postižu uspjehe o kojima su prije mogli samo sanjati.

– Većina naših bolesnika kontinuirano ostvaruju poboljšanje i napredak u ocjenskim ljestvicama i zbog toga smo iznimno sretni i ponosni. Mogu reći da je velika čast biti neurolog u ovo vrijeme kada svjedočimo tako iznimnim otkrićima i primjeni tih otkrića za naše odrasle osobe oboljele od spinalne mišićne atrofije – zaključuje prof. dr. sc. Ervina Bilić.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Medicina

KRONIČAN STRES Kako se nositi s najučestalijom bolešću današnjice?

Objavljeno

/

Foto: Pixabay

Razne su bolesti u korelaciji s kroničnim stresom, jer on potencijalno opterećuje naš imunosni sustav i tako nas čini podložnijima infekcijama

Mnogi stres smatraju isključivo lošom pojavom, no stvari ipak nisu tako jednostavne budući da je stres prirodna, ali i vrlo dragocjena tjelesna reakcija.

U situaciji koju ocijenimo prijetećom naše tijelo stavlja se u visok stupanj pripravnosti.

– U našem se mozgu na nju pokreće reakcija – objašnjava dr. Ralf Suhr, predsjednik berlinske Zaklade za zdravstvenu pismenost, neprofitne organizacije čiji je cilj omogućiti ljudima donošenje informiranih zdravstvenih odluka.

Signalne molekule koje se nazivaju hormoni stresa, primjerice noradrenalin, adrenalin i kortizol, otpuštaju se u krvotok. Zalihe energije stavljaju se u pogon, a organizam postaje budniji i sposobniji da brže reagira. Takvo stanje u sklopu kojega organizam bira boriti se, bježati ili paralizirati se, bilo je vitalno za naše prapovijesne pretke kada su se, primjerice, iznenada suočili sa zvijeri.

Danas je susret s divljim medvjedom rijetko okidač stresa. U moderno doba to su drugi, svakodnevni stresori, kao što su obiteljski ili financijski problemi, zahtjevan šef, stalna stiska s vremenom ili osjetilno preopterećenje u žustrom digitalno povezanom svijetu.

Ti okidači uzrokuju kroničan stres i organizmu ostavljaju nedovoljnu priliku da se vrati u normalno, opušteno stanje, a time potiču biokemijske procese koji mogu dovesti do bolesti.

– No studije nisu nedvosmisleno pokazale izravnu vezu između stresa i konkretnih bolesti – kaže Suhr.

Ipak, razne su bolesti u korelaciji s kroničnim stresom, jer on potencijalno opterećuje naš imunosni sustav i tako nas čini podložnijima infekcijama. Usto, ljudi pod stresom često usvajaju nezdrave navike poput pušenja, nedovoljnog spavanja ili halapljivog konzumiranja nezdrave hrane.

Kakav je utjecaj stresa na određene tjelesne sustave?

1. Gastrointestinalni trakt

Stres može rezultirati probavnim smetnjama, čak i od hrane koju inače dobro podnosimo, a ‘to mnoge ljude čini sklonima dijareji’, otkriva psihijatar i znanstvenik koji se bavi problemom stresa, dr. Mazda Adli, glavni liječnik u berlinskoj klinici Fliedner i voditelj odjela za istraživanje afektivnih poremećaja u sveučilišnoj bolnici Charité.

Kronični stres također može učiniti crijeva tromima, smanjiti apetit, dovesti do žgaravice ili gore, do sindroma iritabilnog crijeva, navodi Adli.

2. Kardiovaskularni sustav

Akutni stres povećava broj otkucaja srca i krvni tlak, a kronični može dovesti do zdravstvenih stanja kao što je kronično visoko krvni tlak.

– Moguće su i srčane aritmije – upozorava Adli.

Kronični stres je i faktor srčanog i moždanog udara, a rizik se povećava nezdravim navikama za kojima posežemo, kao što je pušenje.

3. Muskulatura

Stres može rezultirati napetošću mišića. Mišići vrata mogu postati zategnuti do mjere da otežavaju pokretljivost vrata i glave, a pojavljuju se i bolovi u leđima.

Sve to potencijalno dovodi do neravnomjerne raspodjele težine u mišićno-koštanom sustavu s bolnim posljedicama poput lumbaga ili hernije intervertebralnog diska.

4. Metabolizam

Smatra se da je stres moguć uzročnik metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i visoke razine kolesterola.

– Budući da osjeća ugrozu, tijelo pod stresom stavlja u pogon više zaliha energije, i šećera i masti – objašnjava Adli. – Istovremeno hormoni stresa potiču otpornost na inzulin”, povećavajući razinu šećera u krvi.

Štoviše, hormon stresa kortizol na tijelo djeluje tako da ono neprestano obnavlja svoje zalihe šećera i masti, što može rezultirati time da na raspolaganje stavi više energije nego što mu je potrebno.

Dodatni šećer i masnoće mogu pridonijeti nakupljanju štetnog sala na trbuhu, ograničiti protok krvi, opteretiti krvne žile i potaknuti metaboličke poremećaje.

5. Mentalno zdravlje

Mozak, a time i psiha, vrlo je osjetljiv na kronični stres, kaže Adli. Stalno stanje budnosti dovodi do mentalnih bolesti, a najpoznatija duševna komplikacija stresa je depresija.

Osim toga, pojačano otpuštanje kortizola u krvotok može imati i negativan učinak na koncentraciju, a stalni stres uzrokovati probleme s pamćenjem. Budući da je stres obično popraćen tjeskobom, on može i dugoročno potaknuti tjeskobu i napadaje panike.

Dakle, ako mislite da ste pod kroničnim stresom, trebali biste nešto promijeniti. Dobar početak je tijekom dana uzimati redovite pauze za odmor. One bi trebale uključivati kratke vježbe usmjerene na svjesnost, kao što je fokus na disanje. Redovita tjelovježba također pomaže.

Za trajno oslobađanje od stresa važno je promijeniti obrasce ponašanja i razmišljanja koji do njega dovode, a jedan je od njih i perfekcionizam. Korisni su njegovanje prijateljstava i bavljenje hobijima.

– Svi ovi napori ne samo da pogoduju mentalnom opuštanju i pozitivnim emocijama, već i izravno utišavaju zvukove stalne biološke uzbune našeg tijela – zaključuje Adli.

Piše: Laura Volarić Horvat

Nastavi čitati

Asistivna tehnologija

POVEĆAVA EFIKASNOST Primjena umjetne inteligencije u zdravstvu postaje sve značajnija

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje operaciju pacijenta na kojoj je, uz tim liječnika, prisutan i robot.
Foto: Pixabay

AI u zdravstvu nudi ogroman potencijal za budućnost, ali istovremeno zahtijeva odgovoran pristup kako bi se osigurala kvaliteta, sigurnost i etičnost primjene

Primjena umjetne inteligencije (AI) u zdravstvu postaje sve značajnija jer omogućuje rješavanje složenih problema, povećava efikasnost i poboljšava zdravstvene ishode. Evo nekoliko ključnih područja u kojima AI doprinosi zdravstvu.

AI može analizirati medicinske slike, kao što su MRI, CT, mamografije i rendgenski snimci, kako bi prepoznala rane znakove bolesti poput raka, moždanih udara i kardiovaskularnih bolesti. Algoritmi su u mnogim slučajevima točniji ili jednako točni kao ljudski stručnjaci.

Umjetna inteligencija omogućava razvoj personaliziranih planova liječenja na temelju genetike, životnog stila i medicinske povijesti pacijenata. Algoritmi analiziraju podatke iz genomskih istraživanja i povezuju ih s odgovorima na određene lijekove ili terapije, omogućavajući individualizirani pristup liječenju.

AI upravljani roboti pomažu kirurgima tijekom složenih operacija, pružajući veću preciznost, minimalnu invazivnost i smanjenje vremena oporavka. Na primjer, sustav da Vinci pomaže u laparoskopskim operacijama uz visoku preciznost.

AI chatboti i virtualni asistenti pomažu pacijentima u dobivanju brzih odgovora na medicinske upite, savjetima za simptome, praćenju stanja i podsjećanju na terapije. Ovi sustavi koriste prirodni jezik za interakciju s pacijentima i zdravstvenim osobljem.

AI pomaže u analizi podataka dobivenih od kućnih medicinskih uređaja, omogućavajući liječnicima daljinsko praćenje pacijenata s kroničnim bolestima, poput dijabetesa i hipertenzije.

Umjetna inteligencija pomaže u obradi velikih količina podataka u bolnicama, smanjujući vrijeme potrebno za obradu medicinskih kartona i olakšava organizaciju i analizu podataka iz različitih izvora (elektronički zdravstveni zapisi, laboratorijski nalazi, genetski podaci).

Koristi se i u u istraživanju i razvoju novih lijekova. Algoritmi pomažu u pronalaženju novih molekula, analizi velikih podataka o kliničkim ispitivanjima i identificiranju potencijalnih terapija. Ovo skraćuje vrijeme potrebno za razvoj lijekova i smanjuje troškove.

AI aplikacije pomažu u praćenju i prepoznavanju obrazaca ponašanja povezanih s mentalnim poremećajima, poput depresije i anksioznosti. Programi temeljeni na AI mogu pružiti psihološku podršku, nuditi terapijske savjete i pratiti napredak pacijenata.

Nosivi uređaji, poput pametnih satova i fitness narukvica, koriste AI za praćenje vitalnih znakova poput otkucaja srca, razine kisika i spavanja. Ovi podaci se zatim koriste za procjenu općeg zdravstvenog stanja i rano otkrivanje abnormalnosti.

AI sustavi pomažu bolnicama i klinikama u optimizaciji resursa, poput raspoređivanja osoblja, upravljanja zalihama i poboljšanja logistike, čime se povećava efikasnost i smanjuju troškovi.

In Portal

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

DOBRO JE ZNATI Evo kako je najlakše obući nepokretnu osobu

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba u invalidskim kolicima koja se nalazi u moderno uređenom interijeru, vjerojatno dnevnom boravku ili kuhinji. Osoba je okrenuta prema kameri, a lice joj je zamagljeno radi zaštite privatnosti. U pozadini se vide stol i stolice, televizor na zidu i dio kuhinje s vidljivim kuhinjskim elementima. Na zidu u pozadini nalazi se ploča s napisanim tekstom koji nije jasno vidljiv zbog udaljenosti i kutova snimanja. Fotografija je zanimljiva jer prikazuje prilagođeni životni prostor za osobu koja koristi invalidska kolica, naglašavajući pristupačnost i samostalnost unutar doma.
Foto: Pexels

Koristite odjeću koja je udobna i laka za oblačenje, radite polako i nježno, uz stalnu komunikaciju s osobom koju oblačite, čak i ako je ona nesvjesna, kako bi smanjili stres. Ako niste sigurni u tehniku, posavjetujte se s medicinskom sestrom ili fizioterapeutom

Oblačenje nepokretne osobe zahtjeva pažnju, strpljenje i tehniku kako bi se izbjegle povrede i osigurao komfor osobi.

Prvi korak je da sve potrebno pripremite unaprijed, što znači donje rublje, odjeću, pelene (ako je potrebno), rukavice (ako koristite), i pomoćna sredstva.

Ako je osoba u krevetu, podignite glavu kreveta ako je moguće ili poduprite glavu i leđa jastucima da je podignete u polusjedeći položaj. Ako je osoba u invalidskim kolicima, provjerite da je sigurno pozicionirana.

Pripremite odjeću: Razvucite rukave i otkopčajte gumbe ili patentni zatvarač.

Obucite ruke: Podignite ruku osobe pažljivo i provucite je kroz rukav. Prvo obucite ruku koja je manje pokretna, a zatim drugu. Ako je potrebno, lagano podignite osobu kako biste olakšali oblačenje leđa.

Nakon što su obje ruke u rukavima, povucite odjeću preko glave (ako je majica) ili preko ramena i zakopčajte gumbe.

Oblačenje donjeg dijela tijela

Pripremite odjeću: Razvucite hlače ili suknju i postavite ih ispred osobe.

Obucite noge: Podignite jednu nogu pažljivo i provucite je kroz nogavicu, a zatim ponovite s drugom nogom.

Povucite hlače: Nakon što su obje noge u nogavicama, povucite hlače do koljena.

Podizanje za oblačenje: Ako je osoba u krevetu, lagano je okrenite na bok i povucite hlače preko kukova. Ako je u invalidskim kolicima, podignite je lagano kako biste povukli hlače do kraja.

Završni koraci

Provjerite udobnost: Uvjerite se da odjeća nije naborana, da ne radi pritisak na kožu i da je osoba udobno smještena.

Osigurajte sigurnost: Uvjerite se da osoba nije skliznula i da je sigurno smještena nakon oblačenja.

Koristite odjeću koja je udobna i laka za oblačenje, radite polako i nježno, uz stalnu komunikaciju s osobom koju oblačite, čak i ako je ona nesvjesna, kako bi smanjili stres. Ako niste sigurni u tehniku, posavjetujte se s medicinskom sestrom ili fizioterapeutom.

Ova tehnika zahtjeva vježbu, ali s vremenom ćete postati sigurniji i efikasniji u pomaganju osobi da se obuče.

In Portal

Nastavi čitati

U trendu