in MREŽA
SOIH Priopćenje povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom
U nastavku u cijelosti prenosimo priopćenje Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom
Ovogodišnji Međunarodni dan osoba s invaliditetom prilika je da se obilježi nekoliko značajnih obljetnica među kojima je 30 godina proglašenja 3. prosinca kao dana kojim se promiču ljudska prava i sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu.
Tome posebno doprinosi Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom kao najvažniji ljudskopravaški dokument u ovom mileniju, a obilježavamo joj petnaestu obljetnicu stupanja na snagu. Tome svakako treba dodati još dvije velike obljetnice, a to su ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju te Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) u Europski forum osoba s invaliditetom (EDF).
Upravo na krilima tih velikih obljetnica od kojih je svaka dala poticaj na svoj način, Pokret osoba s invaliditetom ove godine epohalno obilježava svoj dan. Danas možemo reći da je put osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj snažno usmjeren k inkluzivnom društvu kojem težimo. U prvom redu zadnjih nekoliko godina usvojeni su zakoni koji su u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom i uvedene inovativne socijalne usluge. Značajan je i započeti proces sustavnog financiranja udruga osoba s invaliditetom u cilju njihove održivosti.
Naime, novim Zakonom o socijalnoj skrbi povećana je osobna invalidnina sa 166 eura na 232 eura te ukinut imovinsko-dohodovni cenzus koji više nije zapreka za ostvarivanje tog prava; doplatak za pomoć i njegu povećan je za 20%; naknade roditeljima njegovateljima i njegovateljima s 332 na 663 eura odnosno 796 i/ili 995 eura i proširen je krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja; osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu povećana je sa 106 na 132 eura. Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama povećana je naknada za dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju do navršene osme godine života s 309 na 552 eura.
Najnovijim Zakonom o osobnoj asistenciji koji je stupio na snagu 1. srpnja 2023. po prvi put zakonski je definirana usluga koja se od 2006. financirala kroz projekte i programe udruga osoba s invaliditetom. Time se ostvaruje pravo na uslugu osobama s invaliditetom koje navrše 18 godina kao i svima onima koji dožive invaliditet kao posljedicu stradanja. Valja naglasiti i ono što imaju rijetke zemlje – da se usluga može pružati i osobama starijim od 65 godina. Time se broj korisnika povećava od sadašnjih 4070 korisnika na više od 15.000 korisnika što izaziva i povećanje financijskih sredstava s 19,8 milijuna na 176,2 milijuna eura.
Upravo ovih dana prvo čitanje u Hrvatskom saboru prošao je Zakonom o inkluzivnom dodatku (za koji se očekuje da će stupiti na snagu 1. sijećnja 2024.) od kojeg se očekuje transparentniji, učinkovitiji, ekonomičniji i pravedniji sustav naknada. Podsjećamo da je Inkluzivni dodatak novčana naknada namijenjena osobama s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, te neće predstavljati prihod u smislu zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi. Procjenjuje se da će to pravo ostvarivati preko 150 tisuća osoba s invaliditetom, a za to će se umjesto 265 milijuna eura godišnje izdvajati više od 506 milijuna eura. Sredstva će se dodjeljivati u pet kategorija prema stupnju težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti i iznosi su od 138 do 720 eura.
Vezano za Zakon o inkluzivnom dodatku, u proceduri donošenja su izmjene i dopune Zakona o doplatku za djecu, čime se iznos prosječnog mjesečnog dohotka po članu kućanstva s 309 povećava na 618 eura, čime se broj obitelji koje primaju doplatak za djecu povećava sa 126 tisuća na 271 tisuću. To iznosi povećanje od 89 milijuna eura.
Tek usvojenim Zakonom o povlasticama u prometu uvodi se Nacionalna iskaznica i Europska iskaznica za osobe s invaliditetom iz područja mobilnosti te Europska parkirališna iskaznica za osobe s invaliditetom. Također je proširen krug korisnika koji se oslobađaju plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine.
U Republici Hrvatskoj se zahvaljujući mjerama Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na godišnjoj razini zaposli oko 3000 osoba s invaliditetom. Također se sufinanciraju i troškovi prilagodbe radnog mjesta radi uklanjanja arhitektonskih prepreka, kao i podrška i praćenje na radnom mjestu.
Kad se svemu navedenom dodaju usluge dnevnog i poludnevnog boravka, organiziranog stanovanja, ali i usluge pomoćnika u nastavi i pomoći u kući, postiže se epohalni iskorak kojim će se kvaliteta življenja osoba s invaliditetom u narednom razdoblju snažno unaprijediti.
Postignuće koje se manje uočava, a iznimno je bitno za Pokret osoba s invaliditetom, je činjenica da proces uključivanja osoba s invaliditetom i njihovih predstavnika u procese donošenja odluka sve više poprima istinski partnerski odnos, od kreiranja propisa/odluka do njihova usvajanja.
Naglašavamo da u Republici Hrvatskoj (na dan 4. rujna 2023.) živi 657.791 tisuća osoba s invaliditetom od čega su 56,1% muškarci i 43,9% žene, što čini 17% ukupnog hrvatskog stanovništva.
Obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom trenutak je da podsjetimo na predanost promicanju inkluzivnosti, zagovaranju jednakosti prava i stvaranju društva u kojem svaka osoba s invaliditetom napreduje. Stoga stvarajmo zajedno društvo jednakih mogućnosti u kojem je svaka različitost bogatstvo. Posebice u ovom razdoblju kad obilježavamo i 16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nailja (25. studenoga do 10.prosinca) pružimo podršku ženama i djevojkama s invaliditetom kao najranjivijima u skupini.
No život svakodnevno postavlja pred Pokret osoba s invaliditetom brojne izazove koji nas inspiriraju za ostvarenje još potpunije inkluzije.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama
Poslušaj članak
U Splitu su predstavljeni rezultati europskog projekta „3P – Pratiteljice, Pomoćnice, Prijateljice III“, koji je usmjeren na pružanje pomoći starijim osobama i osobama s invaliditetom. Projekt provodi Županijska udruga slijepih Split, a dosadašnji rezultati pokazuju koliko je ovakva podrška važna za svakodnevni život korisnika.
Predstavljanje rezultata održano je 26. listopada u Koncertnoj dvorani Ive Tijardovića u Hrvatskom domu Split, u sklopu obilježavanja 75. obljetnice djelovanja Županijske udruge slijepih Split.
Od početka provedbe projekta zaposleno je 18 gerontodomaćica, a pomoć je dosad dobilo 132 korisnika. Podijeljeno je i više od 2.750 paketa s kućanskim i higijenskim potrepštinama, dok je ostvareno 452 od ukupno 495 planiranih rezultata.
Glavni cilj projekta je omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom da što duže i kvalitetnije žive u vlastitim domovima. Gerontodomaćice im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, odlasku u kupovinu, pripremi i organizaciji prehrane te drugim svakodnevnim obvezama.
Osim praktične pomoći, važan dio njihova posla su razgovor i druženje s korisnicima. Na taj se način smanjuje osjećaj usamljenosti, a korisnici dobivaju osjećaj sigurnosti i podrške. Ovakva pomoć ujedno olakšava svakodnevicu i članovima njihovih obitelji koji brinu o svojim bližnjima.
Korisnicima se svakog mjeseca osiguravaju i paketi osnovnih kućanskih i higijenskih proizvoda. U njima se nalaze sredstva za pranje posuđa i rublja, sapun, pasta za zube, toaletni papir, kuhinjski ručnici, šampon i drugi proizvodi za svakodnevnu upotrebu.
Projekt se provodi na području Splita, Solina, Kaštela, Visa i Komiže. Njegova ukupna vrijednost iznosi 742.500 eura, a provedba traje od veljače 2024. do veljače 2027. godine. Sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru programa „Zaželi – prevencija institucionalizacije“.
Dosadašnji rezultati pokazuju koliko su ovakvi projekti važni za poboljšanje kvalitete života starijih osoba i osoba s invaliditetom. Osim što korisnicima omogućuju lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti, projektom je otvoreno i 18 radnih mjesta. Time se istodobno pruža pomoć onima kojima je najpotrebnija i potiče zapošljavanje žena u lokalnoj zajednici.
Korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji
Socijalni radnici već dugo, zbog kojekakvih se zadataka svojih nadređenih, ne bave svojim primarnim poslom. Kako bi se to promijenilo, Vlada Republike Hrvatske 5. studenog donijela je Pravilnik o izmjenama i dopunama zakona o pružanju socijalnih usluga.
Izmijenjeni pravilnik omogućuje pružanje psihosocijalne i rane razvojne podrške u obitelji korisnika, mijenja prostorne i kadrovske uvjete te u dijelu usluga povećava dopuštene kapacitete.
Tako od sada, pružatelj usluga dužan je pružati uslugu u prostoru pružatelja usluga, a isto se odnosi na pružanje usluga u vidu savjetovanja, stručne procjene, psihosocijalnog savjetovanja i socijalnog mentorstva.
Isto vrijedi za obiteljske medijacije, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, boravka, smještaja, psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške ako se ne pruža u obitelji korisnika.
Ako se usluge pružaju u prostorijama kao što su obiteljski domovi to se odnosi se na uslugu pomoći u kući, pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, psihosocijalne podrške i rano razvojne podrške.
Nadalje, ako socijalni radnici pružaju pomoć u aspektu uključivanja u programe odgoja i obrazovanja, prostor je dužna osigurati odgojno obrazovna ustanova.
S druge strane, korisnik je dužan osigurati prostor ako se usluga psihosocijalne podrške i rane razvojne podrške provodi u obitelji.
Kako bi se osigurali potrebni radni uvjeti za kvalitetnu psihosocijalnu i rano razvojnu podršku, pružatelj usluge dužan je stručnom osoblju osigurati adekvatna sredstva za rad kao i prostor gdje će oni moći voditi bilješke te arhivirati potrebnu dokumentaciju bitnu za i u provedbi usluge.
Prostorija mora biti dovoljno prostrana da u isto vrijeme u njoj svoje radne zadatke može obavljati više osoba. Za radnike je potrebno osigurati i sanitarni čvor koji neometano mogu koristiti.
Što se tiče pružanja socijalne usluge smještaja, ona kad su u pitanju djeca, mora imati deset mjesta, dok za odrasle i starije osobe smještajni kapacitet treba biti sastavljen od 30 mjesta. Ova usluga može se realizirati i u prostoru stambene namjene koji se ujedno može koristiti i u stambene svrhe. Ako pak dom može primiti 20 osoba, onda je riječ o malom domu.
Objekt u kojem se pruža usluga smještaja mora biti visok 240 centimetara. Međutim ako u smještaju boravi do 30 osoba koje imaju problema s pokretljivošću onda se visinska razlika može savladati pomagalima; granica se računa po broju osoba, a ne po veličini stambenog prostora.
Pružatelj usluge mora imati dovoljan broj ležećih mjesta, smještaj treba sadržavati prostor za dnevni odmor, uz prostor za pripremu, čuvanje hrane i konzumaciju jela.
Što se tiče broja zaposlenih, od sada na 20 korisnika moraju biti angažirane 3 medicinske sestre. Nadalje, na 40 korisnika po novim izmjenama zakona sada se dodjeljuje jedan fizioterapeut ili radni terapeut.
Za male domove, do 30 korisnika mora biti zaposleno 5 njegovatelja uz jednu medicinsku sestru. Ovaj broj ljudi u smještaju zahtjeva manje od jednog stručnog suradnika u toj vrsti usluge smještaja.
Isto tako, u svakom domu moraju postojati dojavni uređaji koji će biti spojeni s dežurnom službom. Što se tiče spavaonica, dopušteno odstupanje od propisane površine po korisniku raste s 5 % na 15 %.
Ako dom nudi uslugu boravka za stariju populaciju i uslugu dnevnog odmora, u njemu se mora nalaziti minimalno 20 % ležajeva u odnosu na puni kapacitet.
Nove izmjene zakona trebale bi uvelike olakšati život, svima kojima je potreban smještaj ili stručna pomoć.
Ministar Alen Ružić kazao je kako su socijalni radnici raspršeni po sustavima gdje se najmanje bave onim što je u opisu njihovog posla.
-Socijalnim radnicima je plaća važna, ali iz razgovora s njima, vidljivo je da im je važno i da se poštuju kao struka, da imaju pravo istupanja i da dobiju pravo odlučivanja. Oni se ne boje odgovornosti, ali im treba podrška – istaknuo je ministar Ružić na ovu temu.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
in MREŽAPrije 2 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 3 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 4 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 5 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 4 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 4 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini