Čitanjem se obogaćuje rječnik, stječu znanja iz raznih područja i otvara se put prema kreativnosti. Uz roditelje, važnu ulogu u poticanju čitanja kod djece imaju škola i knjižnica
Poslušaj članak
Međutim, brojna se djeca suočavaju s teškoćama u čitanju i pisanju te im kroz stručnu podršku treba olakšati usvajanje ovih temeljnih vještina učenja.
S ciljem jačanja međusektorske suradnje u pružanju bolje podrške toj djeci, kao dio programa ovogodišnjeg Interlibera, 14. studenog na Zagrebačkom velesajmu održana je panel-rasprava pod nazivom ‘Kad čitanje i pisanje djeci i mladima nije lako – podrška koja mijenja život’.
U okviru nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom ‘I ja želim čitati’, panel je organiziralo Hrvatsko knjižničarsko društvo u suradnji s Hrvatskim čitateljskim društvom i Hrvatskom knjižnicom za slijepe. Panel je okupio stručnjake različitih profila, a moderirao ga je ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić.
O prilagođenosti obrazovnog sustava djeci s teškoćama u pisanju govorila je ravnateljica Poliklinike Suvag Katarina Pavičić-Dokoza.
– Prije gotovo dvadeset godina Poliklinika Suvag postala je dio mobilnog tima Agencije za odgoj i obrazovanje. Obilazeći škole, uočili smo manju osviještenost za potrebe djece s disleksijom, disgrafijom i diskalkulijom. Danas je osviještenost bolja, ali je i broj djece s tim teškoćama veći. Izuzetno je važno što ranije razviti ljubav prema čitanju i sposobnost stvaranja vizualnih slika. Upravo to stvaranje slika stvara kognitivne potencijale za mnoge stvari – pojasnila je Pavičić-Dokoza.
Spomenula je i važnu ulogu terapijskog psa Poliklinike Suvag, Gaby, u čijem se prisustvu djeca s teškoćama u čitanju lakše opuštaju.
Ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe Karolina Zlatar Radiković istaknula je da korisnici ove knjižnice nisu samo slijepe i slabovidne osobe, nego i oni koji iz raznih razloga imaju teškoće u čitanju, među kojima su djeca s disleksijom i ADHD-om.
Knjižnica je jedinstvena po tome što proizvodi vlastiti fond za svoje korisnike. Zlatar Radiković upozorila je da je samo 10 posto čitalačkog sadržaja dostupno osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Prilagođenim formatima Hrvatska knjižnica za slijepe pokušava pokriti interese svojih korisnika za različita područja. Korisnicima je dostupna i obvezna školska lektira. Najavila je i da knjižnica planira izdati smjernice za inkluzivno izdavaštvo.
Prirodoslovna škola Vladimira Preloga nema prilagođenu literaturu za učenike s teškoćama u čitanju i pisanju – kao, nažalost, niti druge škole. Međutim, ova škola tim učenicima nastoji olakšati obrazovanje prvenstveno stvaranjem inkluzivnog okruženja.
– Imamo učenike kod kojih se tek polaskom u srednju školu otkrivaju teškoće u čitanju i pisanju. Najvažnije je da stvorimo okruženje za njih, gdje će biti prihvaćeni od druge djece. Važnu ulogu ima naša stručna služba – logoped, psiholog i socijalni pedagog – koji upućuju učenike u Hrvatsku knjižnicu za slijepe, na portal e-lektira, na kojem su i lektire za učenike s teškoćama. Dobra je stvar da su uslijed pandemije mnogi nastavnici radili digitalne tekstove za učenike, a ti se tekstovi mogu prilagoditi učenicima s teškoćama. Vidljiv je trud nastavnika u drugačijem pristupu svakom učeniku – pojasnio je ravnatelj škole Zlatko Stić.
Naglasio je da stručni suradnici, među kojima su i dvije knjižničarke, savjetuju roditeljima kako da pomognu učenicima s teškoćama u čitanju i pisanju.
Inače, knjižnica Prirodoslovne škole Vladimira Preloga ugodan je prostor za čitanje i jednom tjedno mjesto susreta učenika s književnicima i osobama iz javnog života.
Viša savjetnica za hrvatski jezik Agencije za odgoj i obrazovanje Marijana Česi pohvalila je učitelje i nastavnike koji svojim primjerom kod učenika potiču ljubav prema čitanju. Što se tiče rada s učenicima s teškoćama u razvoju, Česi je istaknula da Agencija za odgoj i obrazovanje putem mobilnih timova provodi edukaciju po školama.
Prema podacima, od 444.000 učenika u Hrvatskoj, njih 35.977 ima teškoće u razvoju i treba individualizirani pristup s obzirom na vrstu teškoće. Agencija u svom radu surađuje s Centrom za odgoj i obrazovanje Vinko Bek, Centrom za odgoj i obrazovanje Goljak, Centrom za autizam i Osnovnom školom Nad lipom – objasnila je Česi.
O nacionalnim knjižničarskim programima koji su namijenjeni djeci s teškoćama u razvoju govorila je knjižničarska savjetnica i koordinatorica Centra za razvoj knjižnica i knjižničarstva pri NSK, Dunja Marija Gabriel. Pojasnila je da knjižnice programe organiziraju u okviru kampanja. Jedna od takvih kampanja je ‘Čitaj mi’, kojom se promiče čitanje naglas djeci predškolske dobi.
Za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom namijenjena je nacionalna kampanja ‘I ja želim čitati’. Suradnici Hrvatskog knjižničarskog društva na toj kampanji su Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i Poliklinika Suvag.
Gabriel je istaknula da su knjižničari potaknuli i izdanje građe lagane za čitanje. Radi se o jezičnoj i grafičkoj prilagodbi knjiga koje su namijenjene osobama s teškoćama u čitanju i razumijevanju teksta. Gabriel je izrazila zadovoljstvo što je Hrvatska među zemljama Europske unije u kojima se povećava broj knjižnica.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama
Poslušaj članak
Planinarsko društvo Paklenica Zadar organizira inkluzivni izlet u Nacionalni park Sjeverni Velebit i na Zavižan u subotu, 23. svibnja 2026. godine.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama.
Sudionike očekuje posjet Kući Velebita u Krasnu, obilazak Botaničkog vrta na Zavižanu te mogućnost uspona na Veliki Zavižan (1676 m).
Organizatori ističu kako je riječ o laganom i tehnički nezahtjevnom izletu prilagođenom mogućnostima svih sudionika, uz podršku vodiča i volontera.
Program uključuje autobusni prijevoz iz Zadra, obilazak Kuće Velebita uz stručno vodstvo te dvije opcije obilaska na području Zavižana – laganu šetnju kroz botanički vrt ili uspon na Veliki Zavižan za zainteresirane sudionike. Povratak u Zadar planiran je do 20 sati.
Izlet je dio projekta ‘Pruži mi ruku’, a cijena sudjelovanja iznosi 35 eura i uključuje prijevoz autobusom te ulaznice za Nacionalni park i Kuću Velebita. Ručak je organiziran iz ruksaka, dok će u planinarskom domu biti moguće kupiti piće.
Organizatori ističu da svaki sudionik treba vodičima olakšati odgovornost pažljivim slušanjem uputa i odgovornim ponašanjem tijekom trajanja izleta. Odazivom na izlet svaki sudionik potvrđuje kako izletu pristupa na osobnu odgovornost i prihvaća plan izleta, odluke i upute vodiča. Tempo hoda bit će prilagođen mogućnostima svakog sudionika izleta.
Prijave su otvorene do četvrtka, 21. svibnja 2026., putem obrasca: prijava na izlet.
Dodatne informacije moguće je dobiti putem stranice PD Paklenica ili na broj 095 906 9866 (Sanja Smodlaka Vitas).
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine
Poslušaj članak
Tisuće ljudi i ove su godine u Zadru postale dio najveće humanitarne utrke na svijetu – Wings for Life World Run. Svi su trčali za isti cilj: pomoći istraživanju ozljeda leđne moždine i pružiti podršku onima zbog kojih se utrka i održava.
Posebnu snagu događaju održanom 10. svibnja 2026. godine dali su sudionici koji se s posljedicama takvih ozljeda svakodnevno suočavaju, ali i brojni rekreativci, sportaši i humanitarci koji su još jednom pokazali zajedništvo i solidarnost.
Zadar je tako ponovno bio dio globalne humanitarne priče koja istovremeno okuplja milijune ljudi diljem svijeta. Među brojnim sudionicima bili su i članovi sportskih klubova koji godinama podržavaju ovu inicijativu.
Posebno emotivno bilo je sudjelovanje osoba koje ne mogu samostalno hodati, a upravo njima ova utrka daje dodatnu važnost i motivaciju.
-Ovo nam je već sedma ili osma godina da sudjelujemo -poručili su članovi jednog od zadarskih klubova, koji je ove godine okupio čak 107 trkača. Mnogi su istaknuli kako rezultat nije bio u prvom planu, nego zajedništvo i podrška humanitarnom cilju.
Na stazi su ipak padali i sportski rekordi. U muškoj konkurenciji slavio je natjecatelj iz Poljske kojeg je presretačko vozilo sustiglo na 55. kilometru. U ženskoj konkurenciji pobjedu su odnijele sestre Šustić koje su kroz cilj odlučile proći zajedno.
-Nema smisla da se razdvajamo na samom kraju. Ispunile smo želju i završile zajedno – poručile su nakon utrke.
Ovogodišnje izdanje utrke održano je na šest kontinenata i u gotovo 200 zemalja svijeta, a sudjelovalo je oko dva milijuna ljudi. Sav prikupljeni novac namijenjen je istraživanju i pronalasku terapija za ozljede leđne moždine.
Čestitke pobjednicima, ali i svim sudionicima koji su još jednom pokazali kako sport može povezivati ljude i mijenjati živote nabolje.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve
Poslušaj članak
SOIH je zajedno s Accessible EU organizirao okrugli stol pod nazivom ‘Osobe s invaliditetom u prometu – HEKUP ‘26’, koji je održan u srijedu, 29. travnja 2026. godine u hotelu Diplomat. Ovaj cjelodnevni događaj bio je dostupan i online.
U okviru projekta Pristupačna Hrvatska i inicijative Accessible Europe vide se velike razlike među državama Europske unije kada je riječ o pristupačnosti i mobilnosti osoba s invaliditetom. Hrvatska se pritom ističe jer već više od 30 godina kontinuirano organizira stručne skupove i sustavno radi na ovoj temi.
Mobilnost osoba s invaliditetom jako je važna za svakodnevni život jer omogućuje obrazovanje, zapošljavanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu. Iako se vidi napredak, i dalje je potrebno više uključivati same korisnike u rane faze planiranja kako bi rješenja bila kvalitetnija, učinkovitija i dugoročno održiva.
Cilj ovog skupa bio je razmijeniti iskustva, ojačati suradnju i razviti konkretna rješenja kako bi pristupačnost postala pravilo, a ne iznimka.
Program HEKUP-a započeo je pozdravnim riječima, nakon čega je uslijedila tema stupova neovisnog življenja o kojoj je govorila Sanja Rimac iz SOIH-a.
Nakon toga govorilo se o izazovima mobilnosti u društvu u kontekstu klimatskih promjena, što je predstavila Mirna Plećaš Ilić iz Saveza društava distofičara Hrvatske. Zatim je predstavljena tema prijevoza u projektu Pristupačna Europa (AccessibleEU), uključujući pristup projektu i online obuku, o čemu je govorio Ljubomir Miščević.
U nastavku je Denis Marijon iz Saveza SUMSI govorio o univerzalnom dizajnu i javnom prijevozu uz poruku ‘Manje prilagodbi, više pristupačnosti’.
U drugom dijelu programa predstavljene su aktivnosti AccessibleEU u 2025. godini, ponovno kroz izlaganje Ljubomira Miščevića. Nakon toga je Marko Periša govorio o asistivnoj tehnologiji i pristupačnosti digitalnih usluga u prometu.
Program je nastavljen studijom (ne)uspjeha na primjeru Zagreb Glavnog kolodvora, koju su predstavili Zvonimir Zelenika i Siniša Kekić.
Na kraju je obrađena primjena PRM TSI regulative i vodič za prikupljanje podataka o pristupačnosti željezničke infrastrukture, o čemu je govorio Zvonimir Zelenika.
Pristupačnost i inkluzivni dizajn temelj su suvremenog društva i trebaju biti uključeni u sve dijelove planiranja i razvoja. Njihova primjena ne pomaže samo osobama s invaliditetom, nego povećava sigurnost, funkcionalnost i ukupnu kvalitetu prostora za sve.
Također je naglašeno da je važno da sustav bude održiv, što znači da svi njegovi dijelovi moraju dobro funkcionirati. Ako jedan dio ne funkcionira, to stvara širi problem u društvu.
Istaknuta je potreba za boljom organizacijom, pravovremenim djelovanjem i učinkovitijom provedbom prava, uz stalnu suradnju i razmjenu znanja među stručnjacima i institucijama.
Video / podcastPrije 5 dana
in MREŽAPrije 7 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
SportPrije 6 dana
SportPrije 4 dana