Specifične teškoće učenja uključuju disleksiju, disgrafiju i diskalkuliju. Učenici s diskalkulijom imaju teškoće u razumijevanju brojeva i matematičkih koncepata
Poslušaj članak
Procjenjuje se da 5 do 8 posto djece ima diskalkuliju, a unatoč ovom poremećaju, imaju normalne ili čak iznadprosječne sposobnosti u drugim područjima.
Budući da se diskalkulija rjeđe istražuje i stručno spominje, u ponedjeljak je na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu po prvi put u Hrvatskoj obilježen Međunarodni dan diskalkulije.
Obilježavanje je organizirao Odsjek za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u suradnji sa Sekcijom za čitanje, pisanje i matematiku udruge studenata logopedije Logomotiva.
Brojnim stručnjacima i studentima zanimljiva izlaganja održali su voditeljica Vijeća studija logopedije Mirjana Lenček i asistentica na Odsjeku za logopediju Marija Jozipović Magdalena Ivanko, nastavnik geografije i povijesti iz IX. gimnazije Fran Alilović te studenti udruge Logomotiva.
U izlaganjima su predavači govorili o današnjim spoznajama o diskalkuliji i kako pristupiti ovom poremećaju u obrazovnom kontekstu.
Redovita profesorica u trajnom zvanju s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Mirjana Lenček istaknula je da se diskalkulija dijagnosticira u školskoj dobi nakon što su djeca izložena formalnoj matematici.
– Obilježja diskalkulije najčešće prepoznaju roditelji i nastavnici, a probleme dijagnosticiraju logopedi. Logoped je stručnjak koji radi na prevenciji, savjetovanju, dijagnostici i terapiji te pruža podršku učenicima s diskalkulijom, njihovim roditeljima i nastavnicima. Također informira širu javnost o osobitostima diskalkulije i surađuje s nastavnicima u prilagodbama i provođenju individualiziranih postupaka u radu s učenicima s diskalkulijom – objasnila je Lenček.
Naglasila je da su već u počecima formalnog usvajanja matematike kod djece s diskalkulijom vidljive teškoće u razumijevanju količina i povezivanju količina i brojeva, problemi u svladavanju osnovnih matematičkih operacija (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje) te općenito problemi u svladavanju matematičkih znanja, koncepata i matematičkog jezika. Djeca s diskalkulijom mogu imati dodatne teškoće, ali i ne moraju.
– Ponekad postoje komorbiditeti diskalkulije i drugih poremećaja. Nije rijetkost zajednička pojavnost diskalkulije i disleksije, kao ni diskalkulije i razvojnog jezičnog poremećaja te nekih drugih poremećaja, primjerice poremećaja iz spektra autizma – pojasnila je Lenček.
Naglasila je da su djeci s diskalkulijom u pravilu potrebne prilagodbe kroz sadržaje redovitog programa s individualiziranim postupcima koji uključuju multisenzorički pristup i primjenu različitih metoda koje olakšavaju usvajanje matematike. Osvrnula se i na razumijevanje sredine i nastavnika prema djeci s diskalkulijom.
– Nije rijetkost da se fenomen diskalkulije ne razumije i ne prepoznaje, pa djeca s diskalkulijom ne nailaze na razumijevanje sredine. Međutim, to se sve više mijenja, a razumijevanje i prepoznavanje diskalkulije sve su prisutniji – rekla je Lenček. Nažalost, djeca s diskalkulijom suočena su s neopravdanim predrasudama.
– Nije rijetkost da ih se smatra ‘bedastima’ ili ‘manje sposobnima’, iako se radi o djeci urednog intelektualnog funkcioniranja. Kao i sva ostala djeca, uspješni su u drugim područjima, a mogu biti i nadareni – istaknula je Lenček.
U povodu Međunarodnog dana diskalkulije, čije bi obilježavanje u Hrvatskoj trebalo postati tradicija, profesorica Lenček poslala je snažnu poruku svim nastavnicima i roditeljima kako bi se pomoglo djeci s diskalkulijom i unaprijedila kvaliteta njihova života.
– Ako ste zabrinuti i sumnjate da vaše dijete ima diskalkuliju, potražite logopeda. Logopedski pregled ne boli, nije opasan, a pravovremeno prepoznavanje ovog poremećaja može bitno utjecati na akademski uspjeh i cjeloživotni ishod – poručila je Lenček.
Zanimljivo izlaganje o povezanosti geografije i matematike s ciljem usvajanja gradiva kod djece s diskalkulijom održali su Magdalena Ivanko i Fran Alilović. Naime, matematika i geografija povezane su kroz različita područja, primjerice kartografiju ili demogeografiju.
