In Metropola
ZAGREB Rekordan broj stipendija za učenike i studente s invaliditetom
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec u srijedu je u Gradskoj upravi uručila ugovore o stipendijama Grada Zagreba za 80 učenika i 57 studenata s invaliditetom.
Mjesečna stipendija školsku/akademsku godinu 2024/2025 za studente iznosi 520 eura te 380 eura za učenike.
Svečanosti su nazočili pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Luka Juroš, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović te obitelji dobitnika stipendija. Zamjenica Dolenec rekla je kako je Grad Zagreb ponosan na dodjele stipendija i programe stipendiranja. Naglasila je da je se i ranije Grad u povijesti isticao različitim socijalnim politikama pa i programom stipendiranja.
U četverogodišnjem mandatu aktualna gradska vlast nastojala je program stipendiranja unaprijediti i na taj način pristupiti svim temama vezanim uz socijalnu politiku.
“Od Europske komisije prošle godine dobili smo zlatnu nagradu kao europska prijestolnica uključivosti i socijalne inkluzije. To znači ne samo da imamo dobar program stipendiranja nego imamo niz kvalitetnih i međunarodno prepoznatih socijalnih programa. Ovaj mjesec na europskoj razini unutar mreže Euro cities izabrani smo kao podpredsjedavajuća članica. Prvi put smo se natjecali, pokazali smo lepezu programa koje nudimo u socijalnoj politici, specifično ističući usluge za djecu s teškoćama i osobe s invaliditetom kao one za koje smatramo da radimo nove važnije iskorake“, pojasnila je Dolenec. Naglasila je da je program stipendiranja Grada Zagreba nešto na što svi možemo biti ponosni.
U razdoblju od četiri godine mandata aktualne gradske vlasti program stipendiranja za osobe s invaliditetom povećan je za više od 70 posto. „Naša mala uloga je da financijskim sredstvima prepoznamo vaše ciljeve, snove kroz ovaj nazvala bih prestižan program stipendiranja“, poručila je Dolenec dobitnicima, čestitajući na njihovim uspjesima i aspiracijama.
U ime dobitnika stipendija Gradu Zagrebu zahvalila je Maja Šutalo učenica Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek.
„Ova stipendija meni već treću godinu zaredom daje vjetar u leđa te potvrđuje da je trud prepoznat. Za mene i sve osobe s invaliditetom stipendija znači puno više od financijske potpore. Ona je priznanje, motivacija i poticaj za daljnje obrazovanje“, rekla je Maja. Poručila je da je obrazovanje ključ koji osobama s invaliditetom otvara vrata jednakih mogućnosti i omogućuje da ostvare svoje snove bez obzira na prepreke.
Jedna od dobitnica stipendije je i Matea Pačalat učenica prvog razreda Srednje škole za medicinske sestre Mlinarska.
„Prije četiri godine oboljela sam od dijabetesa i sredstva od stipendije pomoći će mi za liječenje moje bolesti, ali i za školovanje. Srednju medicinsku sam upisala jer želim pomagati ljudima. Na odjelu endokrinologije voljela bih kao medicinska sestra pomagati djeci koja se tamo liječe“, rekla je Matea. Njezina želja je da završi studij sestrinstva i uvjerena je da će u tome uspjeti. Poručila je mladima da se u svom školovanju što više trude jer se trud isplati.
Ivan Matković je učenik četvrtog razreda Elektrotehničke škole te će nastaviti svoje obrazovanje na Tehničkom veleučilištu. Kao dječak je obolio od virusnog meningitisa čija je posljedica potpuni gubitak sluha. U dobi od četiri godine Ivanu je ugrađena umjetna pužnica.
„Dobivena stipendija me potiče da što više učim, da budem što bolji učenik. Uz pomoć sredstava od stipendije mogu kupiti stvari koje želim“, rekao je Ivan. Naglasio je da je naviknuo na život s umjetnom pužnicom te ima razumijevanje svojih nastavnika u školi, ali i kolega. Student druge godine na diplomskom studija sociologije na Hrvatskim studijima Tin Devčić rekao je da će mu sredstva od dobivene stipendije olakšati studiranje, ali će od tih sredstava i sebi nešto priuštiti što inače ne bi mogao.
„Zadovoljan sam na Hrvatskim studijima. Profesori su odlični. Međutim studij je zahtjevan i treba se truditi“, rekao je Tin. Naglasio je da nažalost na Hrvatskim studijima postoje i arhitektonske barijere. „Nisu svi prilazi pristupačni osobama s invaliditetom. Negdje su stepenice i kao osobi u invalidskim kolicima mi je potrebna pomoć. Fakultet rješava taj problem na način da se profesoru napiše mail pa se predavanje prebaci tamo gdje je prilaz prilagođen osobama s invaliditetom“, ispričao je Tin. Naglasio je da zasada je njegov cilj završiti fakultet, a u budućnosti volio bi raditi u ljudskim resursima ili kao profesor.
„Fakultet nije sve, ali kada se započne studij treba ga i završiti. Fakultet završavaju samo oni koji su uporni“, poručio je Tin kojeg cerebralna paraliza ne sprječava da ostvari svoje ciljeve.
Dobitnica stipendije je i studentica međunarodnih odnosa na Sveučilištu Libertas Iva Križan. Prije tri i pol godine je doživjela prometnu nesreću koja je rezultirala traumatskom ozljedom glave. Naglasila je kako će joj sredstva od stipendije pomoći u školovanju, ali i u plaćanju skupe terapije.
„Moj studij je zanimljiv. Djelatnici fakulteta imaju razumijevanje prema meni. Odabrala sam taj studij jer sam se oduvijek zamišljala u sferi međunarodnih odnosa. Prije sam bila studentica na Ekonomskom fakultetu. Zbog nesreće sam pauzirala, dvije godine nisam studirala jer sam bila nepokretna“, ispričala je Iva. Poručila je mladima s invaliditetom da uvijek postoji nada i da ne odustaju, nego da pronađu iskru u sebi za daljnji put.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine
Poslušaj članak
Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.
To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.
Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.
Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.
Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.
Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.
Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.
– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec
Poslušaj članak
Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.
Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.
Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.
– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.
Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.
Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet
Poslušaj članak
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.
Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.
Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.
Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.
Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.
Tko su Purger i Purgerica?
Pomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
Tajni agenti 010 u novoj misiji: spašavaju vlastiti libido
SLAVONSKI BROD MoveNow kamp okupio velik broj djece
-
Life&StylePrije 1 danTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 2 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
KulturaPrije 5 danaBOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
-
Civilno društvoPrije 1 danUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 5 danaMagnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Obaranje rukePrije 5 danaHrvatska odlična na SP u (para)obaranju ruke
-
VremeplovPrije 6 danaNasilju nije mjesto u školi i svako dijete ima pravo na sigurnost