Connect with us

in MREŽA

PROJEKT U RIJECI Terapijska snaga vrtlarenja za OSI

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje ljude koji rade u vrtu.
Foto: Terapijska snaga vrtlarenja

Krajnji cilj je poboljšanje kvalitete življenja, što podrazumijeva poboljšanje fizičkog, emocionalnog i socijalnog zdravlja osoba s intelektualnim teškoćama

Centar za rehabilitaciju Rijeka već godinama kontinirano brine o osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju provodeći različite projekte preko kojih podižu njihovu kvalitetu života.

U posljednje dvije godine Centar je provodio projekt ‘Terapijska snaga vrtlarenja’ koji je uspješno zaključen ove srijede održavanjem završne konferencije.  

Cilj ovog hvalevrijednog projekta bio je podizanje kvalitete življenja osoba s intelektualnim teškoćama uvođenjem novih sadržaja asortimana socijalnih ustanova kojeg inače Centar pruža. Projekt je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda.

Spomenuti vrt nalazi se na lokaciji podržnice Pulac, a njegova vrijednost procijenjuje se na 60 tisuća eura.

Rezultati projekta su više nego vidljivi. To je vrt prepun voća i povrća, rađen s ljubavlju, upornošću i trudom osoba s intelektualnim teškoćama.

– Ono što smo predvidjeli projektom je izgradnja senzornog vrta, kao i povrtnjaka te voćnjaka. Sam projekt sastojao se od nekoliko aktivnosti, a jedna od prvih bila je edukacija projektnog tima u partnerskoj ustanovi u Sloveniji, CUDV Draga, gdje su naši djelatnici prošli edukaciju i razmijenili iskustva.

Tim transferom znanja stekli su nove vještine i sposobnosti za inovativnu metodu rada s korisnicima. U projekt je aktivno uključeno 15 korisnika, a riječ je o isključivo visokofunkcionalnim korisnicima koji mogu odrađivati ​​fizičke poslove poput okopavanja, košnje i slično – istaknula je koordinatorica projekta Nataša Munjas Pastuović.

Rad u vrtu probudio je u korisnicima želju za pomaganjem, razvio timski rad, te njihove kako fizičke, tako i socijalne vještine.   

– Inače, na Pulcu imamo sedam grupa i svaka ima svoju gredicu te rehabilitatora koji vodi grupu i svaka grupa brine o svojoj gredici.

Krajnji cilj je poboljšanje kvalitete življenja, što podrazumijeva poboljšanje fizičkog, emocionalnog i socijalnog zdravlja korisnika.

Što se tiče socijalnog poboljšanja, rad u vrtu predstavlja timski rad, podršku i međusobnu pomoć. Svi očekivani rezultati su se i ostvarili – dodaje Munjas Pastuović.

Podružnice Centra nalaze se na tri lokacije, a u njemu radi oko 170 ljudi i trenutno brine za 256 korisnika u institucionalnom i izvaninstitucionalnom smještaju. Kako bi se smanjila institualizacija djece i odraslih s teškoćama u razvoju Centar otvara dodatni kapacitet smještaja na Praputnjaku.

Iako je projekt završen, korisnici će i dalje nastaviti dolaziti i raditi u voćnjacima i povrtnjacima koje su stvorili svojim rukama. Također, u planu je poticanje i uključivanje ostalih građana u uređivanje i rad u vrtu, kao i razvoj njihovog senzibiliteta prema osobama s teškoćama u razvoju.   

– Naša Podružnica Pulac nalazi se na velikoj površini. Imamo 40 tisuća četvornih metara prostora. Građani Rijeke gravitiraju ovom području, beru šparoge, ljekovito bilje i šeću.

Izgradnjom funkcionalnog dijela zamislili smo da građani dolaze k nama, u naš vrt gdje se mogu okrijepiti i družiti s korisnicima, a kad još malo izbrusimo vještine i sposobnosti, da od nas otkupljuju ekološki uzgojene plodove – rekla je koordinatorica projekta.

Berba plodova rajčice koja je zasađena trudom i radom korisnika centra, planirana je za mjesec rujan te će od plodova njihovih ruku napraviti salsa i ručak za sve korisnike centra.

Rečeno je kako će se ubuduće u vrtu raditi i saditi ovisno o tome koje je godišnje doba, a ravnateljica Centra Lidija Skomerža zahvalila se svima koji su pridonijeli da se ovaj projekt ostvari i uspije.  

 – Kroz terapijski rad zasadili smo novo sjeme nade, a ne samo sjeme biljaka. Svi naši korisnici posjećuju prostor, borave u vrtu, a imamo i događanja za njih kroz koja se međusobno mogu učiti i vidjeti kako iz jednostavnih sjemenki mogu dobiti zbiljske plodove te time stječu samopouzdanje i samopoštovanje, kao i priznanje zajednice.

Posljednje dvije godine uložili smo puno truda, zaposlenika, korisnika i donatora koji su omogućili da vrt izgleda kao danas, ali i da ostane za budućnost – kazala je Skomerža, ističući kako terapija koju čovjek dobije kroz vrtlarenje pomaže svakome, bez obzira na zdravstveno stanje.

 Zaključeno je kako se projekt  ujedno naslanja i na zelenu viziju EU-a o ozeljivanju površina i povratka prirodi.

Osobe s invaliditetom

Hrvatski sabor želi veće uključivanje OSI u politički život

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazan sastanak u konferencijskoj dvorani Hrvatskoga sabora. Za dugim drvenim stolom sjedi nekoliko sudionika rasprave, među kojima su zastupnici i predstavnici institucija. U prvom planu vidi se žena kratke plave kose koja govori u mikrofon, dok ostali sudionici pažljivo slušaju. Na stolu se nalaze dokumenti, mikrofoni, slušalice i boce vode. U pozadini su istaknute zastave Hrvatske i Europske unije, što upućuje na službeni i međunarodni karakter sastanka. Atmosfera djeluje formalno i radno, a sudionici su usredotočeni na raspravu o temama vezanim uz prava i uključivanje osoba s invaliditetom u politički život.
Foto: Hrvatski sabor

Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om

Poslušaj članak

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je u ponedjeljak sastanak s predstavnicima Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o većem uključivanju osoba s invaliditetom u rad parlamenata.

Na sastanku je predstavljena metodologija ODIHR-a koja pomaže parlamentima procijeniti koliko su pristupačni i uključivi za osobe s invaliditetom. Predsjednica Odbora Ivana Kekin objasnila je kako je cilj upoznati Hrvatski sabor s mogućnostima primjene tog modela.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac istaknuo je da invaliditet nije samo zdravstveno ili socijalno pitanje, nego i pitanje jednakosti, sudjelovanja u društvu i zaštite ljudskog dostojanstva. Naglasio je važnost bolje vidljivosti osoba s invaliditetom u radu Sabora te nastavka rada na jačanju njihovih prava.

Saborska zastupnica Ljubica Lukačić rekla je kako Hrvatska već ima razvijen zakonodavni okvir za zaštitu prava osoba s invaliditetom, ali smatra da pojedine mjere, posebno u području zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, treba dodatno unaprijediti. Dodala je kako zaposlenje osobama s invaliditetom donosi veću samostalnost i aktivnije sudjelovanje u društvu.

Predstavnica ODIHR-a Yulija Netesova upozorila je da su osobe s invaliditetom i dalje nedovoljno zastupljene u politici, unatoč međunarodnim obvezama i većoj svijesti o važnosti uključivosti.

– Parlament uključiv za osobe s invaliditetom nije samo pristupačna zgrada, nego institucija koja omogućuje ravnopravno sudjelovanje u svim parlamentarnim procesima – istaknula je Netesova.

Prema istraživanju ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OESS-a, mnogi parlamenti nemaju nijednog zastupnika s invaliditetom, a uključivost se često svodi samo na fizičku pristupačnost prostora. Kao glavne prepreke navode se društveni stereotipi, nedovoljna zastupljenost i prepreke u zapošljavanju i samostalnom životu.

ODIHR-ova metodologija temelji se na načelu ‘Ništa o nama bez nas’, što znači da osobe s invaliditetom i njihove organizacije sudjeluju u svim fazama procjene. Procjenjuju se zastupljenost osoba s invaliditetom, zakonodavni okvir, parlamentarni nadzor te fizička i komunikacijska pristupačnost.

Kao primjere dobre prakse Netesova je izdvojila Crnu Goru i Austriju, koje su već napravile značajne korake prema stvaranju uključivijih parlamenata.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić rekao je kako je nužno ukloniti prepreke koje osobama s invaliditetom otežavaju sudjelovanje u javnom i političkom životu. Podsjetio je da u aktualnom sazivu Hrvatskoga sabora djeluje devet zastupnika s invaliditetom.

Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om.

Nastavite čitati

in MREŽA

Erasmus+ kao alat za jačanje inkluzije i stručnog razvoja

Objavljeno

/

Napisao/la:

GOST AUTORIlustracija prikazuje osobe različitih sposobnosti i podrijetla, uključujući osobu u invalidskim kolicima i slijepu osobu sa štapom, uz informacije o prioritetima programa Erasmus+ poput inkluzije, digitalne transformacije i zelene tranzicije.
Foto: Andreja Marcetić
Piše: Andreja Marcetić

Centar za potporu i inkluziju u zajednici (CPIZ)

Erasmus+ program Europske unije odavno je prerastao okvir studentske razmjene te je postao važan instrument razvoja organizacija, stručnjaka i usluga u području obrazovanja, socijalne skrbi i uključivanja ranjivih skupina

Poslušaj članak

U programskom razdoblju 2021. – 2027. poseban naglasak stavljen je na inkluziju i različitost, što organizacijama koje rade s osobama s invaliditetom otvara značajne mogućnosti za financiranje, međunarodnu suradnju i razvoj novih usluga.

Prihvatljivi prijavitelji nisu samo škole i fakulteti, već i udruge osoba s invaliditetom, ustanove socijalne skrbi, centri za rehabilitaciju, jedinice lokalne samouprave, kulturne i sportske ustanove te druge organizacije koje djeluju u području obrazovanja i socijalnog uključivanja. Posebno su zanimljive aktivnosti u području obrazovanja odraslih i rada s mladima, gdje se mogu razvijati projekti usmjereni na aktivno građanstvo, cjeloživotno učenje i jačanje kompetencija osoba s invaliditetom.

Jedna od najvećih prednosti Erasmus+ programa jest činjenica da ne podržava samo upravljačke strukture organizacija, nego i stručnjake koji svakodnevno rade s korisnicima. U projektima mogu sudjelovati socijalni pedagozi, socijalni radnici, edukacijski rehabilitatori, psiholozi, logopedi, fizioterapeuti, radni terapeuti, osobni asistenti, nastavnici, knjižničari i drugi stručni suradnici. Kroz mobilnosti, stručna usavršavanja i partnerstva oni mogu razmjenjivati iskustva, upoznavati inovativne modele rada i stečena znanja primjenjivati u svojim sredinama.

Posebno važnu ulogu imaju socijalni pedagozi jer njihovo područje rada obuhvaća socijalnu integraciju, razvoj autonomije, zagovaranje prava i podršku mentalnom zdravlju. Upravo su to teme koje se snažno podudaraju s aktualnim prioritetima Europske unije. Kroz Erasmus+ projekte moguće je razvijati programe psihosocijalne podrške, destigmatizacije, samozastupanja i osnaživanja osoba s invaliditetom, ali i sudjelovati u međunarodnim inicijativama koje promiču ljudska prava i provedbu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

Program također pruža priliku za učenje o uspješnim europskim praksama deinstitucionalizacije i razvoja usluga u zajednici. Stručnjaci mogu upoznati modele neovisnog življenja, individualnog planiranja podrške i pozitivne bihevioralne podrške te ta iskustva prenijeti u svoje organizacije. Dodatno, Erasmus+ potiče projekte povezane s digitalnom inkluzijom i zelenom tranzicijom, čime se otvara prostor za razvoj pristupačnih digitalnih sadržaja, edukacija i inovativnih inkluzivnih programa.

Za organizacije koje tek ulaze u svijet europskih projekata posebno su zanimljive akcije KA122 i KA210, koje imaju jednostavniji postupak prijave i manji administrativni teret. Iskustvo pokazuje da projekte s najvećim potencijalom čine oni koji povezuju inkluziju s mentalnim zdravljem, digitalnim kompetencijama, održivim razvojem i aktivnim sudjelovanjem osoba s invaliditetom u zajednici.

Erasmus+ stoga nije samo izvor financiranja. Za organizacije i stručnjake koji rade s osobama s invaliditetom on predstavlja priliku za stjecanje novih znanja, razvoj međunarodnih partnerstava i jačanje sustava podrške u zajednici. U konačnici, riječ je o alatu koji doprinosi stvaranju društva u kojem osobe s invaliditetom nisu promatrane kao objekti skrbi, već kao ravnopravni nositelji prava i aktivni sudionici društvenog života.

Nastavite čitati

in MREŽA

Otvoren inkluzivni URIHO coworking prostor

Objavljeno

/

Napisao/la:

Predstavnici URIHO-a, Grada Zagreba i partnera sudjeluju na predstavljanju novog coworking prostora namijenjenog profesionalnom razvoju i zapošljavanju osoba s invaliditetom, dok prevoditelj znakovnog jezika osigurava pristupačnost događaja.
Foto: URIHO

U Ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO na adresi Avenija Dubrovnik 5 otvoren je suvremeno uređen coworking prostor prilagođen osobama s invaliditetom

Poslušaj članak

Projekt je realiziran u suradnji URIHO-a i Grada Zagreba s ciljem stvaranja pristupačnog i uključivog okruženja za rad, suradnju i razvoj poduzetničkih ideja.

Coworking prostor veličine 41 m² sastoji se od pet funkcionalnih radnih mjesta, konferencijske dvorane, sanitarnog čvora, čajne kuhinje i prostora za odmor. Korisnicima su dostupni brz internet i tehnička oprema, a prostor se iznajmljuje na dnevnoj, tjednoj ili mjesečnoj bazi.

Ravnateljica URIHO-a Sanja Major istaknula je da je URIHO najstarija i najveća zaštitna radionica u Hrvatskoj u kojoj je od 494 zaposlenih 61 posto osoba s invaliditetom te se javila potreba da se napravi dostupan i prilagođen prostor. Zahvalila je Hrvatskom savezu udruga za mlade i studente s invaliditetom (SUMSI) na preporukama i savjetima u stvaranju coworking prostora kao inkluzivnog okruženja.

Podsjetila je da Grad Zagreb kontinuirano pruža podršku URIHO-u, a početkom 2025. godine ustanova je prešla na potpuno novi model financiranja te je Grad Zagreb u potpunosti financira takozvanom SGEI potporom i pokazuju se rezultati.

Predsjednik SUMSI-ja Denis Marijon izrazio je zadovoljstvo što se coworking prostor otvorio u godini kada se obilježava 80. obljetnica URIHO-a. Smatra da prostor treba biti namijenjen za osobe s invaliditetom i za osobe bez invaliditeta jer je to budućnost za širu integraciju.

Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu skrb, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović istaknula je da je zapošljavanje najvažniji oblik inkluzije. Upozorila je da, unatoč napretku, osobe s invaliditetom u području rada i zapošljavanja još uvijek nailaze na prepreke, diskriminaciju, izostanak podrške i mentorstva.

– Grad Zagreb nastoji biti poslodavac koji pruža jednake uvjete za rad zapošljavanjem osoba s invaliditetom. Kao Gradska uprava i kroz gradska poduzeća zapošljavamo OSI u kvotama većim od propisanih – pojasnila je Vidović.

Pohvalila je URIHO koji zapošljava veliki broj osoba s invaliditetom, a coworking prostor URIHO-a još je jedan bitan iskorak. Vidović je rekla da, iako osobe s invaliditetom imaju prednost, to nije prostor za osobe s invaliditetom nego prostor za sve građane Zagreba kojima je potreban.

Naglasila je da su u kreiranju coworking prostora, kada je riječ o pristupačnosti, sudjelovale osobe s invaliditetom.

Za korištenje prostora zainteresirani se mogu prijaviti preko web adrese https://coworking.uriho.hr/. Potrebno je ispuniti obrazac za prijavu i nakon odobrenja rezervacije prostor se može koristiti u dogovorenom terminu.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu