Opekotine od sunca nisu samo privremena nelagoda – one su znak oštećenja kože koje se može akumulirati i dugoročno ugroziti zdravlje

Opekotine od sunca česta su pojava tijekom toplijih mjeseci, a nastaju kao posljedica prekomjernog izlaganja UV zračenju bez odgovarajuće zaštite. Osim što izazivaju bol, crvenilo i nelagodu, sunčeve opekline dugoročno mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja kože i povećati rizik od razvoja raka kože, uključujući melanom.

Ako dođe do opekotina, najvažnije je odmah se maknuti sa sunca i rashladiti kožu mlakom vodom ili hladnim oblozima. Hlađenje pomaže ublažiti upalu i smanjiti osjećaj pečenja. Nakon toga preporučuje se nanijeti hidratantnu kremu ili losion s aloe verom, pantenolom ili drugim umirujućim sastojcima.

Važno je piti dovoljno vode kako bi se nadoknadila izgubljena tekućina, jer koža nakon opekotina dodatno gubi vlagu. Ako se pojave plikovi, nikako ih ne treba bušiti jer mogu dovesti do infekcije – najbolje ih je ostaviti netaknutima i, u slučaju težih simptoma, obratiti se liječniku. Kod izražene boli mogu se uzeti lijekovi protiv bolova poput ibuprofena koji također djeluju protuupalno.

Kako do opekotina ne bi ni došlo, ključno je provoditi odgovarajuće mjere zaštite. Korištenje kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorom od najmanje SPF 30 nužno je svaki put kad se boravi na otvorenom, neovisno o tome je li dan sunčan ili oblačan, jer UV zrake prolaze i kroz oblake.

Kremu je potrebno nanijeti 15 do 30 minuta prije izlaska i obnavljati svaka dva sata, osobito nakon kupanja ili znojenja. Tijekom dana najbolje je izbjegavati sunce u razdoblju od 10 do 16 sati kada je UV zračenje najintenzivnije.

Osim kreme, dodatnu zaštitu pružaju šeširi sa širokim obodom, sunčane naočale s UV zaštitom te lagana, svijetla odjeća dugih rukava izrađena od prozračnih materijala. Također je važno imati na umu da površine poput pijeska, vode i betona reflektiraju sunčeve zrake pa opekotine mogu nastati i u hladu. Redovitom i pravilnom zaštitom moguće je izbjeći neugodne posljedice izlaganja suncu i sačuvati zdravlje kože.

Lemonading nije samo optimizam—radi se o svjesnom i kreativnom pristupu životnim izazovima koji nam omogućuje da ih pretvorimo u nešto pozitivno i smisleno

Lemonading je moderan izraz koji dolazi od engleske fraze ‘make lemonade out of lemons’, odnosno: pretvoriti lošu situaciju u nešto pozitivno. U širem smislu, lemonading označava životnu filozofiju preokretanja negativnih okolnosti u vlastitu korist.

U kontekstu svakodnevice, poslovanja ili osobnog razvoja, lemonading znači kreativno rješavanje problema, prilagodbu promjenama i traženje prilike u izazovima.

Psiholozi su istražili kako ljudi koji prakticiraju lemonading pristupaju poteškoćama. Otkrili su da su takve osobe jednako svjesne problema kao i drugi, ali su bolje u zamišljanju pozitivnih mogućnosti unutar tih izazova. Umjesto da se prepuste negativnim emocijama, oni traže kreativne načine prilagodbe i uživaju u svakodnevnim trenucima s većom kvalitetom.

Ovaj pristup može biti koristan u situacijama poput gubitka posla, neočekivanih životnih promjena ili međuljudskih sukoba. Umjesto da se fokusiramo samo na negativne aspekte, lemonading nas uči da vidimo prilike koje bi se mogle pojaviti i da ih iskoristimo na najbolji način.

Dakle, lemonading nije samo optimizam – radi se o svjesnom i kreativnom pristupu životnim izazovima koji nam omogućuje da ih pretvorimo u nešto pozitivno i smisleno

Jedan od najpoznatijih primjera lemonadinga u pop kulturi je Beyoncéin album ‘Lemonade’. Inspiriran osobnim iskustvima i emocionalnim previranjima, album je postao simbol transformacije boli u umjetnost – i upravo je zbog toga i nazvan ‘Lemonade’.

U konačnici, lemonading nas uči da, iako ne možemo kontrolirati sve što nam se događa, uvijek možemo kontrolirati svoj odgovor na te situacije. Taj stav donosi mir, snagu i mogućnost da svaki ‘limun’ u životu pretvorimo u slatku i osvježavajuću limunadu. Upravo zato je lemonading više od običnog savjeta – to je način života koji nas potiče da budemo hrabri, kreativni i neprekidno rastemo bez obzira na prepreke.

Ova terapija ima dugu povijest primjene u medicini, osobito u području sportske rehabilitacije, dok je u novije vrijeme postala popularna i u kozmetičkoj i wellness industriji

Krioterapija, poznata i kao terapija hladnoćom, metoda je liječenja koja uključuje izlaganje tijela ili njegovih dijelova vrlo niskim temperaturama kako bi se postigao terapijski učinak.

Sam pojam dolazi od grčkih riječi ‘kryos’, što znači hladnoća, i ‘therapeia’, što znači liječenje. Ova terapija ima dugu povijest primjene u medicini, osobito u području sportske rehabilitacije, dok je u novije vrijeme postala popularna i u kozmetičkoj i wellness industriji.

Postoji nekoliko oblika krioterapije, među kojima se najčešće primjenjuje lokalna krioterapija, krioterapija cijelog tijela i kriokirurgija.

Lokalna krioterapija koristi se za tretiranje određenih dijelova tijela, primjerice koljena, ramena ili kralježnice, najčešće nakon ozljeda kao što su uganuća, istegnuća ili upale.

Krioterapija cijelog tijela provodi se u posebnim komorama u kojima se osoba izlaže ekstremno niskim temperaturama koje mogu dosezati i do -150 °C, u trajanju od svega nekoliko minuta. Ovaj oblik terapije postaje sve popularniji među sportašima i osobama koje traže načine za regeneraciju tijela, povećanje energije i poboljšanje zdravlja kože.

Kriokirurgija je medicinska metoda kojom se tekućim dušikom uklanjaju neželjene tvorbe na koži poput bradavica, madeža ili površinskih tumora, najčešće u dermatologiji i onkologiji.

Prednosti krioterapije uključuju ublažavanje boli i upale, ubrzan oporavak mišića, poboljšanje cirkulacije i metabolizma te pozitivan učinak na raspoloženje. Mnogi korisnici navode osjećaj svježine, olakšanja pa čak i euforije nakon tretmana, što se objašnjava pojačanim lučenjem endorfina – prirodnih hormona sreće.

Također, krioterapija se sve češće koristi i u estetske svrhe jer pomaže u tretiranju problema s kožom poput akni, ekcema i celulita, a često se koristi i u anti-age tretmanima.

Iako krioterapija može donijeti mnoge koristi, važno je naglasiti da nije prikladna za svakoga. Osobe s kardiovaskularnim bolestima, visokom hipertenzijom, Raynaudovim sindromom, trudnice i svi koji imaju ozbiljne zdravstvene tegobe trebaju se prije primjene ove terapije posavjetovati s liječnikom. Također, nepravilna ili neodgovorna primjena, osobito u komorama za cijelo tijelo, može uzrokovati nuspojave poput ozeblina ili iritacije kože.

U konačnici, krioterapija predstavlja zanimljiv spoj moderne tehnologije i prirodnih mehanizama oporavka tijela. Iako ne može zamijeniti klasične medicinske tretmane, može poslužiti kao njihova korisna dopuna.

Redovita i kontrolirana primjena krioterapije može pomoći u održavanju tjelesne vitalnosti, bržem oporavku i boljem općem osjećaju zdravlja i energije.