Connect with us

Znanost

Igrom do starosti bez demencije

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje ženu koja se drži za glavu.
Foto: arhiva

Možda kroz mentalne igre uspijemo suzbiti ovo teško neurodegenerativno stanje za koje nema lijeka

Poslušaj članak

Od neke vrste demencije u svijetu boluje više od 55 milijuna ljudi. Prema nekim podacima, svake tri sekunde jedna osoba razvije demenciju. Smatra se kako bi do 2050. godine ovo stanje moglo zahvatiti oko 139 milijuna ljudi.

Demencija najčešće napada ljude koji imaju iznad 65 godina, a bolest se razvija zbog odumiranja moždanih stanica. Kod osoba koje boluju od demencije dogodi se značajan kognitivni pad. Iako za demenciju još uvijek nije pronađen lijek, postoje načini na koji se mozak može održati funkcionalnim i nakon 65 godine te izbjeći kognitivni pad.

Prema studiji, odnosno istraživanju koju su proveli znanstvenici iz SAD-a, igranje određenih igara kod ispitanika je usporilo kognitivni pad, piše ScienceAlert.

U studiju provedenu krajem 1990-ih godina bilo je uključeno 2800 ljudi u dobi od 65 i više godina. Svatko od njih odabran je za jednu od tri različite vrste mentalnog treninga – brzinu, pamćenje ili rasuđivanje.

Sudionici su imali vježbe u trajanju od 60 minuta, dva puta tjedno tijekom pet tjedana jednu godinu poslje prvog testiranja, a tri godine kasnije imali su četiri dodatne terapije. Kada se sve zbroji, u tom razdoblju imali su manje od 24 sata mentalnog treninga. Međutim, terapija je itekako djelovala.

Tijekom praćenja u razmaku od 5, 10, 15 i 20 godina, kognitivne sposobnosti ispitanika bile su iznenađujuće dobre.

Nakon testiranja u razmaku od 20 godina od početka studije, podaci su pokazali da su ljudi koji su radili moždani trening brzine i pojačavali vježbe imali 25% manji rizik za dobivanje demencije, dok druge dvije vrste treninga nisu pokazale značajniju razliku u smanjenju rizika od demencije.

Vježba brzine uključivala je klikanje na automobile i prometne znakove koji se pojavljuju na različitim dijelovima računalnog zaslona.

Koautorica studije Marilyn Albert kazala je kako bi otkriće s mentalnim treningom brzine moglo pomoći u novim tretmanima za prevenciju demencije.

– Otkrivanje točnog mehanizma zašto je trening brzine djelovao moglo bi pomoći istraživačima da u budućnosti razviju novu, učinkovitiju vježbu – istaknula je Albert.

Ako znanstvenici uspiju otkriti što je pokrenulo veću moždanu aktivnost sudionika kroz vježbu brzine, možda u budućnosti suzbijemo ovo neurodegenerativno stanje koje uvelike narušava kvalitetu života osoba starije životne dobi.

Znanost

ČUDESNI IMPLANTAT Slijepim osobama vraćen vid?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Osoba sa sunčanim naočalama hoda uz žuti zid koristeći bijeli štap za orijentaciju i kretanje. Jednom rukom lagano dodiruje zid, dok se na njemu ističe sjena njezina tijela i štapa na jakom sunčevom svjetlu.
Foto: Pexels

Implantat pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga

Poslušaj članak

Sitni bežični implantat izazvao je oduševljenje kod slijepih osoba koje su vid izgubile zbog uznapredovale senilne makularne degeneracije (AMD).

U velikom međunarodnom kliničkom ispitivanju, više od 80 posto sudionika ostvarilo je značajno poboljšanje centralnog vida, a mnogi su nakon godina pogoršanja bolesti zahvaljujući implantatu ponovno mogli čitati slova, pa čak i riječi.

Implantat veličine 2×2 mm zamjenjuje oštećene stanice osjetljive na svjetlost u mrežnici, koji pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga.

Kamera ugrađena u specijalizirane naočale snima slike i šalje ih implantatu pomoću nevidljive svjetlosti bliskog infracrvenog zračenja. Implant zatim pretvara tu svjetlost u električne impulse, pomažući u obnavljanju prijenosa vizualnih informacija u mozak. Korisnici mogu prilagoditi postavke zumiranja i kontrasta kako bi poboljšali jasnoću vida.

Napredna atrofična AMD najčešći je uzrok trajne sljepoće kod starijih osoba i pogađa više od pet milijuna ljudi diljem svijeta. Kako AMD napreduje, središnje vidno polje postaje zamućeno jer su stanice mrežnice koje osjećaju svjetlost trajno oštećene.

U zdravom oku, ovi fotoreceptori hvataju svjetlost i pretvaraju je u električne signale. Ti signali putuju kroz živčane stanice u stražnjem dijelu oka, a zatim kroz vidni živac do mozga, gdje se formiraju slike.

Ovaj je implantat ono tehnološko čudo za koje smo do jučer vjerovali da je moguće samo u znanstveno-fantastičnim romanima. No to je čudo danas postalo stvarnost. 

Nakon ovih rezultata, proizvođač uređaja, Science Corporation, podnio je zahtjeve za odobrenje kliničke upotrebe u Europi i Sjedinjenim Državama.

Nastavite čitati

Znanost

Zašto osobe s Down sindromom učestalo obolijevaju od Alzheimera

Objavljeno

/

Napisao/la:

Crno-bijeli portret mlade djevojke koja gleda udesno, dok joj bočno svjetlo obasjava lice. Izraz lica djeluje zamišljeno, a pozadina je tamna, čime je naglasak stavljen na njezin profil.
Foto: Pexels

U ovom istraživanju sudjeluje šesto osoba s Down sindromom, pa autori studije vjeruju kako ćemo konačno dobiti pouzdan odgovor zašto je Alzheimer neusporedivo učestaliji kod ‘Downovaca’ negoli u neurotipičnoj populaciji

Poslušaj članak

Ranija znanstvena istraživanja pokazala su da gotovo sve osobe s Down sindromom kasnije u životu mogu razviti Alzheimerovu bolest.

Premda su ta dva stanja genetski povezana, osobe s Down sindromom koje su stekle Alzheimera uglavnom su bile isključene iz kliničkih ispitivanja, no tu nepravdu pokušat će ispraviti nova studija Instituta pri UNT Health Fort Wortha koja, među ostalim, pokušava identificirati biološke markere Down sindroma.

U ovom američkom istraživanju sudjeluje šesto osoba s Down sindromom, pa autori studije vjeruju kako ćemo konačno dobiti pouzdan odgovor zašto je Alzheimer neusporedivo učestaliji kod ‘Downovaca’ negoli u neurotipičnoj populaciji.

Prema dosadašnjim istraživanjima, doživotna incidencija Alzheimerove bolesti kod odraslih s Down sindromom iznosi nevjerojatnih 90 posto. Za razliku od prijašnjih, nova studija će se baviti razumijevanjem krvnih biomarkera Alzheimerove bolesti kod osoba s Down sindromom.

Za sudionike s Down sindromom, studija će uključivati ​​fizičke preglede, neurološke testove, skeniranje mozga i procjene za mjerenje kognitivnih funkcija, pamćenja i kretanja.  

Tek da podsjetimo, znanstveno je dokazano kako je veza između Down sindroma i Alzheimerove bolesti genetske prirode, a ključni razlozi su višak 21. kromosoma, nakupljanje amiloidnih plakova i rani početak simptoma.

Autori nove studije vjeruju kako će njihovo istraživanje rezultirati stvaranjem učinkovite terapije za osobe s ovom vrstom invaliditeta koja ovog trenutka ne postoji.

Nastavite čitati

Znanost

Pametni telefoni mogli bi biti uzroci pada stope fertiliteta?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Muškarac sjedi na kamenim stepenicama koristeći mobitel i elektroničku cigaretu.
Foto: Pixabay/Pexels
Piše: Branka Vojnović

U mnogim zemljama broj djece po ženi opada, a dok istraživači i dalje pokušavaju utvrditi uzroke tog pada, dvije nedavne američke studije upiru prstom u istog mogućeg krivca: pametni telefon

Poslušaj članak

Vlasnici pametnih telefona imaju manje društvenih interakcija i stoga manje seksualnih odnosa u stvarnom životu, sugeriraju istraživači.

Stopa plodnosti smanjila se za 22 posto u Sjedinjenim Državama od 2007. godine, a znanstvenici su postavili hipotezu da je nagli pad koji se uočava od tada povezan s dolaskom Appleova iPhonea iste godine.

Kako bi potvrdili svoju teoriju, dva znanstvenika sa Sveučilišta Middlebury usredotočila su se na činjenicu da je između 2007. i 2011. iPhone bio dostupan u Sjedinjenim Državama samo putem jednog operatera, AT&T-a.

Usporedili su stope fertiliteta u područjima koja pokriva AT&T s onima koja nisu, te stoga, vjerojatno, bez korisnika iPhonea.

Američki okruzi s pristupom iPhoneu zabilježili su veći pad broja djece po ženi nego oni bez njega, prema autorima studije koju je u ponedjeljak objavio Nacionalni ured za ekonomska istraživanja.

Pad je posebno izražen među mlađim ženama (u dobi od 15 do 24 godine).

– Pad fertiliteta koncentriran je prvenstveno među mladima i uvelike se odražava u smanjenju broja neplaniranih trudnoća – pišu.

Autori sugeriraju da se ovaj pad manje može pripisati troškovima odgoja djeteta, a više ‘nedostatku društvene interakcije i seksualne aktivnosti’.

– Kako su pametni telefoni postajali sve rašireniji, vrijeme provedeno s prijateljima uživo i seksualna aktivnost naglo su se smanjili, uz porast konzumacije pornografije, moguće zamjene za partnerski seks – pišu Caitlin Myers i Ezekiel Hooper.

Dva autora naglašavaju da to nije jedini uzrok pada broja djece po ženi, već značajan faktor na koji pronatalitetne politike koje provode mnoge zemlje, poput Francuske i Južne Koreje, temeljene na ekonomskim poticajima, imaju mali utjecaj.

Dva ekonomista sa Sveučilišta u Cincinnatiju, Nathan Hudson i Hernan Moscoso Boedo, proširili su ovu hipotezu na 128 zemalja.

Analizirali su podatke Svjetske banke o raširenosti pametnih telefona i stopama fertiliteta među adolescentima.

Otkrili su da se pad stope fertiliteta ubrzao s raširenim prihvaćanjem pametnih telefona, fenomen koji se opaža u zemljama ‘s temeljno različitim zdravstvenim, društvenim, ekonomskim i kulturnim kontekstima’.

U svojoj studiji objavljenoj u svibnju, autori zaključuju da je riječ o ‘zajedničkom globalnom tehnološkom šoku’.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu