Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec u srijedu je u Gradskoj upravi uručila ugovore o stipendijama Grada Zagreba za 80 učenika i 57 studenata s invaliditetom.
Mjesečna stipendija školsku/akademsku godinu 2024/2025 za studente iznosi 520 eura te 380 eura za učenike.
Svečanosti su nazočili pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Luka Juroš, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović te obitelji dobitnika stipendija. Zamjenica Dolenec rekla je kako je Grad Zagreb ponosan na dodjele stipendija i programe stipendiranja. Naglasila je da je se i ranije Grad u povijesti isticao različitim socijalnim politikama pa i programom stipendiranja.
U četverogodišnjem mandatu aktualna gradska vlast nastojala je program stipendiranja unaprijediti i na taj način pristupiti svim temama vezanim uz socijalnu politiku. “Od Europske komisije prošle godine dobili smo zlatnu nagradu kao europska prijestolnica uključivosti i socijalne inkluzije. To znači ne samo da imamo dobar program stipendiranja nego imamo niz kvalitetnih i međunarodno prepoznatih socijalnih programa. Ovaj mjesec na europskoj razini unutar mreže Euro cities izabrani smo kao podpredsjedavajuća članica. Prvi put smo se natjecali, pokazali smo lepezu programa koje nudimo u socijalnoj politici, specifično ističući usluge za djecu s teškoćama i osobe s invaliditetom kao one za koje smatramo da radimo nove važnije iskorake“, pojasnila je Dolenec. Naglasila je da je program stipendiranja Grada Zagreba nešto na što svi možemo biti ponosni.
U razdoblju od četiri godine mandata aktualne gradske vlasti program stipendiranja za osobe s invaliditetom povećan je za više od 70 posto. „Naša mala uloga je da financijskim sredstvima prepoznamo vaše ciljeve, snove kroz ovaj nazvala bih prestižan program stipendiranja“, poručila je Dolenec dobitnicima, čestitajući na njihovim uspjesima i aspiracijama. U ime dobitnika stipendija Gradu Zagrebu zahvalila je Maja Šutalo učenica Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek. „Ova stipendija meni već treću godinu zaredom daje vjetar u leđa te potvrđuje da je trud prepoznat. Za mene i sve osobe s invaliditetom stipendija znači puno više od financijske potpore. Ona je priznanje, motivacija i poticaj za daljnje obrazovanje“, rekla je Maja. Poručila je da je obrazovanje ključ koji osobama s invaliditetom otvara vrata jednakih mogućnosti i omogućuje da ostvare svoje snove bez obzira na prepreke. Jedna od dobitnica stipendije je i Matea Pačalat učenica prvog razreda Srednje škole za medicinske sestre Mlinarska. „Prije četiri godine oboljela sam od dijabetesa i sredstva od stipendije pomoći će mi za liječenje moje bolesti, ali i za školovanje. Srednju medicinsku sam upisala jer želim pomagati ljudima. Na odjelu endokrinologije voljela bih kao medicinska sestra pomagati djeci koja se tamo liječe“, rekla je Matea. Njezina želja je da završi studij sestrinstva i uvjerena je da će u tome uspjeti. Poručila je mladima da se u svom školovanju što više trude jer se trud isplati. Ivan Matković je učenik četvrtog razreda Elektrotehničke škole te će nastaviti svoje obrazovanje na Tehničkom veleučilištu. Kao dječak je obolio od virusnog meningitisa čija je posljedica potpuni gubitak sluha. U dobi od četiri godine Ivanu je ugrađena umjetna pužnica. „Dobivena stipendija me potiče da što više učim, da budem što bolji učenik. Uz pomoć sredstava od stipendije mogu kupiti stvari