Cilj konferencije bio je unapređenje kompetencija dionika u visokom obrazovanju kroz različite oblike razmjene znanja i iskustava
Poslušaj članak
U prostorijama Sveučilišta u Rijeci 2. i 3. srpnja održana je znanstveno-stručna konferencija pod nazivom ‘ZNAM’ – Unapređenje kompetencija za kvalitetno visoko obrazovanje bez prepreka.
Organizator konferencije je Udruga za mlade i studente s invaliditetom Primorsko-goranske županije ZNAM i Savjetovalište za akademsku prilagodbu Sveučilišnog savjetovališnog centra Sveučilišta u Rijeci.
Konferencija je održana u sklopu trogodišnjeg programa Centar podrške studentima i mladima s invaliditetom.
Program je financiran od strane Ministarstva rada, obitelji i socijalne politike u suradnji s Koordinacijom Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom za podršku u visokom obrazovanju i Regionalne mreže za podršku studentima s invaliditetom.
Cilj konferencije bio je unapređenje kompetencija dionika u visokom obrazovanju kroz različite oblike razmjene znanja i iskustava.
Konferenciji su prisustvovovali voditeljica Savjetovališta za akademsku prilagodbu Sandra Nidžić, predstojnik Sveučilišnog savjetovališnog centra Zoran Sušanj, prorektorica za studije, studente i osiguranje kvalitete Sveučilišta u Rijeci Marta Žuvić, kao i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom u svom je izlaganju istaknuo je kako visoko obrazovanje nebi trebala biti privilegija nego pravo svakoga čovjeka.
– Na području PGŽ danas živi više od 34 tisuće osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, ali nažalost nemamo cjelovit podatak o tome koliko je danas osoba s invaliditetom u sustavu visokog obrazovanja. Visoko obrazovanje nije privilegij već pravo, temelj osobnog i profesionalnog razvoja, a također i temelj za uključivanje u budućnost, kao utjecajnih faktora, u život zajednice. Stoga je zajednička odgovornost da visoko obrazovanje bude pristupačno svima, uključujući osobe s invaliditetom – zaključio je Jurišić.
Voditeljica programa Udruge ZNAM Mirta Zekanović predstavila je aktivnosti i programe koje udruga provodi na projektu te objasnila ciljeve istoga.
– Program je usmjeren studentima i mladima s ciljem prevencije institucionalizacije osoba s invaliditetom i povećanja njihove neovisnosti upravo kroz proces obrazovanja – istaknula je Zekanović kazavši kako je sklopu projekta udruga surađuje s mnogim institucijama.
Rečeno je kako je jedna od aktivnosti i prijevoz osoba s invaliditetom prilagođenim kombijima na njihove aktivnosti, sve s ciljem kako bi bili što više uključeni u društvene aktivnosti.
Također, postoji i grupa za podršku studentima koja se održava jednom mjesečno. Kroz grupu podrške korisnici imaju prostor za razmjenu iskustava, informacija, podrške, savjetovanja, druženja i osnaživanja, što utječe na njihovu uključenost, ali i kod raznih situacija u kojima se nalaze tijekom studiranja i života.
Sve to pomaže studentima s invaliditetotom da brže, jednostavnije i efektivnije upijaju nova znanja i vještine, ali žive bolji kvalitetniji život.
Predsjednik Udruge ZNAM Luka Zaharija pojasnio je kako je udruga krenula s radom, gdje se nalazi i kako posluje danas.
– Daleke 2006. godine osnovali smo udrugu. Tada je nekoliko nas studenata s invaliditetom, koji smo bili prvi na riječkom Sveučilištu, shvatilo da, ako se ne povežemo i organiziramo, nitko od nas neće uspjeti ni upisati, a kamo li doći na fakultet i završiti ga. Tada nije bilo ničega: ni prijevoza za studente s invaliditetom niti kakve prilagodbe, niti jedno učilište nije imalo nikakav pristup. To je bila nulta pozicija – objašnjava Luka.
Istaknuo je kako Udruga ZNAM trenutno ima zaposleno 12 osoba – vozača, voditeljicu programa te pomoćnike u nastavi koje s Primorsko-goranskom županijom osiguravaju u osnovnim i srednjim školama.
Rekao je kako trenutno imaju 13 studenata koji redovito koriste prijevoz i 10 studenata koji primaju uslugu pomoći udruge u studentskom domu, gdje žive za vrijeme studiranja.
– Djelatnosti udruge su okupljanje mladih i studenata s invaliditetom i osoba koje rade na aktivnostima za mlade i studente s invaliditetom u Primorsko-goranskoj županiji. Pružamo informacije, osiguravamo pomoć u svakodnevnom životu mladima i studentima, surađujemo sa svim institucijama, raznim tijelima, sa svima koji mogu pomoći – zaključio je predsjednik udruge Luka Zaharija.
U okviru ove konferencije održana su predavanja i panel rasprave i radionice u kojima su sudjelovali i sami studenti koji su iznosili problematiku i davali rješenja za situacije s kojima se susreću studenti s invaliditetom.
Konferencija je zaključena sa ‘živom knjižnicom’, odnosno iznošenjem svojih iskustava na studiju.
Riječ je o trogodišnjem programu kojim će se širiti mreža izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, kako bi korisnici što dulje mogli ostati živjeti u vlastitom domu i zadržati kvalitetu života u poznatom okruženju
Poslušaj članak
U Društvenom centru Ribola u Kaštel Gomilici predstavljen je u ponedjeljak projekt ‘Socijalne usluge u zajednici Grada Kaštela’, ukupne vrijednosti 298.530,37 eura, koji se provodi uz potporu Europskog socijalnog fonda plus. Projekt zajednički provode Grad Kaštela i Udruga sv. Jeronim, s ciljem pružanja veće podrške starijim osobama i osobama s invaliditetom kroz različite oblike pomoći u svakodnevnom životu.
Riječ je o trogodišnjem programu kojim će se širiti mreža izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, kako bi korisnici što dulje mogli ostati živjeti u vlastitom domu i zadržati kvalitetu života u poznatom okruženju. Projekt uključuje psihosocijalnu podršku, pomoć u svakodnevnim aktivnostima, organizirani prijevoz liječniku i institucijama te kućne posjete fizioterapeuta.
Gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović istaknuo je kako Grad i Udruga sv. Jeronim već godinama surađuju na programima pomoći starijim osobama, podsjetivši da su prvi projekti pokrenuti još 2010. godine. Naglasio je kako je cilj ovakvih programa omogućiti korisnicima da što dulje ostanu u svojim domovima, uz potrebnu pomoć i podršku zajednice.
Predsjednica Udruge sv. Jeronim Bernarda Janković pojasnila je kako će projekt obuhvatiti između 65 i 70 novih korisnika koji dosad nisu bili uključeni u slične programe. Pravo na sudjelovanje imaju osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, uz odgovarajuću dokumentaciju. Poseban naglasak stavljen je na organizirani prijevoz i fizioterapijske usluge, koje će se pružati prema potrebama korisnika i preporukama liječnika.
Socijalna mentorica Carmen-Lee Miletić upozorila je na problem usamljenosti i izoliranosti starijih osoba, istaknuvši kako mnogima najviše znači upravo razgovor i osjećaj da nisu zaboravljeni. Dodala je kako će projekt pomoći korisnicima da ostanu aktivnije uključeni u zajednicu i lakše se nose sa svakodnevnim izazovima.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama
Poslušaj članak
Planinarsko društvo Paklenica Zadar organizira inkluzivni izlet u Nacionalni park Sjeverni Velebit i na Zavižan u subotu, 23. svibnja 2026. godine.
Izlet je namijenjen članovima društva, osobama s invaliditetom ili zdravstvenim teškoćama te njihovim pratnjama.
Sudionike očekuje posjet Kući Velebita u Krasnu, obilazak Botaničkog vrta na Zavižanu te mogućnost uspona na Veliki Zavižan (1676 m).
Organizatori ističu kako je riječ o laganom i tehnički nezahtjevnom izletu prilagođenom mogućnostima svih sudionika, uz podršku vodiča i volontera.
Program uključuje autobusni prijevoz iz Zadra, obilazak Kuće Velebita uz stručno vodstvo te dvije opcije obilaska na području Zavižana – laganu šetnju kroz botanički vrt ili uspon na Veliki Zavižan za zainteresirane sudionike. Povratak u Zadar planiran je do 20 sati.
Izlet je dio projekta ‘Pruži mi ruku’, a cijena sudjelovanja iznosi 35 eura i uključuje prijevoz autobusom te ulaznice za Nacionalni park i Kuću Velebita. Ručak je organiziran iz ruksaka, dok će u planinarskom domu biti moguće kupiti piće.
Organizatori ističu da svaki sudionik treba vodičima olakšati odgovornost pažljivim slušanjem uputa i odgovornim ponašanjem tijekom trajanja izleta. Odazivom na izlet svaki sudionik potvrđuje kako izletu pristupa na osobnu odgovornost i prihvaća plan izleta, odluke i upute vodiča. Tempo hoda bit će prilagođen mogućnostima svakog sudionika izleta.
Prijave su otvorene do četvrtka, 21. svibnja 2026., putem obrasca: prijava na izlet.
Dodatne informacije moguće je dobiti putem stranice PD Paklenica ili na broj 095 906 9866 (Sanja Smodlaka Vitas).
Kada je riječ o pozicioniranju osoba s invaliditetom na tržištu rada, trendovi su obećavajući, no pred nama su još brojni izazovi koje treba riješiti želimo li uistinu izgraditi društvo jednakih mogućnosti
Hrvatski savez udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI ovaj je tjedan u Zagrebu organizirao Okrugli stol na temu (samo)zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Za one neupućene, (samo)zapošljavanje osoba s invaliditetom u našoj se zemlji potiče kroz sustav zakonskih olakšica, financijskih potpora i mjera aktivne politike zapošljavanja koje provode Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) te Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).
Kada je riječ o pozicioniranju osoba s invaliditetom na tržištu rada, trendovi su obećavajući, no pred nama su još brojni izazovi koje treba riješiti želimo li uistinu izgraditi društvo jednakih mogućnosti.
Denis Marijon, predsjednik SUMSI-ja, naveo je, uz sve ostalo, podatak da sve više osoba s invaliditetom odlazi na vještačenje nakon donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku. Ranije za to nisu bili pretjerano zainteresirani zbog komplicirane i često naporne procedure vještačenja, no sada brojne osobe s invaliditetom barem znaju koliki je stupanj njihova invaliditeta i razina radne sposobnosti. Usto, tvrdi Marijon, njegovu se Savezu javlja sve više poslodavaca motiviranih da saznaju koja su njihova prava i obveze pri zapošljavanju osoba s invaliditetom te koju vrstu zaposlenika im mogu prezentirati.
Darijo Jurišić, pravobranitelj za OSI, u svom je jezgrovitom ekspozeu izrazio zadovoljstvo zbog obećavajućeg trenda u zapošljavanju osoba s invaliditetom, no isto tako upozorio na nesrazmjer u broju nezaposlenih osoba s invaliditetom i onih bez invaliditeta, veći negoli se to može iščitati iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Po toj statistici, nažalost, Hrvatska je na neslavnom vrhu među zemljama Europske unije.
Pravobranitelj Jurišić poseban je naglasak stavio na mentalno i fizičko zdravlje koje se bitno popravlja kada je osoba s invaliditetom zaposlena, raste osjećaj svrhe i samopoštovanja, pozitivno utječe na cijelu obitelj, a također mijenja i percepciju društvene zajednice o mogućnostima i vještinama osoba s invaliditetom. Egzistencijalna neovisnost i veća socijalna uključenost očekivani su nusprodukti boljeg pozicioniranja svake osobe s invaliditetom na tržištu rada.
Stoga je pravobranitelj Jurišić pozvao poslodavce da kroz sveobuhvatnu edukaciju razvijaju svijest o pravima, potrebama i sposobnostima osoba s invaliditetom. To je pouzdan put prema inkluzivnom zapošljavanju, krupan korak u stvaranju društva jednakih mogućnosti u kojem se cijene i potiču sposobnosti svih ljudi, bez obzira imaju li invaliditet ili ne.
Darko Sobota iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb dao je detaljan prikaz svih benefita koje za poslodavce donosi zapošljavanje osoba s invaliditetom. Između ostalog, Sobota je podsjetio da poslodavci koji ispune uvjete i zaposle osobu s invaliditetom imaju pravo na više vrsta financijskih olakšica preko ZOSI-ja i HZZ-a. Primjerice, sufinanciranje dijela troška bruto plaće za zaposlenu osobu s invaliditetom, financiranje troškova prilagodbe radnog mjesta, opreme, pristupačnosti i uvjeta rada te mogućnost zapošljavanja unutar integrativnih i zaštitnih radionica. Sobota je naveo i neslužbene podatke prema kojima je stvarni broj zaposlenih osoba s invaliditetom ipak veći od onoga prikazanog u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.