– Geografija se kao znanost u svojim mjerenjima oslanja na matematiku, pa je za pretpostaviti da će učenici s diskalkulijom imati teškoća u usvajanju dijela sadržaja iz predmeta geografije. Ona zahtijeva izračun različitih podataka, njihovu interpretaciju i grafičke prikaze, kao i razumijevanje specifičnog matematičkog jezika, primjerice pojmova stupanj, širina i dužina – pojasnila je Ivanko.
Učenici s diskalkulijom najčešće imaju teškoća upravo s matematičkim aspektima geografije, pa su prilagodbe vezane uz matematičko-geografske teme ključne. U svojem izlaganju Ivanko i Alilović predstavili su prilagodbu za obradu tematike mjerila karte, koje je definirano kao omjer važan za geografsko predočavanje Zemljine površine na dvodimenzionalnoj podlozi. Omjer u sebi sadrži matematički aspekt zbog računanja te brojevnog zapisa.
– Preračunavanje klasičnog zapisa mjerila jest matematički dio, ali potom sve brojevne podatke interpretiramo unutar geografije, primjerice udaljenost, izrada karte itd. Sama izrada grafičkog mjerila također sadrži matematičke postupke, poput korištenja ravnala i primjene geometrijskih znanja – rekao je Alilović. Naglasio je da je cilj osvijestiti vizualizaciju pojmova pri objašnjavanju ovog postupka kako bi učenici što zornije predočili postupak te rastaviti postupak na korake kako bi ga lakše pratili.
– Vizualizacija sadržaja jedan je od ključeva za razumijevanje matematičkih koncepata u geografiji, ali i u drugim znanstvenim disciplinama i nastavnim predmetima – zaključila je Ivanko.
Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb na Jarunu danas organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti
Poslušaj članak
Svjetski dan Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca obilježava se 8. svibnja, a ujedno započinje i Tjedan Crvenoga križa u Republici Hrvatskoj. Hrvatski Crveni križ tim povodom diljem zemlje organizira brojne aktivnosti s ciljem približavanja građanima važnosti humanosti, solidarnosti i zajedničkog djelovanja u stvaranju sigurnijeg i humanijeg društva.
Društva Crvenoga križa kroz različite programe i događanja predstavit će svoj rad, ali i podsjetiti na važnu ulogu svakog pojedinca u pružanju pomoći i podrške zajednici.
Središnje obilježavanje je danas na zagrebačkom Jarunu gdje Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti.
Posjetitelji će imati priliku vidjeti realistične scenarije spašavanja i intervencije u kriznim situacijama, uključujući spašavanje osoba iz vode, intervencije kod nesreća na SUP daskama te akcije spašavanja nakon skoka u plitku vodu. Demonstrirat će se i koordinacija spasilačkih timova uz korištenje specijaliziranih plovila i Rescue Runnera, kao i pružanje prve pomoći u hitnim situacijama.
Uz pokaznu vježbu građani će moći upoznati i druge aktivnosti Hrvatskog Crvenog križa, poput rada Službe traženja, djelovanja u kriznim situacijama te pružanja psihosocijalne podrške. Organiziran će biti i prikaz pružanja prve pomoći uz realistične ozljede, dok će za najmlađe biti pripremljen kreativni kutak s crtanjem, bojankama i slikovnicama. Dio programa bit će i humanitarni malonogometni turnir koji počinje u 16 sati, a sredstva prikupljena tijekom turnira namijenjena su korisnicima Prihvatilišta za beskućnike u Zagrebu.
U sklopu Tjedna Crvenoga križa, 12. svibnja održat će se i nacionalna preventivna akcija ‘5 do 12’, koju Hrvatski Crveni križ provodi u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske i prometnom policijom. Akcija će se istodobno provoditi u 21 gradu diljem Hrvatske, s ciljem podizanja svijesti vozača o važnosti posjedovanja ispravnog kompleta prve pomoći u vozilima. Policijski službenici zaustavljat će vozila, dok će predstavnici Hrvatskog Crvenog križa provjeravati ispravnost kompleta prve pomoći te vozačima dijeliti edukativne materijale o pružanju prve pomoći u prometu. Vozačima koji nemaju važeći komplet bit će uručen novi.
Tjedan Crvenoga križa zaključit će se 15. svibnja u Labinu održavanjem 27. Natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa. Na državnoj završnici okupit će se 120 najboljih učenika iz cijele Hrvatske, raspoređenih u ekipe osnovnih i srednjih škola. Natjecatelji će kroz simulacije stvarnih situacija pokazati znanja i vještine iz pružanja prve pomoći, poznavanja međunarodnog humanitarnog prava, ljudskih prava te djelovanja Hrvatskog Crvenog križa i Međunarodnog pokreta Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca. Osim znanja, ocjenjivat će se i timski rad, snalažljivost te human pristup u situacijama koje zahtijevaju brzu reakciju i odgovornost.
Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca još jednom podsjeća koliko su solidarnost, humanost i spremnost na pomoć važni za svaku zajednicu te poziva građane da se aktivno uključe i podrže rad Hrvatskog Crvenog križa.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena
Poslušaj članak
Europski tjedan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine u svibnju, a 2026. godine održava se od 4. do 8. svibnja.
Riječ je o paneuropskoj inicijativi koju koordinira organizacija Mental Health Europe, s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja u svakodnevnom životu te poticanja otvorenog razgovora o ovoj često zanemarenoj temi.
Ovaj tjedan okuplja organizacije, stručnjake, donositelje odluka i građane diljem Europe kako bi zajedno radili na smanjenju stigme povezane s mentalnim poteškoćama, razmjeni znanja i pronalaženju rješenja koja poboljšavaju kvalitetu života ljudi. Tijekom tog razdoblja organiziraju se brojni događaji – od radionica i predavanja do kampanja i javnih rasprava – koji naglašavaju koliko su mentalno zdravlje, društveni uvjeti i kvaliteta života međusobno povezani.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena.
Zanimljivo je da se ovaj europski tjedan nadovezuje na dugu tradiciju obilježavanja mentalnog zdravlja u svijetu – primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama mjesec mentalnog zdravlja obilježava se još od 1949. godine, što pokazuje koliko je ova tema globalno važna i dugoročno prepoznata.
Ovaj dan, odnosno tjedan, važan je jer podsjeća da mentalno zdravlje nije samo osobna stvar pojedinca, već i društvena odgovornost. Procjenjuje se da se svaka druga osoba tijekom života susretne s nekim oblikom mentalnih poteškoća, što znači da ova tema dotiče gotovo svakoga od nas. Upravo zato ovakve inicijative potiču razumijevanje, solidarnost i stvaranje okruženja u kojem je traženje pomoći prihvaćeno i podržano.
Europski tjedan mentalnog zdravlja tako nije samo simbolično obilježavanje, već poziv na konkretno djelovanje – prema društvu u kojem je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, a podrška dostupna svima.
Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja
Poslušaj članak
Nacionalni dan zaštite na radu koji obilježavamo 28. travnja ove godine ima naglašeni fokus na psihosocijalne rizike i važnost stvaranja zdravog radnog okruženja.
Iako se zaštita na radu tradicionalno povezivala s fizičkim opasnostima poput ozljeda ili izloženosti štetnim tvarima, suvremeni pristupi sve više prepoznaju utjecaj stresa, preopterećenosti, loše komunikacije i nesigurnosti radnog mjesta na mentalno zdravlje zaposlenika.
Psihosocijalni rizici danas predstavljaju jedan od vodećih izazova u svijetu rada. Dugotrajni stres, mobbing, nedostatak podrške i neravnoteža između poslovnog i privatnog života mogu dovesti do ozbiljnih posljedica, poput anksioznosti, depresije i smanjene radne učinkovitosti.
Upravo zato Nacionalni dan zaštite na radu 2026. stavlja naglasak na prevenciju – kroz edukaciju poslodavaca i zaposlenika, razvoj poticajnog radnog okruženja te otvorenu komunikaciju unutar kolektiva.
-Psihosocijalni rizici postaju jedan od najznačajnijih izazova za zaštitu na radu u suvremenom svijetu rada – izjavila je Manal Azzi, voditeljica tima za politike i sustave zaštite na radu pri Međunarodnoj organizaciji rada. -Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja – kazala je.
Zdravo radno okruženje ne znači samo sigurno radno mjesto bez fizičkih opasnosti, već i prostor u kojem se zaposlenici osjećaju poštovano, uključeno i motivirano.
Organizacije koje ulažu u dobrobit svojih zaposlenika bilježe veću produktivnost, manji broj bolovanja i veću razinu zadovoljstva na poslu. U tom kontekstu, sve više tvrtki uvodi programe mentalne podrške, fleksibilne oblike rada i aktivnosti koje potiču ravnotežu između posla i privatnog života.
Posebnu ulogu imaju i menadžeri, koji svojim pristupom mogu značajno utjecati na radnu atmosferu. Empatija, jasna komunikacija i prepoznavanje znakova stresa kod zaposlenika ključni su za pravovremeno djelovanje i sprječavanje većih problema. Nacionalni dan zaštite na radu stoga služi kao podsjetnik da briga o zaposlenicima nije samo zakonska obveza, nego i temelj održivog i uspješnog poslovanja.
Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako kratke pauze tijekom radnog dana, poput petominutne šetnje ili kratkog odmora bez ekrana, mogu značajno smanjiti razinu stresa i povećati koncentraciju. Upravo takve male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati velik utjecaj na ukupno psihičko zdravlje zaposlenika i kvalitetu radnog okruženja.
Video / podcastPrije 4 dana
in MREŽAPrije 6 dana
KulturaPrije 5 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 5 dana
SportPrije 5 dana
SportPrije 3 dana