Eurozastupnici su u utorak podržali novi zakon o jačanju zaštite i potpore europskim proizvođačima vina

Poslušaj članak

Parlament je s 625 glasova za, 15 protiv i 11 suzdržanih odobrio privremeni dogovor koji je postignut s državama članicama EU-a 4. prosinca 2025. Novim skupom pravila riješit će se izazovi s kojima se suočavaju proizvođači vina i otvoriti nove tržišne mogućnosti.

Jasne etikete za vina bez alkohola i vina sa smanjenim udjelom alkohola 

Kako bi se pojasnila pravila o dealkoholiziranim vinima, izraz ‘bez alkohola’ popraćen izrazom ‘0,0%’ moći će se upotrebljavati ako jakost proizvoda ne premašuje 0,05% volumnog udjela alkohola. Proizvode čija je jakost veća od 0,5% vol., ali su istodobno već najmanje 30% niži od standardne alkoholne jakosti kategorije vina prije dealkoholizacije, trebalo bi označiti kao ‘pića sa smanjenim udjelom alkohola’.

Više sredstava i fleksibilnosti za proizvođače vina

Kao odgovor na teške prirodne katastrofe, ekstremne vremenske uvjete ili izbijanje bolesti bilja, vinogradari će dobiti dodatnu potporu. U tekstu se predviđa i upotreba sredstava EU-a za takozvano ‘krčenje’, potpuno uklanjanje svih korijena na području zasađenom lozom. Nacionalna gornja granica plaćanja za destilaciju vina i zelenu berbu iznosit će 25% ukupnih raspoloživih sredstava po državi članici.

Promidžba vinskog turizma i izvoza

Proizvođači će dobiti dodatnu potporu za promicanje vinskog turizma. Mjere za poticanje gospodarskog rasta u ruralnim područjima i promicanje kvalitetnih europskih vina u trećim zemljama bile bi prihvatljive za do 60% financiranja EU-a, dok bi države članice mogle dodatno financirati do 30% za mala i srednja poduzeća i 20% za veća poduzeća. Prihvatljive aktivnosti mogle bi uključivati informativne i promotivne inicijative kao što su oglašavanje, događanja, izložbe i studije. Mogu se financirati tri godine, a mogu se dvaput obnoviti kako bi se obuhvatilo ukupno devet godina.

– Ovaj zakon predstavlja pravodoban i učinkovit odgovor na krizu s kojom se suočava sektor vina. Europa reagira s pomoću konkretnih alata, kao što su upotreba europskih sredstava za krizne mjere, poboljšani uvjeti za promotivne i komunikacijske aktivnosti te veće sufinanciranje kako bi se poljoprivrednicima pomoglo da se brže prilagode klimatskim promjenama. Države članice imat će snažniji skup mjera za rješavanje izazova s kojima se sektor suočava u različitim zemljama i regijama – istaknula je izvjestiteljica Esther Herranz García (EPP, Španjolska).

Vijeće treba odobriti privremeni dogovor prije nego što nova pravila stupe na snagu.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Europski parlament je u utorak usvojio izmjene propisa EU-a o postupku azila kako bi se omogućila brža obrada zahtjeva

Poslušaj članak

Parlament je s 408 glasova za, 184 protiv i 60 suzdržanih podržao izradu EU-ova popisa sigurnih zemalja podrijetla. Zastupnici su također odobrili dogovor o uredbi o primjeni koncepta sigurne treće zemlje, s 396 glasova za, 226 protiv i 30 suzdržanih.

Sigurne zemlje podrijetla 

Novim popisom sigurnih zemalja podrijetla na razini EU-a omogućit će se brzo rješavanje zahtjeva za azil državljana Bangladeša, Kolumbije, Egipta, Kosova, Indije, Maroka i Tunisa. U skladu s novim pravilima pojedinačni podnositelj zahtjeva mora dokazati da se odredba o sigurnim zemljama ne bi trebala primjenjivati u njegovu slučaju zbog osnovanog straha od proganjanja ili opasnosti od ozbiljne nepravde ako ga se vrati u svoju državu.

Države kandidatkinje

Zemlje kandidatkinje za pristupanje EU-u također će se smatrati sigurnima, osim ako relevantne okolnosti ne upućuju na suprotno. Primjerice, ako postoji neselektivno nasilje u kontekstu oružanog sukoba, stopa priznavanja azila njihovih građana na razini EU-a iznad 20% ili gospodarske sankcije zbog djelovanja koja utječu na temeljna prava i slobode.

Suspenzija i nacionalni popisi

Komisija će pratiti stanje u državama s popisa i u zemljama kandidatkinjama te reagirati ako se okolnosti promijene. Može privremeno odlučiti da država nije sigurna ili predložiti njezino trajno uklanjanje s popisa. Države članice moći će odrediti dodatne sigurne zemlje podrijetla na nacionalnoj razini. 

Primjena koncepta sigurne treće zemlje

Države članice EU-a moći će primjenjivati koncept sigurne treće zemlje na podnositelja zahtjeva za azil koji nije državljanin te određene zemlje i stoga njegov zahtjev proglasiti nedopuštenim ako je ispunjen jedan od tri uvjeta: postojanje veze između podnositelja zahtjeva i treće zemlje (kao što je prisutnost članova njegove obitelji u toj državi ili jezične, kulturne te slične veze); ako je podnositelj zahtjeva prošao kroz treću zemlju na putu prema EU-u te je tamo mogao zatražiti učinkovitu zaštitu; ako s trećom zemljom na bilateralnoj, multilateralnoj razini ili razini EU-a postoji sporazum ili dogovor o prihvatu tražitelja azila, osim maloljetnika bez pratnje.

Sporazumi koje su EU ili njegove države članice sklopile s trećom zemljom moraju sadržavati odredbu kojom se ta zemlja obvezuje da meritorno ispita sve zahtjeve dotičnih osoba za učinkovitu zaštitu.

Rana primjena određenih odredaba

Određenje treće zemlje kao sigurne i na razini EU-a i na nacionalnoj razini može se provesti uz iznimke za određene dijelove njezina područja ili jasno prepoznatljive kategorije osoba. Ta odredba i ubrzani postupci na granici za podnositelje zahtjeva čije državljanstvo ima stopu priznavanja azila manju od 20% mogu se koristiti prije nego se zakonodavstvo EU-a o azilu počne primjenjivati od lipnja 2026.

– Popis sigurnih zemalja podrijetla politička je prekretnica u upravljanju migracijama u EU-u. Tim se zakonodavstvom završava razdoblje dvosmislenosti i utvrđuje jasan smjer: zajednička pravila, brži i učinkovitiji postupci, zaštita prava na azil za osobe koje za njega ispunjavaju legitiman zahtjev i odlučan pristup suzbijanju zlouporabe. EU se priprema za jasna i provediva pravila koja se temelje na zajedničkoj odgovornosti – istaknuo je izvjestitelj Alessandro Ciriani (ECR, Italija).

– Današnjim glasanjem o konceptu sigurnih trećih zemalja osiguravamo još jedan ključni element za funkcionalan i vjerodostojan sustav azila. Omogućavanjem bržeg i učinkovitijeg odbijanja očito neutemeljenih zahtjeva u budućnosti ubrzavamo postupke azila, rasterećujemo sustave država članica i pomažemo tražiteljima da godinama ne budu u pravnom limbu – izjavila je izvjestiteljica Lena Düpont (EPP, Njemačka).

Vijeće tek treba formalno usvojiti ove dogovore.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Rezultati posljednjeg istraživanja Eurobarometra rađenog za Europski parlament pokazuju da globalni događaji potiču zabrinutost građana EU-a

Poslušaj članak

Geopolitička previranja snažno utječu na percepciju Europljana: 52% je pesimistično u vezi s globalnom budućnošću, 39% u vezi s budućnošću EU-a, a 41% u vezi s budućnošću njihove zemlje. Perspektiva je svjetlija u privatnoj sferi: više od tri četvrtine Europljana gleda optimistično na svoju budućnost i budućnost svoje obitelji.

U Hrvatskoj su ispitanici ipak nešto manje zabrinuti u odnosu na europski prosjek no slijede isti trend te najviše pesimizma iskazuju oko globalne budućnosti (41%), zatim EU-a (34%) te vlastite države (31%), a najmanje oko budućnosti svoje obitelji (21%).

Izazovi su brojni, a to potvrđuju i rezultati istraživanja. Najviše zabrinutosti izaziva pitanje sigurnosti i zaštite: primarno sukobi i ratovi u blizini EU-a (72%), terorizam (67%), kibernetički napadi iz trećih zemalja (66%), prirodne katastrofe koje klimatske promjene čine još razornijima (66%) i nekontrolirani migracijski tokovi (65%). Uz to, veliku zabrinutost izazivaju rizici povezani s komunikacijom. Među njima su dezinformacije (69%), govor mržnje na internetu i izvan njega (68%), lažni sadržaj generiran umjetnom inteligencijom (68%), nedostatna zaštita podataka (68%) i prijetnje slobodi izražavanja (67%). 

Kad je riječ o sigurnosnim pitanjima za građane u Hrvatskoj na prvom su mjestu prirodne katastrofe pogoršane klimatskim promjenama (73%), zatim ratovi u blizini EU-a (71%), terorizam (70%), migracije (68%) te oslanjanje na države koje nisu članice EU-a za opskrbu energijom (65%). Kod izazova povezanih s komunikacijama ispitanike najviše brine govor mržnje (68%), zatim dezinformacije, sloboda govora i zaštita osobnih podataka (po 67%) te polarizacija društva (65%).

Poziv na ujedinjenu Europu

Kao odgovor na brojne izazove, građani EU-a žele da Unija pojača svoje napore. 66% građana želi da EU sudjeluje u njihovoj zaštiti (u Hrvatskoj njih 60%), čime ističu zaštitnu ulogu EU-a u postojećem političkom kontekstu. Osim toga, smatraju da je jedinstvo ključno: 89% ispitanika mišljenja je da bi države članice trebale nastupiti s više jedinstva, a 73% se slaže da Europska unija treba više resursa za odgovor na globalne izazove. U Hrvatskoj više jedinstva od članica očekuje 88% ispitanika, a njih 83% kaže da bi EU trebao imati više sredstava za suočavanje s izazovima. Kako bi ojačala svoj položaj u svijetu, Unija bi se, smatraju građani u EU-u, trebala usredotočiti ponajprije na obranu i sigurnost (40%), zatim konkurentnost, gospodarstvo i industriju (32%) te energetsku neovisnost (29%).  

Ispitanici u Hrvatskoj drže kako bi se za jačanje globalne uloge EU trebao najviše fokusirati na energetsku neovisnost i infrastrukturu (35%, što je +7 p.p. u odnosu na svibanj 2025.), konkurentnost i gospodarstvo (34%) te sigurnost hrane i poljoprivrede (32%).

– Geopolitičke napetosti utječu na svakodnevni osjećaj sigurnosti Europljana. Građanke i građani od Europske unije očekuju zaštitu, pripravnost i jedinstvo. Upravo to je ono što mora ponuditi snažnija i odlučnija Europa. Europa je naš najjači štit – istaknula je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Troškovi života kao ključni prioritet

Visoki troškovi života i dalje utječu na životni standard građana. Prema mišljenju Europljana, inflacija, rastuće cijene i troškovi života (41%) ponovno su glavni prioritet kojim bi se Europski parlament trebao baviti. Slijede gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta (35%), s porastom od pet postotnih bodova u odnosu na podatke iz svibnja 2025.

Većina građana u Hrvatskoj (57%) također smatra da bi se Europski parlament trebao usredotočiti na inflaciju i rastuće troškove života, kao i gospodarstvo (43%) te siromaštvo i socijalnu isključenost (33%). Više od polovine (56%) ispitanika očekuje da će im životni standard ostati nepromijenjen u idućih pet godina, 22% posto očekuje pad, a 21% rast standarda.

Na razini EU-a većina ispitanika očekuje da će njihov životni standard biti stabilan sljedećih pet godina, no gotovo trećina (28%) predviđa pad životnog standarda, posebice u zemljama gdje je gospodarska neizvjesnost izraženija. Očekivanja o padu životnog standarda najprisutnija su među građanima Francuske (45%), Belgije i Slovačke (po 40%).  Na europskoj razini ispitanici očekuju da se EU usmjeri na jačanje svoje uloge u svijetu, primarno kroz fokus na obranu i sigurnost (40%, što je 3 p.p. više u odnosu na posljednje istraživanje).

Građani su također istaknuli važnost temeljnih vrijednosti. Smatraju da bi Europski parlament trebao ponajprije zaštititi mir (52%), što odražava postojeću geopolitičku situaciju. Slijede demokracija (35%), sloboda izražavanja (23%), ljudska prava (22%) i vladavina prava (21%). 

Veća potpora članstvu u EU-u 

Stavovi prema EU-u i njegovim institucijama i dalje su pozitivni unatoč manjem padu u odnosu na svibanj 2025. Relativna većina ima pozitivno mišljenje o EU-u (49%, -3 postotna boda), a samo 17% negativno. O Europskom parlamentu pozitivno razmišlja 38% ispitanika (-3 p.b.), a 20% negativno. Snažna i rastuća većina građana smatra da je članstvo u EU-u korisno za njihovu zemlju (62%), što je porast od dva postotna boda u odnosu na podatke iz veljače i ožujka 2024. 

Sa sociodemografskog gledišta, mladi Europljani su i dalje među najgorljivijim pristašama Europske unije i imaju velika očekivanja po pitanju njezine uloge. Mladi u dobi od 15 do 30 godina vide EU i Parlament u boljem svjetlu nego stariji građani: 58% mladih ima pozitivno mišljenje o EU-u, u usporedbi s 49% i 43% u dvjema starijim dobnim skupinama, dok 68% mladih želi snažniju ulogu Europskog parlamenta, u odnosu na 58% i 54% u starijim dobnim skupinama. Osim toga, mladi Europljani snažno zagovaraju više jedinstva među državama članicama u trenutačnom međunarodnom kontekstu (90%), više resursa za Europsku uniju (78%) i snažniju ulogu na međunarodnoj razini (87%). 

U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU-u općenito ima 52% ispitanika, a negativnu 12%, dok o Europskom parlamentu pozitivan stav ima 41% građana, a 20% negativan. Članstvo u Uniji korisnim ocjenjuje 57% građana, a lošim 17%. Uspoređujući različite dobne skupine, najpozitivnije stavove o EU-u iznose ispitanici od 25 – 39 godina starosti. Njih 67% EU članstvo ocjenjuje korisnim, a 65% ima pozitivnu sliku o EU-u.

Detaljni podaci istraživanja mogu se pronaći na internetskoj stranici Eurobarometra.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj