Connect with us

EU kutak

Rezultati najnovijeg Eurobarometra o povjerenju građana u Europsku uniju

Objavljeno

/

Na slici je zgrada Europske komisije u Bruxellesu, Belgija. Zgrada je modernog dizajna s velikom staklenom fasadom i narančastim vertikalnim panelima. Na sredini zgrade visi veliki plavi banner s logom Europske unije, koji se sastoji od kruga od 12 zlatnih zvijezda na plavoj pozadini. Ispod loga piše "Europese Commissie", "Commission européenne" i "European Commission" na tri različita jezika. Nebo je vedro plavo s nekoliko oblaka.
Foto: Pixabay

Najnoviji rezultati istraživanja Eurobarometra pokazuju najvišu razinu povjerenja u Europsku uniju od 2007. i dosad najveću potporu euru. Anketa pokazuje i da Europljani sada gledaju na budućnost s više optimizma. Željeli bi da EU bude snažniji i neovisniji, posebno s obzirom na trenutačne globalne izazove

Povjerenje u EU na najvišoj je razini u zadnjih 17 godina.

Izražava ga 51 % Europljana, što je najbolji rezultat od 2007. Kod mladih u dobi od 15 do 24 godine taj je postotak veći (59 %). Osim toga, 51 % Europljana izjavilo je da vjeruje Europskoj komisiji, što je također rekord u zadnjih 17 godina.

Gotovo tri četvrtine ispitanika (74 %) izjavilo je da se osjeća građaninom EU-a, što je najviši postotak u više od dva desetljeća. Usto, 61 % građana EU-a optimistično je u pogledu budućnosti EU-a.

Istodobno, 44 % građana EU-a i dalje ima pozitivno mišljenje o EU-u, 38 % ima neutralno mišljenje, a 17 % negativno.

Pozitivni trendovi zabilježeni su i u većini zemalja proširenja obuhvaćenih istraživanjem. Povjerenje građana u EU na najvišim je razinama u Albaniji (81 %), Crnoj Gori (75 %), Kosovu (70 %), Gruziji (58 %), Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (po 56 %) te Moldovi (52 %). U Turskoj takvo mišljenje dijeli 42 % ispitanika (četiri postotna boda više nego u prethodnom istraživanju), a u Srbiji 38 % (povećanje od 2 postotna boda). U Ujedinjenoj Kraljevini povjerenje u EU ima 38 % ispitanika (šespostotno povećanje).

Europljani žele snažniji, neovisniji i otporniji EU

69 % ispitanika smatra da EU ima dovoljno snage i sredstava za obranu gospodarskih interesa Europe u globalnom gospodarstvu. Isto tako, 69 % ispitanika vjeruje da je Europska unija oaza stabilnosti u nemirnom svijetu.

Prema mišljenju Europljana sigurnost i obrana (33 %) trebale bi biti glavno prioritetno područje srednjoročnog djelovanja EU-a, nakon čega slijede migracije (29 %), gospodarstvo (28 %), klima i okoliš (28 %) te zdravlje (27 %). Istodobno 44 % europskih građana smatra da će kratkoročno najveći pozitivan učinak na njihov život imati osiguravanje mira i stabilnosti, zatim osiguravanje opskrbe hranom, zaštita zdravlja, osiguravanje sirovina za industriju u EU-u te upravljanje migracijama (27 %). Kad je riječ o pojedinačnim područjima djelovanja EU-a u sektoru čiste proizvodnje, Europljani smatraju da bi u EU-u prednost trebala imati obnovljiva energija (38 %), zatim ulaganja u održivu poljoprivredu (31 %), energetsku infrastrukturu (28 %) i ulaganja u čistu tehnologiju (28 %).

Povijesno visoka potpora euru i rastući optimizam u pogledu gospodarstva

Istraživanje Eurobarometra pokazalo je dosad najveću potporu zajedničkoj valuti, u EU-u u cjelini (74 %) i u europodručju (81 %). Kad je riječ o percepciji stanja europskog gospodarstva, 48 % Europljana (jedan postotni bod više nego u proljeće 2024.) smatra da je stanje dobro, a 43 % (dva boda više) loše. Percepcija stanja europskog gospodarstva stalno se poboljšava od jeseni 2019. Velik broj građana (49 %) smatra da će gospodarsko stanje u Europi u sljedećih 12 mjeseci ostati stabilno.

Kontinuirana potpora odgovoru EU-a na rat u Ukrajini

S obzirom na ruski agresivni rat protiv Ukrajine velika većina Europljana (87 %) podupire pružanje humanitarne pomoći osobama pogođenima ratom. Nadalje, 71 % građana podržava ekonomske sankcije protiv ruske vlade, poduzeća i pojedinaca, a 68 % slaže se s pružanjem financijske potpore Ukrajini. Uz to se 60 % ispitanika slaže da EU Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje, a 58 % da financira kupnju i isporuku vojne opreme Ukrajini.

Rat u Ukrajini je među 15 pitanja opet istaknut kao najvažnije pitanje na razini EU-a (31 %) (nakon čega slijedi imigracija s 28 % i međunarodna situacija s 22 %), dok se 76 % europskih ispitanika slaže da je ruska invazija na Ukrajinu prijetnja sigurnosti EU-a.

Standardno istraživanje Eurobarometra br. 102 (jesen 2024.) provedeno je od 10. listopada do 5. studenog 2024. u 27 država članica EU-a. Intervjuirano je 26.525 građana EU-a. Intervjuirani su i ispitanici u devet zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata (sve osim Ukrajine) i Ujedinjenoj Kraljevini.

Izvor: Europska komisija

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

EU kutak

BRUXELLES Konferencija Erasmus+ projekta Green ASC VET

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pexels

Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada

Trogodišnji Erasmus+ projekt Green ASC VET (Metautism) predstavit će 29. rujna 2026., od 10:00 do 12:00 sati, u Europskom parlamentu u Bruxellesu svoje rezultate. Prijave i online praćenje: stranica događanja (Autism Europe) – konferencija se prenosi i uživo putem interneta.

Projekt Green ASC VET usmjeren je na unapređenje strukovnog obrazovanja i profesionalne orijentacije osoba iz spektra autizma kroz primjenu inovativnih tehnologija i inkluzivnih metoda učenja. Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada.

Posebna vrijednost projekta leži u aktivnom uključivanju autističnih osoba u razvoj, testiranje i evaluaciju projektnih rezultata, čime su razvijena rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama korisnika. Svi alati i programi razvijeni su prema načelima Univerzalnog dizajna učenja, zbog čega su primjenjivi i u obrazovanju neurotipičnih osoba.

Green ASC VET nije samo projekt o tehnologiji. On pokazuje kako suradnja obrazovnih institucija, stručnjaka, poslodavaca i autističnih osoba može rezultirati konkretnim alatima koji povećavaju mogućnosti učenja, profesionalnog razvoja i zapošljavanja.

Projekt Green ASC VET pokazao je kako se primjenom suvremenih tehnologija, inovativnih metoda učenja i izravnim uključivanjem autističnih osoba mogu stvoriti kvalitetniji putevi prema obrazovanju i zapošljavanju – izjavio je Željko Habek, koordinator projekta Green ASC VET

Green ASC VET (Metautism) je Erasmus+ KA220-VET projekt (2023.–2026.) koji razvija rješenja utemeljena na produženoj i virtualnoj stvarnosti te 360° videu za podršku strukovnom obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s autizmom. Projekt provodi međunarodni konzorcij partnera sastavljen od 7 partnerskih organizacija: Autism Europe (BE), FPDA (PT), Virsabi (DK), Learn Virtual Europe (HU), Innoversa Factory (DE) i Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod a koordinira ga Udruga za cjeloživotno strukovno obrazovanje STRUKA iz Slavonskog Broda.

REZULTATI PROJEKTA

•  Programi osposobljavanja nastavnika, trenera i mentora – za rad s autističnim osobama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

•  Komunikacijski VR simulator – za vježbanje razgovora za posao i komunikacije u radnom okruženju.

•  Uvid u zanimanja kroz video 360° – u inačicama za VR naočale i za ravne ekrane, kao pomoć pri odabiru zanimanja.

•  Integrirani sustav treninga na simulatorima vještina – s prijenosom stečenih vještina u stvarne radne uvjete.

•  Kampanja ‘Uključi me, ja to mogu’ – kontinuirana komunikacijska aktivnost usmjerena na poslodavce i širu javnost.

Više informacija na poveznici: metautism.eu.

Nastavite čitati

EU kutak

EU parlamentarci o položaju Europljana s invaliditetom danas

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Što će se dogoditi sa socijalnim politikama unutar Europske unije ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor

EU parlamentarci Romana Jerković (SDP, S&D), Karlo Ressler (HDZ, EPP) te Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS) koncem prošlog tjedna održali su konferenciju za novinare na kojoj su, uz sve ostalo, govorili o izazovima s kojima se danas suočava Europska unija: od geopolitičkih tenzija i sigurnosih mehanizama Starog kontinenta, do migrantske krize i alarmantnih klimatskih promjena.

No za našu je čitateljsku publiku, dakako, najinteresantnije bilo pitanje tzv. socijalne Europe, dakle što će se dogoditi sa socijalnim politikama ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor.

Novinari In Portala postavili su ista pitanja za svo troje europarlamentaraca: što je u ova politički i ekonomski napetim vremenima s položajem i pravima Europljana s invaliditetom, a u EU riječ je o populaciji koja broji više od 80 milijuna ljudi? Gdje je zapelo s realizacijom Strategije za izjednačavanje prava osoba s invaliditetom? Zar su Europljani s invaliditetom najednom postali ‘manje važna tema’, ona tema kojom se političari i donositelji odluka bave tek kad se riješe ‘strateški ključna pitanja’?

–  Osobe s invaliditetom svakako su relevanta tema ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europskoj unijji jer je riječ o ogromnom broju ljudi, tim većim ako se pribroje i članovi njihovih obitelji – rekao je Karlo Ressler.

– Na razini EU pokušavamo u suradnji s različitim udrugama i Europskom komisijom stvoriti neke zajedničke europske standarde za zaštitu prava osoba s invaliditetom, primjer tome su uz ostalo i europske parking kartice, no valja priznati da se ipak većina inicijativa odvija na razini zemalja članica.

U Europskom parlamentu djeluje jedna posebna, nadstranačka skupina koja je zadužena upravo za osobe s invaliditetom i za sva konkretna pitanja vezana za njihova prava. Jer to nije samo pitanje jedne države, nego sve politike unutar zemalja članica EU ozbiljno trebaju uzeti u obzir potrebe osoba s invaliditetom – zaključio je Ressler.

Romana Jerković također je pohvalila nadstranačku inicijativu unutar Europskog parlamenta, koja je vrlo aktivna i glasno upozorava na probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. No i Jerković priznaje da u odnosu na teme o obrani, sigurnosti, hrani i gospodarstvu pittanja poput položaja i prava Europljana  s invaliditetom nekako gube na važnosti.

– Osobno sam vrlo aktivna u području zaštite i unapređenja prava osoba s invliditetom i uskoro ću u Europskom parlamentu organizirati konferenciju na temu osoba s vida, odnosno slijepim i slabovidnim – rekla je Jerković.

– Donijeli smo EU Strategiju o izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom, koja je odličan instrument, ali bez političke volje i bez popratnog financijranja teško je napraviti velike pomake. Bez političke volje i popratnog financiranja ta je Strategija tek skup lijepih riječi. Na kraju, što je kolega Ressler rekao,  sve se svede na to da li postoji sluh na nacionalnoj razini ili ne. Dakle, možemo puno više učiniti – kategorična je Jerković.

Gordan Bosanac priznao je kako teme vezane za osobe s invaliditetom nisu bile prioritetne u njegovu političkom djelovanju, no svejedno kaže kako ga veseli činjenica da su ‘osobe s invaliditetom na vrhu strateških agendi Europske komisije’. Kad se govori o osobama s invaliditetom, rekao je Bosanac, u Europskom parlamentu ne postoje stranačke ili ideološke podjele, po tom pitanju postoji čvrst konsenzus.

Nastavite čitati

EU kutak

ENERGETSKO SIROMAŠTVO Briga za ljude s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Osoba sjedi ispred velikog stroja za prženje kave i prati njegov rad.
Foto: Pexels

Osobe s invaliditetom imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom od ostalih građana Europske unije

Poslušaj članak

Energetsko siromaštvo pogađa sve više kućanstava diljem zemalja Europske unije, a prema posljednjim istraživanjima taj fenomen nerazmjerno utječe na osobe s invaliditetom. Brojni su razlozi koji vode tom nerazmjeru i nisu isključivo financijske prirode.

Osobe s invaliditetom, naime, imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom zbog korištenja medicinske opreme i pomoćnih uređaja, a usto koriste više energije i za grijanje ili hlađenje prostora u kojima žive. Ovo potonje posebno se odnosi na ljude s tjelesnim oštećenjima.

Kako bi usporila rastući trend energetskog siromaštva, Europska mreža za neovisno življenje (ENIL), zajedno s partnerima projekta ASSERT,  pokrenula je platformu za online učenje namijenjenu stručnjacima koji rade s kućanstvima pogođenim energetskim siromaštvom.

Platforma ASSERT osmišljena je ponajprije za organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom, socijalne radnike, energetske savjetnike, zdravstvene djelatnike i druge stručnjake koji trebaju dodatna znanja i vještine za borbu protiv energetskog siromaštva.

Uz sve ostalo, na ovoj platformi osobe s invaliditetom mogu doći do praktičnih savjeta i podrške kako izbjeći energetsko siromaštvo te kako učinkovitije upravljati računima za energiju i energetskim sustavom.

Detaljnije informacije dostupne su na stranici assert.aisforacademy.eu. Registracija je besplatna i otvorena za sve organizacije i stručnjake zainteresirane za jačanje sposobnosti osoba s invaliditetom za efikasniju borbu protiv energetskog siromaštva.

ASSERT je relativno mlad europski projekt, financiran iz LIFE programa, koji unazad godinu i pol dana nastoji osigurati da osobe s invaliditetom ne budu zaostale u europskoj tranziciji za čistu energiju. Projekt je etabliran u pet zemalja Europske unije – Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj – i okuplja veliki broj stručnjaka iz različitih područja, od invaliditeta do energetske učinkovitosti.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu