Čitanjem se obogaćuje rječnik, stječu znanja iz raznih područja i otvara se put prema kreativnosti. Uz roditelje, važnu ulogu u poticanju čitanja kod djece imaju škola i knjižnica
Međutim, brojna se djeca suočavaju s teškoćama u čitanju i pisanju te im kroz stručnu podršku treba olakšati usvajanje ovih temeljnih vještina učenja.
S ciljem jačanja međusektorske suradnje u pružanju bolje podrške toj djeci, kao dio programa ovogodišnjeg Interlibera, 14. studenog na Zagrebačkom velesajmu održana je panel-rasprava pod nazivom ‘Kad čitanje i pisanje djeci i mladima nije lako – podrška koja mijenja život’.
U okviru nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom ‘I ja želim čitati’, panel je organiziralo Hrvatsko knjižničarsko društvo u suradnji s Hrvatskim čitateljskim društvom i Hrvatskom knjižnicom za slijepe. Panel je okupio stručnjake različitih profila, a moderirao ga je ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić.
O prilagođenosti obrazovnog sustava djeci s teškoćama u pisanju govorila je ravnateljica Poliklinike Suvag Katarina Pavičić-Dokoza.
– Prije gotovo dvadeset godina Poliklinika Suvag postala je dio mobilnog tima Agencije za odgoj i obrazovanje. Obilazeći škole, uočili smo manju osviještenost za potrebe djece s disleksijom, disgrafijom i diskalkulijom. Danas je osviještenost bolja, ali je i broj djece s tim teškoćama veći. Izuzetno je važno što ranije razviti ljubav prema čitanju i sposobnost stvaranja vizualnih slika. Upravo to stvaranje slika stvara kognitivne potencijale za mnoge stvari – pojasnila je Pavičić-Dokoza.
Spomenula je i važnu ulogu terapijskog psa Poliklinike Suvag, Gaby, u čijem se prisustvu djeca s teškoćama u čitanju lakše opuštaju.
Ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe Karolina Zlatar Radiković istaknula je da korisnici ove knjižnice nisu samo slijepe i slabovidne osobe, nego i oni koji iz raznih razloga imaju teškoće u čitanju, među kojima su djeca s disleksijom i ADHD-om.
Knjižnica je jedinstvena po tome što proizvodi vlastiti fond za svoje korisnike. Zlatar Radiković upozorila je da je samo 10 posto čitalačkog sadržaja dostupno osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Prilagođenim formatima Hrvatska knjižnica za slijepe pokušava pokriti interese svojih korisnika za različita područja. Korisnicima je dostupna i obvezna školska lektira. Najavila je i da knjižnica planira izdati smjernice za inkluzivno izdavaštvo.
Prirodoslovna škola Vladimira Preloga nema prilagođenu literaturu za učenike s teškoćama u čitanju i pisanju – kao, nažalost, niti druge škole. Međutim, ova škola tim učenicima nastoji olakšati obrazovanje prvenstveno stvaranjem inkluzivnog okruženja.
– Imamo učenike kod kojih se tek polaskom u srednju školu otkrivaju teškoće u čitanju i pisanju. Najvažnije je da stvorimo okruženje za njih, gdje će biti prihvaćeni od druge djece. Važnu ulogu ima naša stručna služba – logoped, psiholog i socijalni pedagog – koji upućuju učenike u Hrvatsku knjižnicu za slijepe, na portal e-lektira, na kojem su i lektire za učenike s teškoćama. Dobra je stvar da su uslijed pandemije mnogi nastavnici radili digitalne tekstove za učenike, a ti se tekstovi mogu prilagoditi učenicima s teškoćama. Vidljiv je trud nastavnika u drugačijem pristupu svakom učeniku – pojasnio je ravnatelj škole Zlatko Stić.
Naglasio je da stručni suradnici, među kojima su i dvije knjižničarke, savjetuju roditeljima kako da pomognu učenicima s teškoćama u čitanju i pisanju.
Inače, knjižnica Prirodoslovne škole Vladimira Preloga ugodan je prostor za čitanje i jednom tjedno mjesto susreta učenika s književnicima i osobama iz javnog života.
Viša savjetnica za hrvatski jezik Agencije za odgoj i obrazovanje Marijana Česi pohvalila je učitelje i nastavnike koji svojim primjerom kod učenika potiču ljubav prema čitanju. Što se tiče rada s učenicima s teškoćama u razvoju, Česi je istaknula da Agencija za odgoj i obrazovanje putem mobilnih timova provodi edukaciju po školama.
Prema podacima, od 444.000 učenika u Hrvatskoj, njih 35.977 ima teškoće u razvoju i treba individualizirani pristup s obzirom na vrstu teškoće. Agencija u svom radu surađuje s Centrom za odgoj i obrazovanje Vinko Bek, Centrom za odgoj i obrazovanje Goljak, Centrom za autizam i Osnovnom školom Nad lipom – objasnila je Česi.
O nacionalnim knjižničarskim programima koji su namijenjeni djeci s teškoćama u razvoju govorila je knjižničarska savjetnica i koordinatorica Centra za razvoj knjižnica i knjižničarstva pri NSK, Dunja Marija Gabriel. Pojasnila je da knjižnice programe organiziraju u okviru kampanja. Jedna od takvih kampanja je ‘Čitaj mi’, kojom se promiče čitanje naglas djeci predškolske dobi.
Za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom namijenjena je nacionalna kampanja ‘I ja želim čitati’. Suradnici Hrvatskog knjižničarskog društva na toj kampanji su Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i Poliklinika Suvag.
Gabriel je istaknula da su knjižničari potaknuli i izdanje građe lagane za čitanje. Radi se o jezičnoj i grafičkoj prilagodbi knjiga koje su namijenjene osobama s teškoćama u čitanju i razumijevanju teksta. Gabriel je izrazila zadovoljstvo što je Hrvatska među zemljama Europske unije u kojima se povećava broj knjižnica.