koje želim“, rekao je Ivan. Naglasio je da je naviknuo na život s umjetnom pužnicom te ima razumijevanje svojih nastavnika u školi, ali i kolega. Student druge godine na diplomskom studija sociologije na Hrvatskim studijima Tin Devčić rekao je da će mu sredstva od dobivene stipendije olakšati studiranje, ali će od tih sredstava i sebi nešto priuštiti što inače ne bi mogao. „Zadovoljan sam na Hrvatskim studijima. Profesori su odlični. Međutim studij je zahtjevan i treba se truditi“, rekao je Tin. Naglasio je da nažalost na Hrvatskim studijima postoje i arhitektonske barijere. „Nisu svi prilazi pristupačni osobama s invaliditetom. Negdje su stepenice i kao osobi u invalidskim kolicima mi je potrebna pomoć. Fakultet rješava taj problem na način da se profesoru napiše mail pa se predavanje prebaci tamo gdje je prilaz prilagođen osobama s invaliditetom“, ispričao je Tin. Naglasio je da zasada je njegov cilj završiti fakultet, a u budućnosti volio bi raditi u ljudskim resursima ili kao profesor. „Fakultet nije sve, ali kada se započne studij treba ga i završiti. Fakultet završavaju samo oni koji su uporni“, poručio je Tin kojeg cerebralna paraliza ne sprječava da ostvari svoje ciljeve. Dobitnica stipendije je i studentica međunarodnih odnosa na Sveučilištu Libertas Iva Križan. Prije tri i pol godine je doživjela prometnu nesreću koja je rezultirala traumatskom ozljedom glave. Naglasila je kako će joj sredstva od stipendije pomoći u školovanju, ali i u plaćanju skupe terapije. „Moj studij je zanimljiv. Djelatnici fakulteta imaju razumijevanje prema meni. Odabrala sam taj studij jer sam se oduvijek zamišljala u sferi međunarodnih odnosa. Prije sam bila studentica na Ekonomskom fakultetu. Zbog nesreće sam pauzirala, dvije godine nisam studirala jer sam bila nepokretna“, ispričala je Iva. Poručila je mladima s invaliditetom da uvijek postoji nada i da ne odustaju, nego da pronađu iskru u sebi za daljnji put.
Uistinu nije pretjerano ustvrditi kako je Cest is d Best u svojih trideset godina postojanja prerastao u nešto više od festivalske atrakcije. Postao je naime zaštitni znak Zagreba, prepoznatljiv svugdje u svijetu
Adrenalinski napeto i do kraja neizvjesno bilo je jučer kod Manduševca gdje je upriličena već tradicionalna utrka čistača ulica u trokolicama. Okupljani su Zagrepčani i njihovi gosti grlato su navijali kao da je riječ o utrci bolida, a ne onih dobro poznatih, zelenih trokolica.
Ovom legendarnom utrkom zagrebačkih komunalnih radnika svečano je otvoren jubilarni, 30. Međunarodni ulični festival Cest is d Best, međunarodni jer je okupio više stotina sudionika iz petnaest zemalja svijeta i s tri kontinenta. Najstariji ulični festival u Hrvatskoj do 31. svibnja gradske će trgove i parkove pretvoriti u golemu pozornicu na otvorenom.
Program se istovremeno odvija na sedam lokacija u pješačkoj zoni u centru grada, pa je u Parku Zrinjevac smještena glavna festivalska pozornica, radionice i plesne večeri. Na glavnom gradskom trgu, Jelačićevom, održavat će se veliki performansi i raznovrsne atrakcije, a na Cvjetnom trgu koncerti i ulična glazba. Posebna zanimljivost predviđena je za Bogovićevu i Gajevu ulicu, gdje su postavljene tepih pozornice s neprekidnim koncertima.
Uistinu nije pretjerano ustvrditi kako je Cest is d Best u svojih trideset godina postojanja prerastao u nešto više od festivalske atrakcije. Postao je naime zaštitni znak Zagreba, prepoznatljiv svugdje u svijetu.
Velik interes publike već je unaprijed ispunio kapacitete svečanog koncertaTebi, grade moj, čime je još jednom potvrđena snažna emotivna povezanost zagrebačke publike s programima posvećenima gradu i njegovoj glazbenoj baštini
Povodom Dana grada Zagreba, Centar za kulturu Trešnjevka tijekom posljednjeg svibanjskog vikenda priprema niz glazbenih programa posvećenih Zagrebu, njegovim kvartovima, uspomenama i ljudima koji ga generacijama oblikuju kroz kulturu, pjesmu i zajedništvo.
Kroz tri različita koncertna programa publika će imati priliku doživjeti Zagreb kroz tamburašku glazbu, zborsko višeglasje, poeziju, ples i nostalgične prizore inspirirane starim gradom i njegovom kulturnom memorijom.
Velik interes publike već je unaprijed ispunio kapacitete svečanog koncertaTebi, grade moj, čime je još jednom potvrđena snažna emotivna povezanost zagrebačke publike s programima posvećenima gradu i njegovoj glazbenoj baštini.
Svečani koncert Tebi, grade moj održat će se u nedjelju, 31. svibnja u 19 sati u Dvorani Centra za kulturu Trešnjevka. Koncert donosi glazbeni hommage Zagrebu – njegovim ulicama, uspomenama, ljudima i atmosferi koja već desetljećima živi u pjesmi. Na pozornici će nastupiti Tamburaški orkestar Tamburaškog društva Gaj Zagreb pod ravnanjem dirigenta Krešimira Račića, uz goste soliste Lejlu Hajdarević i Đanija Stipaničeva.
Program večeri donosi presjek zagrebačke i hrvatske glazbene baštine, od bezvremenskih šansona i evergreena do orkestralnih tamburaških skladbi i suvremenih obrada. Posebno mjesto zauzimaju djela autora poput Alfija Kabilja, Arsena Dedića i Zvonka Špišića, koji su trajno oblikovali glazbenu sliku Zagreba. Publika će imati priliku uživati u pjesmama poput Pod Sljemenom, Volim Zagreb, Najdraži moj grade i Zagreb, moj grad, dok će večer završiti zajedničkom izvedbom pjesme Tebi, grade moj. Ovogodišnji koncert nosi i memorijalnu notu, podsjećajući na autore i umjetnike koji su obilježili hrvatsku glazbenu scenu i ostavili trajni trag u kulturnom identitetu Zagreba, a posebnu toplinu večeri donijet će i nastup najmlađih polaznika tamburaške škole Tamburica početnica.
U petak, 29. svibnja u 19 sati, CeKaTe će ugostiti koncert zborova i malih vokalnih sastava u sklopu 49. susreta zagrebačkih glazbenih amatera. Manifestacija, koja desetljećima okuplja zagrebačke izvođače i njeguje tradiciju amaterskog glazbenog stvaralaštva, ujedno je i kvalifikacijski nastup za državne susrete Hrvatskog sabora kulture – 59. Susret hrvatskih pjevačkih zborova te 23. Susret hrvatskih malih vokalnih sastava.
Publika će imati priliku poslušati raznolike vokalne ansamble koji njeguju repertoar od duhovne i folklorne glazbe do suvremenog višeglasja i klasične zborske literature. Nastupit će Gospodnetić Singers, Akademski muški zbor FER-a, Akademski zbor Cappella Markovac te Mješoviti pjevački zbor Židovske općine Zagreb Lira – ansambli koji svojim dugogodišnjim radom, nagradama i predanošću glazbi predstavljaju važan dio zagrebačke kulturne scene.
Večer je zamišljena kao susret različitih generacija, stilova i glazbenih poetika, ali i kao podrška izvođačima koji svojim radom čuvaju živu tradiciju zajedničkog pjevanja i amaterskog muziciranja.
Istoga vikenda, u nedjelju 31. svibnja u 18 sati u Društvenom domu Prečko održat će se i multimedijalni program Pjesmom po Zagrebu, nadahnut kultnim filmom Tko pjeva zlo ne misli i slikama zagrebačke svakodnevice.
Program kroz pjesmu, ples, poeziju i dramske prizore oživljava atmosferu staroga Zagreba – gradskih parkova, dvorišta, trgova i susreta koji su obilježili njegovu kulturnu i društvenu povijest. U programu sudjeluju Zbor i Dramska sekcija Zrele Trešnje, plesna skupina Melisa – klub građana treće životne dobi, Kulturno-umjetničko društvo Kustošija, Kulturno-umjetničko društvo Vedar osmijeh, pjesnikinja Maja Cvek te sopranistica Ksenija Sanjković uz klavirsku pratnju Darjane Blaće Šojat.
Program je zamišljen kao umjetnički hommage Zagrebu i njegovim ljudima, gradu koji ne čine samo trgovi, fasade i plavi tramvaji, nego i uspomene njegovih stanovnika, male kvartovske priče i osjećaj pripadnosti koji se prenosi generacijama.
Ulaz na programe Pjesmom po Zagrebu i 49. susrete zagrebačkih glazbenih amatera je slobodan.
Ovaj projekt nije među najvećima u Gradu Zagrebu, ali je izrazito simboličan i važan. ZET je jedan od simbola grada, a uspinjača njegovo prvo sredstvo javnog prijevoza, rekao je gradonačelnik Tomašević
Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević i zamjenici gradonačelnika Danijela Dolenec i Luka Korlaet, zajedno s izaslanicom predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministricom regionalnog razvoja i fondova EU Natašom Mikuš Žigman, te predsjednikom Uprave ZET-a Markom Bogdanovićem, danas su svečano otvorili obnovljenu zagrebačku uspinjaču. Riječ je o prvoj cjelovitoj obnovi uspinjače nakon više od pola stoljeća.
– Ovaj projekt nije među najvećima u Gradu Zagrebu, ali je izrazito simboličan i važan. ZET je jedan od simbola grada, a uspinjača njegovo prvo sredstvo javnog prijevoza. Ujedno je i turistička atrakcija te jedinstvena u svijetu kao najkraća uspinjača. Zagreb je time nositelj jedne zanimljive posebnosti – vožnja od 66 metara koja povezuje Gornji i Donji grad traje oko minute, ali je riječ o iskustvu na koje smo s razlogom ponosni – rekao je gradonačelnik Tomašević.
Cjelovitom obnovom očuvan je izvorni vanjski izgled i građevna konstrukcija uspinjače, u skladu sa statusom zaštićenog kulturnog dobra, dok su istodobno modernizirani svi ključni sustavi kako bi se dodatno povećali sigurnost, udobnost i dostupnost za putnike. Kapacitet uspinjače je 28 putnika, od čega 16 sjedećih i 12 stajaćih mjesta.
Projekt obnove vrijedan je 9,1 milijun eura s PDV-om, pri čemu je 5 milijuna eura osigurano iz fondova Europske unije kroz ITU mehanizam, u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, dok je 4,1 milijun eura financirano iz proračuna Grada Zagreba. Obnova je obuhvatila modernizaciju sustava i infrastrukture s ciljem smanjenja operativnih troškova i troškova održavanja te manjeg utjecaja na okoliš, uz očuvanje uspinjače kao vrijedne kulturne baštine i važnog turističkog simbola grada.
– Radovi su trajali nešto više od godinu dana, a obnova je bila temeljita – od pogonskog sustava i vijadukta do donje i gornje postaje. Sve je obnovljeno i spremno za korištenje. Pozivam građane da se u idućim danima i tjednima provozaju uspinjačom i podijele svoje dojmove – zaključio je gradonačelnik Tomašević.
Video / podcastPrije 5 dana
in MREŽAPrije 7 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
SportPrije 6 dana
SportPrije 4 dana