Connect with us

Iz Svijeta

Priča o Marti Garrido Blanco i zapošljavanju osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Na fotografiji se nalazi grupa ljudi u radionici za obradu drveta. Svi nose prsluke s natpisom "mobh" i imenom izvezenim na prsluku. U prvom planu je žena čiji prsluk ima natpis "MARTA GARRIDO BLANCO" i "MOBHU, Cuenca". Ispod nje je dodatni tekst: "Zapravo sam iz Barcelone". U pozadini se vide drveni materijali i alati za obradu drveta.
Foto: YouTube, snimka zaslona

Sve je počelo Martinom željom da napravi nešto značajnije — povezati osobnu fascinaciju obradom drva s potrebom da pruži priliku osobama s invaliditetom, posebno nadahnuta iskustvom sa svojim bratom

Nekadašnja novinarka i zaposlenica u sektoru nekretnina, Marta Garrido Blanco odlučila je napustiti život u Barceloni i okrenuti novu stranicu. Danas živi u Cuenci, u srcu regije Kastilja-La Mancha, gdje vodi Mobhu, društveno poduzeće koje spaja ljubav prema drvu i posvećenost društvenoj inkluziji.

Sve je započelo Martinom željom da napravi nešto značajnije — povezati osobnu fascinaciju obradom drva s potrebom da pruži priliku osobama s invaliditetom, posebno nadahnuta iskustvom sa svojim bratom. Iako nije imala predznanje iz tog područja, odlučno je krenula u smjer promjene: završila je edukaciju iz drvne tehnologije te upisala studij poduzetništva, što je postavilo temelje za njezinu novu karijeru.

Tako je nastao Mobhu – skraćenica od ‘mobiliario humano’ ili ‘namještaj po mjeri čovjeka’. Danas, nakon dvije i pol godine djelovanja, to poduzeće zapošljava više od 40 osoba s intelektualnim teškoćama, koje rade u pet različitih radionica, pretvarajući lokalno drvo u funkcionalna i estetski vrijedna djela.

– Svaki zaposlenik ima svoju priču, svoj pristup i svoje potrebe. U početku je bilo izazovno, ali kad naučite slušati, sve postaje jednostavnije. Oni jasno pokazuju kako se osjećaju, i upravo zato je rad s njima tako iskren i ispunjujuć – kaže Marta, ponosna na tim koji je stvorila.

No njezine ambicije ne staju na granicama Cuence. Marta sanja o širenju ovakvog modela zapošljavanja i na druge španjolske pokrajine, pa čak i na druga zanimanja – poput keramike ili slikarstva. Želi potaknuti i druge poduzetnike da prepoznaju vrijednost inkluzivnog zapošljavanja i da slijede sličan put.

Cuenca, iako nije bila njezin prvi izbor, danas joj je dom. Grad posljednjih godina privlači sve više mladih iz drugih dijelova Španjolske – prema statistikama, više od 15 tisuća novih stanovnika doselilo se u ovu regiju zahvaljujući poticajima za revitalizaciju manjih sredina.

– Nisam planirala ostati, ali sada ne bih mijenjala ništa. Cuenca je tiha, okružena prekrasnom prirodom, a ljudi su topli i otvoreni. Ovdje sam pronašla svoj mir – i svrhu – zaključuje Marta, potvrđujući kako hrabri koraci često vode do najljepših životnih priča.

Iz Svijeta

Sephora uvodi ‘Mirne sate’ kako bi kupnju učinila pristupačnijom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Police s ruževima i sjajilima za usne u različitim nijansama izložene u trgovini kozmetikom.
Foto: Pexels

Međunarodni lanac trgovina kozmetikom Sephora uveo je program ‘Mirni sati’ (Quiet Hours) u svojim trgovinama diljem svijeta, s ciljem stvaranja ugodnijeg i pristupačnijeg iskustva kupnje za neurodivergentne osobe i sve kupce kojima odgovara mirnije okruženje

Poslušaj članak

Riječ je o prvom globalnom programu takve vrste u sektoru prodaje kozmetike. Tijekom posebno određenih termina trgovine će smanjiti glasnoću glazbe, prilagoditi digitalne zaslone kako bi bilo manje vizualnih podražaja te, gdje je to moguće, ublažiti prisutnost intenzivnih mirisa. Na pojedinim lokacijama kupcima će biti dostupne i dodatne mogućnosti, poput mobilne naplate, kako bi cijeli proces kupnje bio što jednostavniji i manje stresan.

Program je razvijen u suradnji s organizacijama Open Inclusion i Purposeful Futures te uz sudjelovanje neurodivergentnih kupaca i zaposlenika, čija su iskustva poslužila kao temelj za osmišljavanje inicijative.

Prije globalnog uvođenja, Sephora je program testirala u 32 trgovine na osam tržišta. Rezultati pilot-projekta pokazali su da je većina neurodivergentnih kupaca ocijenila kako su Mirni sati značajno poboljšali njihovo iskustvo kupnje, dok je čak 90 posto svih ispitanih kupaca smatralo da takva praksa trgovine čini uključivijima i ugodnijima za sve.

Stručnjaci koji su sudjelovali u razvoju programa ističu kako osobe s autizmom, ADHD-om i drugim senzornim osjetljivostima često doživljavaju trgovačke centre kao izrazito zahtjevna okruženja zbog glasne glazbe, jakog osvjetljenja, intenzivnih mirisa i velikog broja ljudi. Čak i male prilagodbe mogu značajno smanjiti senzorno opterećenje i omogućiti samostalniju te ugodniju kupnju.

Pozitivne reakcije stigle su i od zaposlenika, koji navode da im mirnije okruženje omogućuje kvalitetniju komunikaciju s kupcima i manje stresa tijekom radnog dana.

Uvođenjem Mirnih sati Sephora se pridružuje sve većem broju velikih trgovačkih lanaca koji uvode senzorno prilagođene termine kupnje. Takve su inicijative posljednjih godina pokrenuli i pojedini supermarketi, robne kuće te kina, prepoznajući da pristupačnost ne podrazumijeva samo uklanjanje fizičkih prepreka, nego i stvaranje okruženja u kojem se osobe sa senzornim teškoćama mogu osjećati sigurno i ravnopravno.

Iz Sephore poručuju kako je ovo tek jedan od koraka prema inkluzivnijem iskustvu kupnje te najavljuju nastavak suradnje s neurodivergentnom zajednicom kako bi i ubuduće razvijali rješenja koja odgovaraju potrebama što šireg kruga kupaca.

Obratili smo se Sephori Hrvatska s upitom o tome hoće li se program Mirni sati provoditi i u hrvatskim trgovinama te kada bi mogao zaživjeti na našem tržištu. Iz tvrtke su odgovorili da je upit proslijeđen regionalnom menadžmentu i PR timu kako bi dostavili službene informacije, no do zaključenja ovog članka odgovor nismo zaprimili.

Nastavite čitati

Iz Svijeta

Liječnici i zagovornici kritiziraju Trumpove tvrdnje o autizmu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ilustracija osobe koja prima cjepivo. Sestra ili medicinska djelatnica, odjevena u zelenu uniformu i zaštitnu masku, daje injekciju osobi koja sjedi na stolici. Osoba koja prima cjepivo nosi narančastu majicu, crvene hlače i masku, a scena se odvija unutar jednostavnog kruga s neutralnom pozadinom.
Foto: Pixabay

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je povezao porast broja dijagnoza autizma s cijepljenjem djece, što je izazvalo oštre reakcije liječnika i zagovornika prava osoba s autizmom koji upozoravaju da za takve tvrdnje ne postoje znanstveni dokazi

Poslušaj članak

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom želi promijeniti preporuke za cijepljenje djece u Sjedinjenim Američkim Državama, a prilikom predstavljanja novih mjera ponovno je sugerirao povezanost između cjepiva i autizma.

Trump je ustvrdio kako je autizam danas mnogo češći nego prije te povezao rast broja dijagnoza s povećanjem broja cjepiva koja djeca primaju. Međutim, liječnici i organizacije koje se bave autizmom upozoravaju da desetljeća istraživanja nisu pronašla uzročnu vezu između cjepiva i autizma.

Nova uredba predviđa promjene u američkim preporukama za cijepljenje djece, uključujući smanjenje broja cjepiva koja bi se rutinski preporučivala svoj djeci. Trump također zagovara davanje cjepiva u odvojenim liječničkim posjetima te razdvajanje kombiniranog MMR cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole u tri zasebna cjepiva.

Problem je, među ostalim, što pojedinačna cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole trenutačno nisu dostupna u SAD-u. Uredbom se od Ministarstva zdravstva i socijalnih usluga traži da izradi plan kojim bi takva cjepiva postala dostupna.

Trump je tijekom potpisivanja govorio o količinama cjepiva koje djeca primaju te sugerirao da bi upravo broj i raspored cijepljenja mogli imati ulogu u povećanoj učestalosti autizma.

Predsjednik Američke akademije za pedijatriju dr. Andrew Racine upozorio je da takve poruke stvaraju nepotrebnu nesigurnost, strah i zbunjenost među roditeljima. Naglasio je da se znanstvene spoznaje o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva nisu promijenile.

Prema njegovim riječima, pitanje moguće povezanosti cjepiva i autizma ispitano je u više od 40 metodološki kvalitetnih istraživanja provedenih u najmanje sedam zemalja, koja su ukupno obuhvatila više od pet milijuna djece. Zaključak je, istaknuo je, nedvosmislen – cjepiva ne uzrokuju autizam.

Stručnjaci također upozoravaju da odgađanje i razdvajanje cjepiva može ostaviti djecu nezaštićenom od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem u razdoblju između pojedinih posjeta liječniku.

Dr. Aaron Milstone iz Američke akademije za pedijatriju podsjetio je da cjepiva koja se koriste kod djece imaju desetljeća podataka o sigurnosti te upozorio na posljedice bolesti koje se mogu spriječiti. Kao primjer naveo je smrt dvoje prethodno zdrave djece od ospica u SAD-u tijekom protekle godine.

Zagovornici prava osoba s autizmom dodatno upozoravaju da rasprave koje autizam predstavljaju prvenstveno kao posljedicu nečega što treba pronaći i ukloniti mogu skrenuti pozornost s potreba ljudi koji već žive s autizmom i njihovih obitelji.

Rasprava se događa u vrijeme kada američka administracija pod Trumpom i ministrom zdravstva Robertom F. Kennedyjem Jr. već dulje pokušava promijeniti saveznu politiku cijepljenja. Kennedy je godinama promovirao tvrdnje o povezanosti cjepiva i autizma, unatoč znanstvenim dokazima koji takvu povezanost ne potvrđuju.

Porast broja dijagnoza autizma u posljednjim desetljećima jest stvaran, ali stručnjaci upozoravaju da se on ne može jednostavno tumačiti kao dokaz povećanja broja slučajeva uzrokovanog nekim pojedinačnim vanjskim čimbenikom. Na broj dijagnoza utjecali su, među ostalim, promjene dijagnostičkih kriterija, veća svijest o autizmu i bolje prepoznavanje osoba iz spektra.

Trumpova nova uredba stoga je izazvala zabrinutost dijela medicinske zajednice da bi političke poruke koje ponovno povezuju autizam i cjepiva mogle dodatno narušiti povjerenje javnosti u cijepljenje i povećati rizik od bolesti koje se cjepivima mogu spriječiti.

Nastavite čitati

Iz Svijeta

META NA SUDU Radnici s invaliditetom masovno tuže tvrtku

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ruka drži pametni telefon na čijem je zaslonu prikazan logotip Facebooka.
Foto: Pixabay

U tužbi se tvrdi kako je osam tisuća otkaza, koje je Meta uručila u posljednje vrijeme, nesrazmjerno pogodilo radnike koji su propustili posao zbog zdravstvenog stanja ili pružanja skrbi članovima obitelji

Poslušaj članak

Sukladno ADA-i (American Disability Act), ključnom zakonu koji regulira prava Amerikanaca s invaliditetom, otkaz je zakonit samo ako radnik ne može obavljati ključne funkcije posla čak ni uz razumnu prilagodbu, ili ako predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti. Usto, zaposlenik s invaliditetom može dobiti otkaz ako se gasi radno mjesto ili cijeli odjel zbog ekonomske krize.

Ako nakon svih tehničkih i organizacijskih prilagodbi radnog mjesta zaposlenik i dalje učinkovito ne može izvršavati radne zadatke zbog promjene zdravstvenog stanja, poslodavac mu zakonito može zahvaliti na suradnji.

Jesu li ovi uvjeti uistinu bili ispunjeni kada je tehnološka korporacija Meta – vlasnica Facebooka, Instagrama i WhatsAppa – otpustila nekolicinu radnika s invaliditetom?

Bivši zaposlenici Mete tvrde da nisu te su podnijeli tužbu zbog nezakonitog otkazivanja ugovora o radu, navodeći kako je kompanija koristila umjetnu inteligenciju za targetiranje radnika s invaliditetom.

U tužbi se tvrdi kako je osam tisuća otkaza, koje je Meta uručila u posljednje vrijeme, nesrazmjerno pogodilo radnike koji su propustili posao zbog zdravstvenog stanja ili pružanja skrbi članovima obitelji. Tužbu je podnijelo dvadeset i šest zaposlenika koje je Meta otpustila u Kaliforniji i pet drugih saveznih država.

– Ove tvrdnje nemaju osnova i ne temelje se na činjenicama. Odluke o upravljanju radnom snagom i organizaciji donose ljudi, a ne umjetna inteligencija – poručili su iz Mete.

U tužbi su navedeni alati umjetne inteligencije, uključujući Metamate, za koji se u tužbi navodi da prati dokumente i korespondenciju radnika. Kompanija je navodno stvorila ocjenu produktivnosti praćenjem pritisaka tipki, korištenja zaslona i povijesti interneta.

Tek da podsjetimo, Meta troši desetke milijardi dolara na gradnju podatkovnih centara, ključnih za razvoj i širenje umjetne inteligencije. Procjenjuje se da je ovom nedavnom kampanjom otpuštanja pogođeno oko 10 posto njihove radne snage, no posljednje vijesti govore kako tvrtka zapravo ima problem s deficitom radnika, zbog čega se gradnja podatkovnih centara i ne odvija planiranom dinamikom.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu