Ovo natjecanje bilo je kategorizacijsko i K2 kriterijsko natjecanje za nadolazeće Europsko i Svjetsko prvenstvo

Poslušaj članak

Protekle nedjelje, u organizaciji Hrvatskog parataekwondo saveza, organizirano je 8. Prvenstvo Hrvatske u parataekwondou. Natjecanje je održano u sportskoj dvorani Osnovne škole ‘Vladimir Nazor’ u Pisarovini.

Ovaj borbeni spektakl okupio je 16 klubova i 75 natjecatelja iz cijele Hrvatske.

S obzirm na to da se radi o najvećem nacionalnom natjecanju u parataekwondou, isto su svojim prisustvom uveličali pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić te načelnik Općine Pisarovina Tomo Kovačić. Načelnik i pravobranitelj zajedno su s direktoricom Saveza Martinom Peranović i predsjednikom Kristijanom Škravanom uručili priznanja najboljim sportašima i zahvalnice najboljim klubovima za 2024. godinu.

Ovo natjecanje bilo je kategorizacijsko i K2 kriterijsko natjecanje za nadolazeće Europsko i Svjetsko prvenstvo u 2025. godini. Prvenstvo Hrvatske po prvi put je održano prema novim WT pravilima.

Što se tiče izbora najboljih sportaša i trenera za prethodnu godinu, priznanja su dodjeljena u nekoliko kategorija.

Priznanje za najbolji klub otišlo je u vitrine TKOI URIHO. Najboljim natjecateljem proglašen je član TKOI URIHO Stipe Barić, dok je najboljom natjecateljicom proglašena Biserka Sambol. Titula za najboljeg trenera godine pripala je treneru TKOI URIHO Matiji Sori.

Na ovogodišnjem prvenstvu izuzetne taekwondo vještine još jednom su pokazali članovi TKOI URIHO te zauzeli prvo mjesto. Drugo mjesto pripalo je TKOI Kukkiwon, dok je TK Čigra završio na trećem mjestu.

S obzirom na to da je hrvatska para taekwondo reprezentacija već nekoliko godina u samom vrhu para taekwondoa i da se iza tih rezultata stoji većina natjecatelja koja je na Prvenstvu Hrvatske pokazala odlične borilačke vještine, vjerujemo kako će i ove godine, možda i s nekim novim licima, Hrvatska biti konkurentna na svjetskim i europskim smotrama.

Nakon još jednog uspješno određenog Prvenstva Hrvatske, zadovoljan je bio predsjednik Hrvatskog parataekwondo saveza Kristijan Škravan.

– Drago mi je da se okupio toliki broj sportaša na Prvenstvu Hrvatske. Ovo prvenstvo je i uvid u stanje naših reprezentativaca prije Europskog prvenstva u Tallinu (Estonija), 15. i 16. travnja. Drago mi je da sam vidio i neke nove nade, a i da je forma sadašnjih reprezentativaca jako dobra. Naša izbornica Martina Peranović će imati slatke muke za odabrati natjecatelje za naredni EP – kazao je predsjednik Hrvatskog parataekwondo saveza.

– Činjenica koja me najviše raduje da je došlo novih klubova, novih sportaša i da se vidi da treneri rade izvrstan posao zajedno s asistentima i našim dragim roditeljima. Svaki put kad vidim neke nove klince i klinceze i tu radost i uzbuđenje, sjetim se svakog početka svojih učenika, kao i mog sina koji je već 15 godina u parataekwondou. Također sam iznimno sretan što imamo takav tim stručnjaka u Hrvatskom parataekwndo savezu i vjerujem da zajedničkim snagama možemo biti samo bolji – kazao je Škravan.

Čelni ljudi saveza uvjereni su da je samo pitanje trenutka kada će nove parataekwondo klase biti uvrštene na paraolimpijske igre. Kada se to dogodi, znamo da će hrvatski parataekwondoisti biti spremni te da će u najboljem mogućem svjetlu predstavljati Hrvatsku na Paraolimpijskim igrama.

Podsjetimo, Hrvatska parataekwondo reprezentacija već godinama melje sve pred sobom. Na posljednjem Svjetskom Poomsae parataekwondo prvenstvu održanom u Bahreinu, Hrvatska se popela na tron i postala viceprvak svijeta. Tada su naši parataekwondoisti osvojili 3 zlata, 2 srebra i 4 brončane medalje.

Vjerujmo da će nas Hrvatska parataekwondo reprezentacija i ove godine učiniti ponosnima te kući donijeti pregršt novih medalja s Europskog i Svjetskog prvenstva.

Hrvatska je iz Italije kući donijela 3 zlatne, 1 srebrnu i 3 brončane medalje te završila na prvom mjestu u ukupnom poretku

Poslušaj članak

U talijanskom gradu Lignanu proteklog tjedna održano je paraplivačko natjecanje svjetske serije na kojem je nastupilo 300 natjecatelja iz 37 zemalja. Među sudionicima bio je velik broj osvajača medalja s Paraolimpijsakih igara.

Hrvatske boje u Lignanu branilo je 6 predstavnika – Emma Mečić, Paula Novina, Karlo Knežević, Toni Matiješević, Nikolina Mitar i Marija Badrov.

Naši predstavnici odradili su fantastične nastupe postigavši sjajne rezultate.

Prvog dana natjecanja nastupili su Paula Novina, Karlo Knežević, Marija Badrov, Toni Matijašević i Emma Mečić. Svi naši natjecatelji plivali su na 100 m slobodno. Emma je također nastupila i u disciplini 50 m leptir, dok je Toni Matijašević, osim na sto metara slobodno, plivao i na 200 m prsno.

U disciplini 100 m slobodno Karlo Knežević plivao je 1:10,67, dok je Matiješević do cilja stigao s 1:11,61 što je njegov osobni rekord. Na 200 m prsno Toni je postavio novi osobni rekord. Paula Novina otplivala je na razini svog osobnog rekorda, dok je Marija Badrov na isti način izborila juniorsko finale.

Emma Mečić u kvalifikacijama na 100 m slobodno otplivala je na razini svog rekorda što joj je bilo dovoljno da izbori finale u kojem je, rezultatom 01:05,85, uzela prvo zlatno odličje za Hrvatsku na ovom natjecanju.

Marija Badrov također je odradila dobru utrku u finalu gdje je s 01:10,20 osvojila brončanu medalju.

Na samom početku natjecanja Hrvatski su predstavnici pokazali zavidnu plivačku formu, a dobre nastupe zabilježili su i drugog dana natjecanja, i to Karlo Knežević i Marija Badrov u disciplini na 200 m slobodno, Emma Mečić, Paula Novina, Nikolina Mitar i Toni Matiješević na 100 m prsno. Nikolina Mitar još je zabilježila nastup u disciplini 50 m leđno.

Marija Badrov završila je na 12. mjestu otplivavši utrku na razini svog osobnog rekorda  (02:34,61), dok je Karlo Knežević s 2:28,37 zauzeo 7. poziciju. Paula Novina odradila je dobru utrku na razini svog osobnog rekorda (1:23,89). Isto je napravila i Nikolina Mitar plivavši rezultatom 1:23,89. Matiješević je u istoj disciplini otplivao svoj ondašnji osobni rekord (01:26,89) što mu je bilo dovolno da izbori finalnu utrku.

Emma Mečić otplivala je dobru utrku te s 1:36,87 izborila nastup u finalu u kojem je zauzela 4. poziciju. Toni Matiješević u finalu je odradio solidnu utrku te s 1:25,86 zasjeo na 8. poziciju postavivši uz to svoj novi osobni rekord. Dodajmo još kako je u finalu 50 m leđno Mitar završila na 7. mjestu s rezultatom 1:41,28.

Treći dan natjecanja bio je sretan za hrvatsku plivačku postavu. Na 400 metara slobodno plivali su Emma Mečić, Paula Novina, Toni Matijašević i Marija Badrov. U disciplini 100 m leđno svoje nastupe upisali su Nikolina Mitar i Karlo Knežević.

Nikolina Mitar i Karlo Knežević također su nastupili i u utrci na 50 metara prsno.

Valja istaknuti utrku na 400 m slobodno. Što se tiče kvalifikacijske utrke u toj disciplini, Marija Badrov (5:14,91) i Toni Matiješević (5:53,31) oborili su svoje osobne rekorde, s tim da se Badrov sa svojim rezultatom plasirala u A finale. Do A, odnosno B finala stigle su Paula i Emma.

Paula je u B finalu plivala 5:29,58 zauzevši tako sjajno treće mjesto u ukupnom poretku. Marija i Emma otplivale su svoje osobne rekorde. Emma je na 400 m slobodno plivala 4:44,09 što je njen osobni i novi državni rekord. Tim rezultatom zauzela je 1. mjesto u juniorskoj konkurenciji i 1. mjesto u A finalu, te tako donijela još dva zlata za Hrvatsku.

Marija Badrov rezultatom 5:11,50 zauzela je treće mjesto u juniorskoj konkurenciji.

Posljednji dan natjecanja bio je ujedno i najbolji za hrvatske plivače u italiji. Na 50 m slobodno nastupili su Karlo Knežević, Marija Badrov, Emma Mečić i Toni Matiješević. U disciplini 200 m mješovito nastupili su Paula Novina i Toni Matiješević, dok su se na 100 m leptir natjecale Marija Badrov i Emma Mečić.

Emma je na 50 m slobodno dohvatila svoj osobni rekord (00:30,94) i plasirala se u A finale. Osobni rekord srušio je i Toni plivavši 00:31,51. Marija Badrov plivala je 00:33,07 te tako izborila juniorsko finale. 

Nadalje, Emma Mečić je s 1:17,44 izborila juniorsko finale. Isto je napravila i Paula Novina u disciplini 200 m mješovito. Kao Novina, tako je i Matijašević dobro otplivao utrku na 200 m mješovito.

U finalu na 100 m leptir Mečić je završila na trećem mjestu s rezultatom 1:17,45, kao i mađarska predstavnicam.

Paula Novina u A finalu popravila je kvalifikacijski rezultat s vremenom 2:58,71.

Marija Badrov je u juniorskom finalu na 400 m slobodno doplivala do srebrne medalje s vremenom 00:32,77, dok je Emma Mečić s 00:31,30 u istoj disciplini uzela zlato.

Hrvatska je iz Italije kući donijela 3 zlatne, 1 srebrnu i 3 brončane medalje te završila na prvom mjestu u ukupnom poretku.

Ovi rezultati su dokaz da je ispred hrvatskog paraplivanja blistava budućnost.

U petak je u Francuskom institutu u Zagrebu održana panel rasprava na temu ‘Nevidljive pobjednice: Paraolimpijke i borba za ravnopravnost’ u organizaciji Odbora za ravnopravnost spolova HPO-a i Francuskog instituta u Zagrebu

Poslušaj članak

Organizatorica panela je proslavljena hrvatska paraolimpijka Ana Sršen koja je ujedno i osnivačica odbora za ravnopravnost spolova HPO-a.

Održavanjem ovog panela htjela se skrenuti pažnja na činjenicu da bi žene u sportu, a pogotovo u parasportu, trebale imati bolju podršku, kako državnih institucija, tako i medija.

U panel raspravi na ovu važnu temu sudjelovali su zlatna hrvatska paraolimpijka Anđela Mužinić Vincetić, njezina trenerica Mirela Šikoronja Ivančin, hrvatski paraolimpijac Ivan Katanušić te sociologinja sporta s Kineziološkog fakulteta Sunčica Bartoluci.

Svjedoci smo da u Hrvatskoj ženski sport nije dovoljno popraćen bez obzira na vrhunske rezultate koje naše sportske heroine postižu, a kada je u pitanju parasport tu je situacija još i gora. S tim se slažu hrvatski paraolimpijci koji su se kroz panel, između ostalog, dotaknuli i diskriminacije uspjeha naših paraolimpijki u hrvatskom medijskom prostoru.

Organizatorica konferencije Ana Sršen podsjetila je na uspjehe koje su Hrvatske paraolimpijke ostvarile na Paraolimpijskim igrama od prvog hrvatskog nastupa do danas.

– U našem parasportu je 22% natjecateljica, a od ukupnog broja osvojenih medalja 34 posto su osvojile paraolimpijke. Sport nas je naučio da snaga nije samo u mišićima, već u našim srcima i pokazuje da invaliditet nije prepreka – istaknula je Sršen.

Predsjednik HPO-a Ratko Kovačić rekao je kako je HPO ponosan na parasportašice.

– Kada je god Hrvatska bila na Paraolimpijskim igrama, nastupale su i naše parasportašice, imali smo sveukupno sedam parasportašica koje su zajedno osvojile 11 medalja. Nadamo se kako će naše paraolimpijke u budućnosti osvajati medalje i na Zimskim paraolimpijskim igrama.

Kovačić je u svom govoru kazao kako HPO provodi projekt Europskog socijalnog fonda za uključivanje mladih osoba s invaliditetom u sport.

– Želimo animirati mlade osobe i njihove roditelje da ih se što više uključe u sport bez obzira na vrstu invalidnosti – rekao je predsjednik HPO-a.

U svom obraćanju francuski veleposlanik u Hrvatskoj Nj. E. Fabien Fieschi istaknuo je važnost sporta za osobe s invaliditetom.

– Sport nosi snaže vrijednosti kao što su poštivanje, timski duh, ustrajnost, disciplinu, ali i inkluzivnost i pravednost. Važno je iznova vraćati u središte rasprava pitanje inkluzije osoba s invaliditetom, na njihovu ulogu i mjesto u društvu, ali i nadahnuti i ohrabriti buduće parasportaše, posebno djevojčice i mlade djevojke – istaknuo je francuski veleposlanik.

Paraolimpijci su prisutnima ispričali kako ih je put doveo u parasport te s kojim su se preprekama i strahovima susretali na svome putu. Osim svog sportskog puta, naši panelisti dotakli su se načina na koji mediji izvještavaju o paraolimpijcima.

Anđela Mužinić Vincetić kazala je da većina medija kada piše o paraolimpijcima u prvi plan ne stavlja njihove uspjehe nego njihov invaliditet, te kazala kako njen nastup na Paraolimpijskim igrama nije adekvatno popraćen.

– Ja osvojim zlato u Parizu, a svaki naslov kreće ’10 godina nakon prometne nesreće Anđela je osvojila zlato’. Ja ne želim da se na mene gleda kao osobu s invaliditetom, nego kao na sportaša. Voljela bi da mediji gledaju više na moje rezultate i ono što ja radim – ističe zlatna paraolimpijka i dodaje ‘ljudi nisu svjesni što sve osobe s invaliditetom mogu’.

Na pitanje mijenja li parasport percepciju o invaliditetu u društvu ona odgovara ‘Na žalost, jako malo’.

Proslavljeni hrvatski paraolimpijac Ivan Katanušić dotakao se stereotipa o osobama s invaliditetom.

– Ja nemam nikakvih problema sa stereotipom i stigmom osobe s invaliditetom, niti me tako gledaju – kazao je Katanušić te dodao kako je za žene jako bitno da se bave sportom.

– Bavljenje sportom je za žene jako bitno jer ih očvrsne za ono što ih u životu čeka. Sport je najbolja inkluzija, kasnije se otvaraju sva vrata.

Atletičar se također dotaknuo problema koji muči mnoge paraolimpijke kada završe svoju sportsku karijeru.

– Jako ih je malo u nekim upravljačkim strukturama klubova, saveza. Tu im se ne daje povjerenje – naglasio je Ivan.

Trenerica koja je s Anđelom pokorila svijet u parastolnom tenisu, Mirela Šikoronja Ivančin, kazala je kako parasportaši stalno pomiču granice.

– Mi svakog dana pomičemo granice jer da ih ne pomičemo, ne bi mogli parirati Aziji. U svom radu ne vidim njihove invaliditete jer oni mogu apsolutno sve – kazala je, također istaknuvši važnost bavljenja sportom.

Nije to floskula, ali sport ugrađuje prave temelje za život mladih, zaključila je trofejna trenerica.

Sociologinja sporta na kineziološkom fakultetu u Zagrebu, Sunčica Bartoluci, istaknula je kako su žene dvostruko više diskriminirane, prvo zato što su paraolimpijke pa onda zato što su žene.

– Iako svojim talentom, predanošću i uspjesima pomiču granice mogućeg, parasportašice i dalje ostaju društveno nevidljive. Unatoč iznimnim postignućima, suočavaju se s brojnim preprekama, od manjka medijske vidljivosti do ograničenih resursa i stereotipa koji ih prate. Sport je moćan alat socijalizacije i resocijalizacije, ali njegov puni učinak na osobe s invaliditetom, osobito žene, još uvijek nije dovoljno prepoznat – kazala je sociologinja.  

Isto tako, Bartoluci je naglasila kako je edukacija medijskih djelatnika jako bitna ako se želi postići da se u medijima o parasportašicama piše bez stigmatizacije.