Radni terapeuti imaju ključnu ulogu u rehabilitaciji osoba s invaliditetom, mentalnim teškoćama i drugim zdravstvenim problemima
Poslušaj članak
U terapijskom radu usmjereni su ne samo na dijagnozu, nego na pojedinca, kojeg osnažuju u samostalnosti, socijalnoj uključenosti i razvoju potencijala. Međutim, nužno je još raditi na razvoju radne terapije u Hrvatskoj.
S ciljem unapređenja prakse i obrazovanja radnih terapeuta te njihovog profesionalnog identiteta, 21. i 22. studenog u prostorima Zdravstvenog veleučilišta održana je 1. Međunarodna konferencija pod nazivom ‘Povezivanjem za osnaživanje i razvoj’.
Tijekom dvodnevne konferencije predstavljeni su primjeri uspješne terapijske prakse i inovacije u terapijskom radu. Konferenciju, koja je okupila edukatore, praktičare i studente radne terapije, organizirao je Strukovni razred za djelatnost radne terapije (SRDRT) uz podršku Ministarstva zdravstva, Grada Zagreba i HZZO-a.
Prigodnim riječima konferenciju je otvorila predsjednica Hrvatske komore zdravstvenih radnika Mirjana Kučina.
– Ova konferencija nije samo stručni skup, ona je povijesni trenutak za našu profesiju. Prvi put u Hrvatskoj radni terapeuti iz cijele zemlje okupljaju se kako bi razmijenili znanja, iskustva i vizije. Danas svjedočimo zajedništvu struke koja raste, jača i preuzima zasluženo mjesto u zdravstvenom sustavu. Radna terapija u svojoj srži spaja čovjeka i aktivnost, zdravlje i smisao, znanost i humanost. Mi pomažemo ljudima da ponovno otkriju što mogu, da vrate svoje sposobnosti, uloge i osjećaj vrijednosti. Naša struka nije samo dio rehabilitacije, ona je temelj povratka u život – rekla je Kučina.
Izrazila je zadovoljstvo što se konferencija održava u trenutku kada se donosi novi Zakon o djelatnostima u zdravstvu, zakon koji po prvi put jasno prepoznaje magistra radne terapije i otvara mogućnost specijalizacija za prvostupnike.
U nastavku konferencije održano je nekoliko predavanja.
Radna terapeutkinja Tihana Beinrauch predstavila je istraživanje o tome kako radni terapeuti doživljavaju svoj profesionalni identitet. Istraživanje je provela sa svojim kolegicama Andrejom Bartolac i Zrinkom Delijom među radnim terapeutima zaposlenim u udrugama i ustanovama.
Kao najvažnije vrijednosti u svom radu radni terapeuti ističu ljudskost i poštovanje osobe. Istaknuto je također prilagođavanje rada individualnim okupacijskim potrebama klijenta.
Što se tiče zadovoljstva poslom i profesionalnim razvojem, oko 56 posto radnih terapeuta zadovoljno je svojim radnim mjestom i suradnjom s drugim radnim terapeutima, a zadovoljstvo suradnjom s drugim stručnjacima u timu iznosi oko 60 posto.
Radna terapeutkinja Ivana Klepo predstavila je istraživanje o tome kako korisnici percipiraju radnu terapiju, a provedeno je u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. U istraživanju su bili uključeni odrasli pacijenti i roditelji djece, ukupno 132 ispitanika.
Istraživanje je pokazalo da je samo 23 posto ispitanika prije terapije znalo što je radna terapija, okvirno je znalo 42 posto, 20 posto nije znalo da radna terapija postoji, a 15 posto je čulo za nju od nekoga.
Radna terapeutkinja Kliničkog bolničkog centra Osijek Dora Mišić istaknula je da u psihijatrijskim okruženjima radni terapeuti rade kao dio multidisciplinarnog tima uz psihijatre, psihologe, medicinske sestre i druge stručnjake. U radu s psihijatrijskim pacijentima nisu usmjereni samo na ‘kreativnost’, već doprinose oporavku pacijenata.
Mišić je istaknula da razumijevanje kako pacijenti doživljavaju radnu terapiju može pomoći boljoj komunikaciji terapijskog procesa, većoj uključenosti pacijenata i boljoj suradnji unutar tima. U svom predavanju predstavila je stavove korisnika s afektivnim poremećajima o učincima radne terapije.
Ispitano je 20 ispitanika u prosječnoj dobi od 54 godine koji su uglavnom imali pozitivne stavove prema grupama radne terapije. Vidljiva su poboljšanja kreativnosti, koncentracije, komunikacije i motivacije.
Radna terapeutkinja Ivana Kuvačić u svom je predavanju predstavila rad Veteranskih centara. U pružanju sveobuhvatne skrbi ključnu ulogu imaju multidisciplinarni timovi s holističkim pristupom svakom korisniku, uzimajući u obzir sve aspekte njegova zdravlja. Multidisciplinarni tim čine socijalni radnici, psiholozi, radni terapeuti, fizioterapeuti, kineziolozi, medicinske sestre i njegovatelji. Kroz suradnju različitih stručnjaka osigurava se da svaki korisnik dobije individualno prilagođen program sveobuhvatne skrbi koji zadovoljava sve njegove potrebe. Timski pristup omogućuje cjelovitu evaluaciju stanja korisnika.
Naglasila je da se radni terapeuti susreću s korisnicima s narušenom okupacijskom ravnotežom. Kroz svakodnevni rad uočili su najčešća problemska područja specifična za stradalničko–braniteljsku populaciju, koja mogu biti vidljivi indikatori okupacijske neravnoteže. Stoga su radni terapeuti iz Veteranskih centara proveli istraživanje kojim su željeli dokazati povezanost problemskih područja i okupacijske neravnoteže.
O ulozi radnog terapeuta pri zapošljavanju osoba s invaliditetom govorila je radna terapeutkinja Adrijana Sviben. Naglasila je da radna terapija nije samo rehabilitacijski proces, nego i potiče jednakost, uključenost i poštivanje različitosti te je ključna u promicanju prava, dostojanstva i kvalitete života osoba s invaliditetom.
– Radni terapeut ima značajnu ulogu u savjetovanju i edukaciji poslodavaca, pružajući informacije o pravima osoba s invaliditetom, mogućnostima radne integracije te konkretnim načinima podrške zaposlenicima. Mnogi poslodavci nisu svjesni potencijala osoba s invaliditetom niti beneficija koje inkluzivno zapošljavanje donosi – objasnila je Sviben.
Radna terapeutkinja iz Slovenije Elvisa Suhonić govorila je o radnoj terapiji u holističkom pristupu osobama s demencijom. Kao radna terapeutkinja u kućnom okruženju primjenjuje IMAGO pristup, koji članovima obitelji pomaže prepoznati vlastite emocionalne reakcije i ponovno uspostaviti odnos s oboljelom osobom. Provodi aktivnosti koje potiču funkcionalnost, kretanje, kognitivne sposobnosti i samostalnost.
Tijekom provedbe planirano je uključivanje 120 korisnika te pružanje više od 6.000 usluga podrške na području Zagreba i Splita
Poslušaj članak
U prostoru Udruge Spektar u Splitu je 8. lipnja 2026. godine održana početna konferencija projekta SPONA: Čvrsta veza za samostalan život (SF.3.4.11.04.0070), čiji je nositelj CeDePe Zagreb, a partner Udruga Spektar iz Splita.
Projekt je usmjeren na pružanje podrške osobama s invaliditetom u procesu osamostaljivanja i aktivnijeg uključivanja u zajednicu. Kroz razvoj životnih i socijalnih vještina, aktivnosti samozastupanja, primjenu asistivne tehnologije te različite oblike stručne podrške, korisnicima će se omogućiti veća samostalnost i kvaliteta života.
Tijekom provedbe planirano je uključivanje 120 korisnika te pružanje više od 6.000 usluga podrške na području Zagreba i Splita.
Početna konferencija bila je i prilika za predstavljanje novouređenog prostora Udruge Spektar u kojem će se provoditi dio projektnih aktivnosti. Događanju su nazočile ukupno 54 osobe.
Sudionici su tijekom obilaska mogli razgledati prostor te se upoznati s programima i uslugama koje će ondje biti dostupne osobama s invaliditetom.
Konferenciji su prisustvovali predstavnici Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, predstavnici Rotary Cluba Split, organizacija civilnoga društva, poslovnog sektora, partnerskih organizacija, kao i korisnici te članovi njihovih obitelji.
Posebna zahvala upućena je Rotary Clubu Split, koji je kroz više humanitarnih akcija pomogao u prikupljanju sredstava za uređenje prostora. Predstavnici projektnih partnera naglasili su kako bez njihove podrške i angažmana ne bi bilo moguće osigurati uvjete za provedbu dijela projektnih aktivnosti. Istaknuto je i kako je Rotary Club Split svojim doprinosom podržao razvoj novih socijalnih usluga i programa namijenjenih osobama s invaliditetom na području Splita.
U nastavku programa predstavljeni su planovi rada, aktivnosti i očekivani rezultati projekta. Projekt su predstavili Josip Koštan iz Društva osoba s cerebralnom i dječjom paralizom – CeDePe Zagreb i Matea Videk, predsjednica Udruge Spektar. Govorili su o provedbi tijekom sljedeće tri godine te važnosti suradnje različitih sektora i organizacija u stvaranju kvalitetnih i održivih oblika podrške.
– Suradnja s Mateom seže još iz vremena njezina rada u Zagrebu kada smo usko surađivali, a nastavila se i nakon njezina odlaska u Split kroz godine razvoja Udruge Spektar. Današnjom provedbom projekta SPONA ta je suradnja dobila i formalni okvir. Posebno nas veseli što smo zajedničkim radom pripremili dva projekta ukupne vrijednosti veće od pola milijuna eura koje ćemo provoditi tijekom sljedeće tri godine – istaknuo je Josip Koštan, predstavnik nositelja projekta CeDePe Zagreb.
Predsjednica Udruge Spektar Matea Videk osvrnula se na značenje naziva projekta.
– Simbolika SPONE je višestruka – od povezivanja dviju najvećih hrvatskih regija i dviju različitih korisničkih skupina, preko povezivanja organizacija civilnoga društva s akademskom zajednicom, pa sve do razmjene znanja, iskustava i ideja kojima obje organizacije streme. Upravo je povezivanje temelj na kojem želimo graditi održive modele podrške za osobe s invaliditetom – rekla je Videk.
Tijekom predstavljanja istaknuta je i inicijativa Kuća nade, razvojni koncept Udruge Spektar kojim se planira proširenje kapaciteta podrške za osobe s invaliditetom. Koncept predviđa razvoj smještajnih kapaciteta, pružanje licenciranih socijalnih usluga te organizaciju zaštitnih i integrativnih radionica usmjerenih na razvoj radnih vještina i uključivanje korisnika na tržište rada.
Predstavnica Udruge Spektar naglasila je kako bi ostvarenje ovog koncepta predstavljalo važan korak naprijed u razvoju socijalnih usluga za osobe s invaliditetom na području Splita i Splitsko-dalmatinske županije.
Projekt SPONA – Čvrsta veza za samostalan život provodit će se tijekom 36 mjeseci, a njegova ukupna vrijednost iznosi 256.161,00 eura. Sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.
Ana Kanjera, stručna suradnica HSUCDP-a, posebno je istaknula program koji Savez već treći ciklus provodi u suradnji sa svojim udrugama članicama diljem Lijepe naše, a riječ je o projektu Klub aktiv
Poslušaj članak
Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize (HSUCDP) nastavlja djelovati na promicanju uključivog društva, jednakih mogućnosti i aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u svim područjima života.
Poruka je to jučerašnjih Dana otvorenih vrata, događanja koje je Savez upriličio na svojoj zagrebačkoj adresi.
Ana Kanjera, stručna suradnica HSUCDP-a, posebno je istaknula program koji Savez već treći ciklus provodi u suradnji sa svojim udrugama članicama diljem Lijepe Naše, a riječ je o projektu Klub aktiv.
