Europska komisija je u srijedu predložila godišnji proračun EU-a za 2025. u iznosu od 199,7 milijardi eura. Navedena sredstva dopunit će se isplatama iz instrumenta NextGenerationEU, koje se procjenjuju na 72 milijarde eura
Ta će znatna financijska omotnica pomoći Uniji u ostvarivanju političkih prioriteta uzimajući pritom u obzir izmjene dogovorene u reviziji višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) u sredini programskog razdoblja u veljači 2024.
U nacrtu proračuna za 2025. sredstva se usmjeravaju u područja u kojima će imati najveći učinak, u suradnji i u skladu s potrebama država članica EU-a i partnera u cijelom svijetu. Cilj je da Europa postane otpornija i spremnija za budućnost, od čega će koristi imati građani i poduzeća Unije. To će se postići poticanjem zelene i digitalne tranzicije i otvaranjem radnih mjesta uz istodobno jačanje strateške autonomije Europe i njezine globalne uloge, a putem Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP) omogućit će se potpora ključnim tehnologijama.
U skladu s revizijom VFO-a u sredini programskog razdoblja nacrtom proračuna za 2025. osigurat će se i kontinuirana potpora sirijskim izbjeglicama u Turskoj i široj regiji te će se nastaviti podupirati južno susjedstvo, uključujući vanjsku dimenziju migracija, i zapadni Balkan. Što je najvažnije, iz proračuna će se pružati stabilna i sustavna potpora Ukrajini.
Komisija predlaže sljedeću raspodjelu sredstava po prioritetima EU-a (u obvezama):
- 53,8 milijardi eura za zajedničku poljoprivrednu politiku i 0,9 milijardi eura za Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, kao potpora europskim poljoprivrednicima i ribarima, ali i kako bi se ojačala otpornost poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva te osigurala dostatna sredstva za upravljanje krizama
- 49,2 milijarde eura za regionalni razvoj i koheziju za potporu ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, kao i za infrastrukturu koja je potrebna za zelenu tranziciju i prioritetne projekte Unije
- 16,3 milijarde eura za potporu partnerima i interesima u svijetu, od čega 10,9 milijardi eura u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI – Globalna Europa), 2,2 milijarde eura za Instrument pretpristupne pomoći (IPA III), 0,5 milijardi eura za Instrument za rast za zapadni Balkan i 1,9 milijardi eura za humanitarnu pomoć (HUMA)
- dodatne 4,3 milijarde eura bit će na raspolaganju u obliku bespovratnih sredstava u okviru Instrumenta za Ukrajinu, uz zajmove u iznosu od 10,9 milijardi eura
- 13,5 milijardi eura za istraživanje i inovacije, od čega 12,7 milijardi eura za Obzor Europa, vodeći istraživački program Unije; nacrt proračuna uključuje i financiranje Europskog akta o čipovima u okviru programa Obzor Europa i preraspodjelom sredstava iz drugih programa
- 4,6 milijardi eura za europska strateška ulaganja, od čega 2,8 milijardi eura za Instrument za povezivanje Europe u cilju poboljšanja prekogranične infrastrukture, 1,1 milijarda eura za program Digitalna Europa za oblikovanje digitalne budućnosti Unije i 378 milijuna eura za InvestEU za ključne prioritete (istraživanje i inovacije, usporedna zelena i digitalna tranzicija, zdravstveni sektor i strateške tehnologije)
- 2,1 milijarda eura za svemir, najvećim dijelom za Europski svemirski program, koji će objediniti djelovanje Unije u tom strateškom području
- 11,8 milijardi eura za otpornost i vrijednosti, od čega 5,2 milijarde eura za sve veće troškove zaduživanja u okviru instrumenta NextGenerationEU, 4,0 milijardi eura za program Erasmus+ radi stvaranja prilika za obrazovanje i mobilnost građana, 352 milijuna eura za potporu umjetnicima i stvarateljima iz cijele Europe te 235 milijuna eura za promicanje pravde, prava i vrijednosti
- 2,4 milijarde eura za okoliš i klimatsku politiku, od čega 771 milijun eura za program LIFE za potporu ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih te 1,5 milijardi eura za Fond za pravednu tranziciju kako bi zelena tranzicija donijela koristi svima
- 2,7 milijardi eura za zaštitu granica, od čega 1,4 milijarde eura za Fond za integrirano upravljanje granicama i 997 milijuna eura (ukupni doprinos Unije) za Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex)
- 2,1 milijarda eura za rashode povezane s migracijama u EU-u, od čega 1,9 milijardi eura za potporu migrantima i tražiteljima azila u skladu s našim vrijednostima i prioritetima
- 1,8 milijardi eura za rješavanje pitanja obrane, od čega 1,4 milijarde eura za potporu razvoju kapaciteta i istraživanju u okviru Europskog fonda za obranu te 244,5 milijuna eura za potporu vojnoj mobilnosti
- 977 milijuna eura za osiguravanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta, od čega 613 milijuna eura za Program jedinstvenog tržišta te 205 milijuna eura za borbu protiv prijevara i rad u području oporezivanja i carina
- 583 milijuna eura za program ‘EU za zdravlje’ kako bi se pružio sveobuhvatan odgovor na zdravstvene potrebe građana te 203 milijuna eura za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (rescEU) kako bi se omogućilo brzo pružanje operativne pomoći u slučaju krize
- 784 milijuna eura za sigurnost, od čega 334 milijuna eura za Fond za unutarnju sigurnost, koji će raditi na suzbijanju terorizma, radikalizacije, organiziranog kriminala i kibernetičkog kriminala
- 196 milijuna eura za sigurne satelitske veze u okviru novog Programa Unije za sigurnu povezivost.
Nacrt proračuna za 2025. dio je dugoročnog proračuna Unije donesenog krajem 2020. i izmijenjenog u veljači 2024., uz naknadne tehničke prilagodbe, a cilj mu je pretvoriti Unijine prioritete u konkretne godišnje rezultate.
Nacrt proračuna EU-a za 2025. uključuje rashode obuhvaćene odobrenim sredstvima u okviru gornjih granica dugoročnog proračuna, koji se financiraju iz vlastitih sredstava. Tome se pridodaju rashodi u okviru instrumenta NextGenerationEU, koji se financiraju zaduživanjem na tržištima kapitala. Kad je riječ o ‘osnovnom’ proračunu, u nacrtu proračuna predlažu se po dva iznosa za svaki program: obveze i plaćanja. ‘Obveze’ se odnose na financijska sredstva za koja se u određenoj godini mogu preuzeti ugovorne obveze, a ‘plaćanja’ na stvarno isplaćena sredstva. Svi iznosi izraženi su u tekućim cijenama.
– Zahvaljujući proračunu EU-a Europa će i sljedeće godine raspolagati sredstvima za prevladavanje sadašnjih i budućih izazova, prvenstveno zato što se njime podupiru zelena i digitalna tranzicija i povećava opća otpornost Unije. Uspjeli smo ojačati i svoj vanjski položaj: revizija VFO-a u sredini programskog razdoblja neophodna je kako bi Unija mogla suvereno odgovoriti na posljedice ruske ratne agresije na Ukrajinu, nositi se s kontinuiranim migracijskim pritiscima i nalaziti rješenja za njihove osnovne uzroke, reagirati na krizu na Bliskom istoku, ojačati svoj kapacitet za odgovor na prirodne katastrofe i unaprijediti svoju konkurentnost na svjetskom tržištu ključnih tehnologija – izjavio je Johannes Hahn, povjerenik za proračun i administraciju.
Treba napomenuti da Europska komisija državama članicama pruža političke smjernice u okviru proljetnog paketa europskog semestra 2024. za izgradnju snažnog gospodarstva otpornog na promjene u budućnosti. Takvo gospodarstvo osigurava konkurentnost, otpornost i dugoročno blagostanje, uz istodobno održavanje zdravih javnih financija u kontekstu zahtjevnog geopolitičkog okruženja.
EU je odlučan poduzeti daljnje korake kako bi poboljšao dugoročnu konkurentnost, blagostanje i vodstvo na globalnoj razini te ojačao otvorenu stratešku autonomiju. Iako EU i države članice raspolažu znatnim resursima za daljnji razvoj, EU će nastaviti rješavati strukturne izazove koji su na putu konkurentnosti, osiguravajući veći rast produktivnosti i ulaganja te rješavajući problem nedostatka radne snage i vještina.
Za ostvarivanje tih ciljeva potreban je integrirani pristup u svim područjima politika: makroekonomska stabilnost, promicanje okolišne održivosti, produktivnosti i pravednosti. U okviru europskog semestra osigurava se ta koordinacija politika, uključujući provedbu već spomenutog instrumenta NextGenerationEU, u čijem su središtu Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) i programi kohezijske politike. Ciklus europskog semestra sadržava i ažurirana izvješća o napretku u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i utvrđuje prioritete ulaganja za predstojeće preispitivanje kohezijske politike sredinom programskog razdoblja.
Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
