Krajnji cilj je poboljšanje kvalitete življenja, što podrazumijeva poboljšanje fizičkog, emocionalnog i socijalnog zdravlja osoba s intelektualnim teškoćama
Centar za rehabilitaciju Rijeka već godinama kontinirano brine o osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju provodeći različite projekte preko kojih podižu njihovu kvalitetu života.
U posljednje dvije godine Centar je provodio projekt ‘Terapijska snaga vrtlarenja’ koji je uspješno zaključen ove srijede održavanjem završne konferencije.
Cilj ovog hvalevrijednog projekta bio je podizanje kvalitete življenja osoba s intelektualnim teškoćama uvođenjem novih sadržaja asortimana socijalnih ustanova kojeg inače Centar pruža. Projekt je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda.
Spomenuti vrt nalazi se na lokaciji podržnice Pulac, a njegova vrijednost procijenjuje se na 60 tisuća eura.
Rezultati projekta su više nego vidljivi. To je vrt prepun voća i povrća, rađen s ljubavlju, upornošću i trudom osoba s intelektualnim teškoćama.
– Ono što smo predvidjeli projektom je izgradnja senzornog vrta, kao i povrtnjaka te voćnjaka. Sam projekt sastojao se od nekoliko aktivnosti, a jedna od prvih bila je edukacija projektnog tima u partnerskoj ustanovi u Sloveniji, CUDV Draga, gdje su naši djelatnici prošli edukaciju i razmijenili iskustva.
Tim transferom znanja stekli su nove vještine i sposobnosti za inovativnu metodu rada s korisnicima. U projekt je aktivno uključeno 15 korisnika, a riječ je o isključivo visokofunkcionalnim korisnicima koji mogu odrađivati fizičke poslove poput okopavanja, košnje i slično – istaknula je koordinatorica projekta Nataša Munjas Pastuović.
Rad u vrtu probudio je u korisnicima želju za pomaganjem, razvio timski rad, te njihove kako fizičke, tako i socijalne vještine.
– Inače, na Pulcu imamo sedam grupa i svaka ima svoju gredicu te rehabilitatora koji vodi grupu i svaka grupa brine o svojoj gredici.
Krajnji cilj je poboljšanje kvalitete življenja, što podrazumijeva poboljšanje fizičkog, emocionalnog i socijalnog zdravlja korisnika.
Što se tiče socijalnog poboljšanja, rad u vrtu predstavlja timski rad, podršku i međusobnu pomoć. Svi očekivani rezultati su se i ostvarili – dodaje Munjas Pastuović.
Podružnice Centra nalaze se na tri lokacije, a u njemu radi oko 170 ljudi i trenutno brine za 256 korisnika u institucionalnom i izvaninstitucionalnom smještaju. Kako bi se smanjila institualizacija djece i odraslih s teškoćama u razvoju Centar otvara dodatni kapacitet smještaja na Praputnjaku.
Iako je projekt završen, korisnici će i dalje nastaviti dolaziti i raditi u voćnjacima i povrtnjacima koje su stvorili svojim rukama. Također, u planu je poticanje i uključivanje ostalih građana u uređivanje i rad u vrtu, kao i razvoj njihovog senzibiliteta prema osobama s teškoćama u razvoju.
– Naša Podružnica Pulac nalazi se na velikoj površini. Imamo 40 tisuća četvornih metara prostora. Građani Rijeke gravitiraju ovom području, beru šparoge, ljekovito bilje i šeću.
Izgradnjom funkcionalnog dijela zamislili smo da građani dolaze k nama, u naš vrt gdje se mogu okrijepiti i družiti s korisnicima, a kad još malo izbrusimo vještine i sposobnosti, da od nas otkupljuju ekološki uzgojene plodove – rekla je koordinatorica projekta.
Berba plodova rajčice koja je zasađena trudom i radom korisnika centra, planirana je za mjesec rujan te će od plodova njihovih ruku napraviti salsa i ručak za sve korisnike centra.
Rečeno je kako će se ubuduće u vrtu raditi i saditi ovisno o tome koje je godišnje doba, a ravnateljica Centra Lidija Skomerža zahvalila se svima koji su pridonijeli da se ovaj projekt ostvari i uspije.
– Kroz terapijski rad zasadili smo novo sjeme nade, a ne samo sjeme biljaka. Svi naši korisnici posjećuju prostor, borave u vrtu, a imamo i događanja za njih kroz koja se međusobno mogu učiti i vidjeti kako iz jednostavnih sjemenki mogu dobiti zbiljske plodove te time stječu samopouzdanje i samopoštovanje, kao i priznanje zajednice.
Posljednje dvije godine uložili smo puno truda, zaposlenika, korisnika i donatora koji su omogućili da vrt izgleda kao danas, ali i da ostane za budućnost – kazala je Skomerža, ističući kako terapija koju čovjek dobije kroz vrtlarenje pomaže svakome, bez obzira na zdravstveno stanje.
Zaključeno je kako se projekt ujedno naslanja i na zelenu viziju EU-a o ozeljivanju površina i povratka prirodi.
