Janko je cijeli svoj život posvetio pomaganju drugima, nesebično ulažući vrijeme i energiju kako bi poboljšao kvalitetu života osoba s invaliditetom. Njegova predanost ovom cilju proizašla je iz osobnog iskustva – njegov životni put promijenio je nesretan skok na glavu u jezero Jarun 1982. godine, kada je imao samo 17 godina

Poslušaj članak

Zajednica spinalno ozlijeđenih obavijestila je javnost da je Janko Ehrlich-Zdvořák, osnivač Zajednice spinalno ozlijeđenih (SOZ) i Hrvatskih udruga paraplegičara i tetraplegičara (HUPT) te dugogodišnji predsjednik SOZ-a, preminuo nakon duge i teške bolesti.

– Janko je bio bliski suradnik prve predsjednice HUPT-a Mande Knežević i zajedno s njom postavio temelje HUPT-a kao krovne udruge paraplegičara i tetraplegičara u Hrvatskoj, SOZ-a kao lokalne udruge te Europske federacije spinalno ozlijeđenih (ESCIF). Bio je predan borbi za uvođenje principa neovisnog življenja za osobe s invaliditetom, čvrsto vjerujući da svaka osoba s invaliditetom mora imati pravo na vlastiti izbor i kontrolu nad svojim životom – istaknuli su iz Zajednice spinalno ozlijeđenih.

Janko je cijeli svoj život posvetio pomaganju drugima, nesebično ulažući vrijeme i energiju kako bi poboljšao kvalitetu života osoba s invaliditetom. Njegova predanost ovom cilju proizašla je iz osobnog iskustva – njegov životni put promijenio je nesretan skok na glavu u jezero Jarun 1982. godine, kada je imao samo 17 godina.

Unatoč izazovima, Janko je 1992. godine stekao magistarsku diplomu iz povijesti umjetnosti i poljskog jezika na Sveučilištu u Zagrebu. Nakon studija postao je predsjednik Zajednice spinalno ozlijeđenih Zagreb, organizacije koja okuplja nekoliko stotina članova. Kao predsjednik, neumorno je radio na prikupljanju sredstava za projekte zajednice, surađivao s državnim i lokalnim vlastima te promovirao ustavna prava na slobodno kretanje, obrazovanje, rad i sudjelovanje u svim aspektima društvenog života.

Njegovi suradnici i prijatelji pamte ga kao istinskog volontera i aktivista, čovjeka koji je vjerovao u svoju misiju i svakodnevno je ostvarivao.

– Bio je to čovjek koji je najveći dio svog života poklonio nama – naglasili su iz Zajednice spinalno ozlijeđenih.

Jankov doprinos zajednici ostat će trajno zapisan u povijesti borbe za prava osoba s invaliditetom.

Banke hrane imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti o siromaštvu i gladi, kao i o važnosti solidarnosti i zajedništva. Svaka donacija sprečava bacanje hrane i pruža dostojanstvenu podršku potrebitima

Poslušaj članak

Kako bi se potaknulo doniranje hrane i smanjilo njezino bacanje, u Hrvatskoj su otvorene Banke hrane. Trenutno ih je devet, a osam ih vode društva Crvenoga križa: Zagreb, Osijek, Karlovac, Koprivnica, Virovitica, Požega, Čakovec te Krapinsko-zagorska županija.

Banke hrane su organizacije koje omogućuju prikupljanje i distribuciju hrane osobama u potrebi. Njihovo djelovanje uključuje suradnju s donatorima, upravljanje informacijskim sustavom za donacije, promociju doniranja hrane te koordinaciju distribucije. Donatori, poput proizvođača i trgovačkih lanaca, doniraju viškove hrane koji se zatim distribuiraju putem sustava Crvenoga križa. Ove aktivnosti ne samo da pomažu socijalno ugroženim skupinama, već i pridonose smanjenju otpada i promoviranju održivog upravljanja resursima.

Prva Banka hrane u Hrvatskoj otvorena je prije više od godinu dana u Zagrebu, pri Gradskom društvu Crvenoga križa Zagreb.

– Banka hrane je nadogradnja našeg postojećeg sustava Socijalnog dućana. Od otvaranja Banke hrane do danas prikupljeno je 225.641,57 kg hrane i neprehrambenih proizvoda, ukupne vrijednosti 616.892,72 eura. Trenutno skrbimo o 675 korisnika, odnosno 376 kućanstava. Paketi hrane korisnicima se dodjeljuju mjesečno, prema prethodno upućenom pozivu – pojasnio je Petar Penava, ravnatelj zagrebačkog Crvenog križa.

Banku hrane vodi i Gradsko društvo Crvenoga križa Osijek. Ravnateljica Martina Hećimović ističe kako su iskustva u prvih devet mjeseci rada pozitivna.

– Svijest o važnosti sprečavanja bacanja hrane i njenog doniranja još nije dovoljno raširena, no centralizirani sustav Banke hrane poboljšao je komunikaciju između donatora i posrednika, omogućio bolje usklađivanje ponude i potražnje te plansku distribuciju krajnjim korisnicima – kazala je.

Unatoč pozitivnim rezultatima, obje Banke hrane suočavaju se s izazovima. Zagrebačka Banka hrane često se suočava s manjkom prehrambenih proizvoda dugog roka trajanja i higijenskih potrepština. Ovaj problem rješava se prijavama na EU fondove, poput FEAD-a.

U Osijeku je glavni izazov financijska održivost.

– Iako je Ministarstvo poljoprivrede podržalo uspostavu i opremanje banaka hrane, svakodnevno vođenje iziskuje značajna sredstva. Redoviti modeli sufinanciranja bili bi od velike pomoći, omogućili bi širenje aktivnosti i unapređenje digitalne platforme za donatore – naglasila je Hećimović.

Korisnici su iznimno zadovoljni jer im je pomoć redovitija i raznolikija.

– Paketi hrane nisu unificirani jer sadržaj ovisi o trenutnim donacijama. Suradnja s donatorima je pozitivna, jer im doniranje viškova hrane pomaže riješiti logističke i financijske izazove – dodao je Penava.

No, na istoku Hrvatske svijest o doniranju hrane još nije dostatno razvijena.

– Veliki proizvođači rijetko doniraju hranu blizu isteka roka trajanja, dok su trgovački lanci nešto aktivniji – istaknula je Hećimović.

Banke hrane imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti o siromaštvu i gladi, kao i o važnosti solidarnosti i zajedništva. Svaka donacija sprečava bacanje hrane i pruža dostojanstvenu podršku potrebitima.

Godišnje se u Hrvatskoj baci 71 kilogram hrane po stanovniku, što čini ukupno 286.000 tona hrane, od čega je 106.000 tona jestivo. Najveći dio otpada (76  posto) nastaje u kućanstvima. Projekti poput Banke hrane stvaraju mrežu podrške i pomažu da se hrana tretira kao dragocjen resurs, a ne otpad.

Svaka spašena namirnica doprinosi ne samo pojedincu, već i održivijem društvu.

Ovom pjesmom želim izraziti zahvalnost glazbenicima i tekstopiscima koji su prije dvije godine prepoznali moj talent, kao i svima koji me podržavaju na ovom putu, a posebno roditeljima, koji su moj najveći oslonac, izjavio je Kristijan

Poslušaj članak

Krajem prošle godine, odnosno, 27. prosinca 2024. godine, Kristijan Trampuž premijerno je predstavio spot za svoju novu pjesmu ‘Sunce na ekranu’.

Tekst pjesme napisala je Marina Cetina, glazbu je skladao Dorian Škrobonja, dok je za aranžman i produkciju zaslužan Robert Grubišić. Prateće vokale otpjevali su Natalija Hiberski Duišin i Robert Grubišić, a snimanje je obavljeno u studiju Adria Records.

Video realizaciju potpisuju Igor Modrić i Robert Kalčić iz produkcijske kuće Pro-Rec.

– Ovom pjesmom želim izraziti zahvalnost glazbenicima i tekstopiscima koji su prije dvije godine prepoznali moj talent, kao i svima koji me podržavaju na ovom putu, a posebno roditeljima, koji su moj najveći oslonac – izjavio je Kristijan.

Posebnu zahvalu uputio je Konobi Tarsa i vlasniku Goranu Rogiću na ustupanju prostora za snimanje spota, kao i Košarkaškom klubu Flumen Santi Viti FSV te djevojkama Nerei Brajac i Ivoni Krakić koje su sudjelovale u videu.

– Zahvaljujem i svom najboljem prijatelju Luki Wagneru, koji je kao i uvijek bio uz mene. Posebno zahvaljujem gospodinu Miljenku Mišljenoviću, koji mi je omogućio da na 22. Festivalu stvaralaštva i postignuća u razvoju osoba s invaliditetom budem voditelj te prvi put javno izvedem pjesmu ‘Sunce na ekranu’ – kazao je Trampuž

Kristijan se zahvalio i medijskim pokroviteljima, uključujući Radio Kastav, Novinet TV Kanal RI, te portale Sportokracija i TV Nova Pula, na pruženoj podršci.

Za kraj, Kristijan je poslao poruku svim svojim prijateljima.

– Treba se boriti, jer je samo nebo granica. Budite hrabri i veseli!

Posebno je istaknuo da je član ‘Draških maškara’ i veliki ljubitelj Riječkog karnevala.

Kristijan Trampuž, rođen 20. svibnja 1991. godine, osoba je s invaliditetom i član Udruge osoba s cerebralnom i dječjom paralizom u Rijeci. Od 2007. godine bavi se bocciom, gdje je postigao zapažene rezultate, dok se glazbom aktivno bavi od 2022. godine.

Do sada je snimio pet pjesama i dva video spota, a u njegovim počecima veliku podršku pružili su mu Robert Pilepić, Robert Grubišić i studio Pro-Rec iz Matulja.

Pjesma i spot nalaze se ovdje.