Brailleovo pismo temeljno je komunikacijsko sredstvo za slijepe i slabovidne osobe, te se na njemu temelji cijeli obrazovni sustav slijepih i slabovidnih osoba

Poslušaj članak

U subotu 4. siječnja obilježen je Svjetski dan Brailleovog pisma.

Ove godine prošlo je okruglih 200 godina od rođenja francuskog učitelja glazbe, ujedno i tvorca Brailleovog pisma, Louisa Braillea. Slijepi učitelj glazbe svojim je izumom olakšao život svim slijepim osobama diljem svijeta.

Sustav pisanja i čitanja za slijepe i slabovidne osobe nastao je 1829. godine kada je spomenuti profesor, poznavajući problematiku slijepih i slabovidnih osoba, želio svojim učenicima s Instituta za slijepu mladež olakšati čitanje i pisanje.

Brailleovo pismo, ili po hrvatski brajica, sastoji se od upotrebe šest izbočenih točkica, u shemi od po tri točkice u dva okomita reda. U ovom sustavu mogu se dobiti 63 znaka i razmak. Samostalno se mogu prepoznati 32 znaka, dok se 31 znak može prepoznati u kombinaciji s nekim drugim znakom ili eliminacijom uz pomoć pravila o upotrebi znakova.

Zahvaljujući njegovoj prilagodljivosti svim vrstama priopćenja, Brailleovo pismo temeljno je komunikacijsko sredstvo za slijepe i slabovidne osobe, te se na njemu temelji cijeli obrazovni sustav slijepih i slabovidnih osoba.

Koliko god je tehnologija uznapredovala, Brailleovo pismo i dalje je glavni alat za čitanje i pisanje kod osoba oštećenog vida.

U Republici Hrvatskoj prvu hrvatsku početnicu za slijepe izradio je Vinko Bek po kojem je nazvan i Centar za odgoj i obrazovanje slijepih i slabovidnih osoba u Zagrebu, koji već godinama nudi programe osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja te psihosocijalnu rehabilitaciju za za slijepe i slabovidne osobe.

Danas u Hrvatskoj postoji puno kulturnih ustanova – kao što su Tiflološki muzej, Hrvatska knjižnica za slijepe, Muzej Grada Zagreba – za kulturno uzdizanje gdje slijepe osobe mogu pronaći nešto za sebe.

Hrvatska knjižnica za slijepe i slabovidne 2020. godine imala je oko od 2400 knjiga na brajici, više od 4000 zvučnih naslova te više od 400 naslova u Daisy 3 i EPUB formatu, kojim se mogu koristiti slijepe i slabovidne osobe. Kako se razvija tehnologija, tako se i spomenuta knjižnica prilagođava današnjim trendovima.

Veliki broj ustanova danas ima sadržaj za slijepe i slabovidne osobe. Jedna od takvih ustanova također je i Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO. Najveća zaštitna radionica u Republici Hrvatskoj u svojoj ponudi ima liniju proizvoda na Brailleovom pismu koja je razvijena s ciljem da natpis na njihovim proizvodima mogu pročitati i slijepe osobe.

Vjerujemo kako će u Hrvatskoj i dalje rasti svijest o potrebama slijepih i slabovidnih osoba te kako će se Hrvatsko društvo u budućnosti još više okrenuti potrebama spomenute skupine ljudi.

Međunarodni dan ljudskih prava prilika je da se podsjetimo koliko je važno boriti se za prava koja su mnogima još uvijek uskraćena. Bez obzira na to radi li se o pravu na obrazovanje, slobodu izražavanja, zdravstvenu skrb ili jednakost pred zakonom, svi imamo odgovornost promicati i štititi ova prava, ne samo za sebe, već i za druge

Međunarodni dan ljudskih prava, koji se obilježava svake godine 10. prosinca, podsjeća nas na temeljne vrijednosti koje čine srž čovječanstva: slobodu, jednakost, dostojanstvo i pravdu za sve. Na taj dan 1948. godine, Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Opću deklaraciju o ljudskim pravima (UDHR), prvi globalni dokument koji priznaje univerzalna prava svake osobe bez obzira na rasu, vjeru, spol, nacionalnost ili bilo koje drugo obilježje.

Deklaracija je postavila temelj za mnoge pravne i političke promjene diljem svijeta, a njezini principi ugrađeni su u ustave, zakone i međunarodne sporazume.

Ovogodišnja tema obilježavanja je ‘Naša prava, naša budućnost’, upravo sada. Tema govori o svakodnevnoj važnosti ljudskih prava u našim životima. Podsjeća da i sami moramo učiniti što možemo kako bismo progovorili protiv govora mržnje i suprotstavili se dezinformacijama. Zajedno možemo mobilizirati globalne napore prema boljoj, pravednijoj budućnosti za sve.

Međunarodni dan ljudskih prava prilika je da se podsjetimo koliko je važno boriti se za prava koja su mnogima još uvijek uskraćena. Bez obzira na to radi li se o pravu na obrazovanje, slobodu izražavanja, zdravstvenu skrb ili jednakost pred zakonom, svi imamo odgovornost promicati i štititi ova prava, ne samo za sebe, već i za druge.

Podizanje svijesti: Uključite se u rasprave na društvenim mrežama ili zajedničke aktivnosti koje promiču ljudska prava.

Edukacija: Pročitajte Opću deklaraciju o ljudskim pravima i informirajte se o svojim pravima i pravima drugih.

Solidarnost: Podržite organizacije i inicijative koje se bave zaštitom ljudskih prava.

Djelovanje: Sudjelujte u humanitarnim akcijama, volonterskim aktivnostima ili pišite vlastima o pitanjima koja smatrate važnima.

Ljudska prava nisu privilegija, već pravo svakog pojedinca. Na Međunarodni dan ljudskih prava, prisjetimo se snage zajedništva i važnosti borbe za pravdu, jer samo solidarnošću možemo graditi svijet u kojem svaka osoba živi slobodno, sigurno i dostojanstveno.

Preventivne mjere, poput kontrole tjelesne težine, smanjenja unosa alkohola, kofeina i masnoća, ključne su za sprečavanje bolesti. Pravovremenim pregledima mogu se izbjeći teške posljedice poput moždanog udara, srčanog zatajenja i demencije

Svjetski tjedan fibrilacije atrija (AF Aware Week) tradicionalno se obilježava krajem studenog kako bi se podigla svijest o fibrilaciji atrija, najčešćoj vrsti srčane aritmije. Ovo stanje značajno povećava rizik od moždanog udara, zatajenja srca i drugih ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.

U povodu ovog tjedna, Hrvatsko kardiološko društvo organiziralo je panel raspravu na kojoj su predstavljeni uspjesi domaće kardiologije u ranom otkrivanju i učinkovitom liječenju fibrilacije atrija. Sudionici su iznijeli najnovije rezultate i raspravili europske smjernice za liječenje.

Događaj je podržala i v.d. ministrica zdravstva Irena Hrstić, koja je istaknula važnost suradnje između zdravstvenih ustanova, Ministarstva i lokalne zajednice. Naglasila je ključnu ulogu edukacije i zdravstvene pismenosti te podsjetila na nacionalne preventivne preglede kao alat za smanjenje rizika od fibrilacije atrija.

Preventivne mjere, poput kontrole tjelesne težine, smanjenja unosa alkohola, kofeina i masnoća, ključne su za sprečavanje bolesti. Pravovremenim pregledima mogu se izbjeći teške posljedice poput moždanog udara, srčanog zatajenja i demencije.

Kod mnogih ljudi fibrilacije atrija nema simptoma i otkriva se samo fizikalnim pregledom ili elektrokardiogramom (EKG). Drugi mogu iskusiti jedan ili više sljedećih simptoma kao što su opći umor, brz i nepravilan rad srca, lebdenje ili ‘lupanje’ u prsima, vrtoglavica, kratkoća daha i tjeskoba, slabost, zbunjenost umor pri vježbanju.

Tijekom panela posebno je istaknut projekt ‘Telecordis’, koji osigurava telemedicinske usluge poput EKG holtera i spirometrije na 40 lokacija diljem Hrvatske. Time se smanjuju liste čekanja i pacijentima omogućuje specijalistička skrb u blizini njihovih domova, a planira se i daljnje širenje projekta.

Fibrilacija atrija se dijagnosticira jednostavnom provjerom pulsa. Postoje uređaji (EKG) koji se nose na tijelu kako bi pratili rad srca i tako mogu otkriti nepravilnosti. Samoprovjera ili nosivi uređaj pružit će vam dobar pokazatelj imate li možda fibrilaciju atrija i o čemu biste trebali razgovarati sa svojim liječnikom.