Usto, naglasila je važnost projekta Eduka – edukacijom protiv nasilja, koji je Savez proveo među učenicima osnovnih škola s područja Zagreb. Rečeni je projekt proveden uz financijsku podršku Grada Zagreba, koji je također novčano podržao i projekt ‘4 kampanje za cerebralnu i dječju paralizu’.
Kroz petnaest godina djelovanja, naglasila je Ana Kanjera, Savez je odigrao važnu ulogu u zagovaranju prava osoba s invaliditetom, pružanju podrške članicama te unapređenju kvalitete života osoba s cerebralnom i dječjom paralizom i njihovih obitelji.
Poseban dio programa bio je namijenjen učenicima trećeg razreda Gimnazije Lucijana Vranjanina, koji su sudjelovali u edukativnim aktivnostima o ulozi udruga i saveza u hrvatskom društvu, s naglaskom na organizacije koje djeluju u području zaštite i promicanja prava osoba s invaliditetom.
Na događanju su sudjelovali predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Društva osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb CeDePe, Saveza društava distrofičara Hrvatske, Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida te Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, čime je dodatno potvrđena važnost međusektorske suradnje u području podrške osobama s invaliditetom.
Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću
Poslušaj članak
Muzej krapinskih neandertalaca provodi projekt ‘Vremeplov za sve’, usmjeren na promicanje inkluzivnih usluga u kulturi te povećanje dostupnosti kulturne baštine osobama s invaliditetom i drugim pripadnicima ranjivih skupina.
Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću. Kroz različite prilagođene sadržaje i aktivnosti projekt nastoji približiti povijest, tradiciju i kulturnu baštinu širokom krugu korisnika te stvoriti okruženje u kojem su kultura i znanje dostupni svima.
Poseban naglasak stavljen je na jačanje kapaciteta zaposlenika ustanova u kulturi za pružanje inkluzivnih usluga. U tu svrhu tijekom provedbe projekta organizirat će se edukacije za sve djelatnike ustanove kako bi stekli nova znanja i vještine potrebne za kvalitetan rad s različitim ciljnim skupinama.
Edukacije će biti usmjerene na rad s djecom do 18 godina, mladima od 18 do 29 godina, osobama starijima od 55 godina te osobama s invaliditetom, s ciljem bolje prilagodbe kulturnih sadržaja njihovim interesima, mogućnostima i potrebama.
Projekt uključuje i provedbu 12 specijaliziranih edukativno-kreativnih radionica posvećenih evoluciji, geološkoj prošlosti Zemlje, životu pračovjeka i nalazištu Hušnjakovo. Svaka radionica bit će posebno osmišljena za određenu ranjivu skupinu korisnika te će trajati ukupno deset školskih sati raspoređenih kroz tri dolaska.
Program će obuhvaćati obilazak muzejskog postava i sudjelovanje u kreativnim i edukativnim aktivnostima prilagođenima potrebama polaznika. Kako bi se osigurala što veća dostupnost sadržaja, Muzej će sudionicima osigurati prijevoz, okrjepu i osvježenje tijekom radionica.
Provedbom projekta očekuje se povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, njihova veća društvena uključenost te podizanje svijesti javnosti o važnosti pristupačnosti i inkluzije.
Projekt će pridonijeti razvoju i prilagodbi sadržaja osobama s različitim vrstama invaliditeta, stvaranju i provedbi inkluzivnih edukativnih radionica te razvoju interaktivnih programa posvećenih lokalnoj povijesti i kulturnoj baštini. Također će se razviti primjeri dobre prakse koji će se moći primjenjivati i nakon završetka projekta, dok će javni događaji i medijske aktivnosti dodatno promovirati važnost jednakih mogućnosti i dostupnosti kulturnih sadržaja svim građanima.
Projekt ‘Vremeplov za sve’ provodi se od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine. Nositelj projekta su Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej krapinskih neandertalaca, a ukupna vrijednost projekta iznosi 135.202,43 eura.
Projekt je u cijelosti financiran bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), uz sudjelovanje Ministarstva kulture i medija kao Posredničkog tijela razine 1 te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao Posredničkog tijela razine 2.
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Vaše pričePrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
in MREŽAPrije 2 dana
RibolovPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana