Specifične teškoće učenja uključuju disleksiju, disgrafiju i diskalkuliju. Učenici s diskalkulijom imaju teškoće u razumijevanju brojeva i matematičkih koncepata
Procjenjuje se da 5 do 8 posto djece ima diskalkuliju, a unatoč ovom poremećaju, imaju normalne ili čak iznadprosječne sposobnosti u drugim područjima.
Budući da se diskalkulija rjeđe istražuje i stručno spominje, u ponedjeljak je na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu po prvi put u Hrvatskoj obilježen Međunarodni dan diskalkulije.
Obilježavanje je organizirao Odsjek za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u suradnji sa Sekcijom za čitanje, pisanje i matematiku udruge studenata logopedije Logomotiva.
Brojnim stručnjacima i studentima zanimljiva izlaganja održali su voditeljica Vijeća studija logopedije Mirjana Lenček i asistentica na Odsjeku za logopediju Marija Jozipović Magdalena Ivanko, nastavnik geografije i povijesti iz IX. gimnazije Fran Alilović te studenti udruge Logomotiva.
U izlaganjima su predavači govorili o današnjim spoznajama o diskalkuliji i kako pristupiti ovom poremećaju u obrazovnom kontekstu.
Redovita profesorica u trajnom zvanju s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Mirjana Lenček istaknula je da se diskalkulija dijagnosticira u školskoj dobi nakon što su djeca izložena formalnoj matematici.
– Obilježja diskalkulije najčešće prepoznaju roditelji i nastavnici, a probleme dijagnosticiraju logopedi. Logoped je stručnjak koji radi na prevenciji, savjetovanju, dijagnostici i terapiji te pruža podršku učenicima s diskalkulijom, njihovim roditeljima i nastavnicima. Također informira širu javnost o osobitostima diskalkulije i surađuje s nastavnicima u prilagodbama i provođenju individualiziranih postupaka u radu s učenicima s diskalkulijom – objasnila je Lenček.
Naglasila je da su već u počecima formalnog usvajanja matematike kod djece s diskalkulijom vidljive teškoće u razumijevanju količina i povezivanju količina i brojeva, problemi u svladavanju osnovnih matematičkih operacija (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje) te općenito problemi u svladavanju matematičkih znanja, koncepata i matematičkog jezika. Djeca s diskalkulijom mogu imati dodatne teškoće, ali i ne moraju.
– Ponekad postoje komorbiditeti diskalkulije i drugih poremećaja. Nije rijetkost zajednička pojavnost diskalkulije i disleksije, kao ni diskalkulije i razvojnog jezičnog poremećaja te nekih drugih poremećaja, primjerice poremećaja iz spektra autizma – pojasnila je Lenček.
Naglasila je da su djeci s diskalkulijom u pravilu potrebne prilagodbe kroz sadržaje redovitog programa s individualiziranim postupcima koji uključuju multisenzorički pristup i primjenu različitih metoda koje olakšavaju usvajanje matematike. Osvrnula se i na razumijevanje sredine i nastavnika prema djeci s diskalkulijom.
– Nije rijetkost da se fenomen diskalkulije ne razumije i ne prepoznaje, pa djeca s diskalkulijom ne nailaze na razumijevanje sredine. Međutim, to se sve više mijenja, a razumijevanje i prepoznavanje diskalkulije sve su prisutniji – rekla je Lenček. Nažalost, djeca s diskalkulijom suočena su s neopravdanim predrasudama.
– Nije rijetkost da ih se smatra ‘bedastima’ ili ‘manje sposobnima’, iako se radi o djeci urednog intelektualnog funkcioniranja. Kao i sva ostala djeca, uspješni su u drugim područjima, a mogu biti i nadareni – istaknula je Lenček.
U povodu Međunarodnog dana diskalkulije, čije bi obilježavanje u Hrvatskoj trebalo postati tradicija, profesorica Lenček poslala je snažnu poruku svim nastavnicima i roditeljima kako bi se pomoglo djeci s diskalkulijom i unaprijedila kvaliteta njihova života.
– Ako ste zabrinuti i sumnjate da vaše dijete ima diskalkuliju, potražite logopeda. Logopedski pregled ne boli, nije opasan, a pravovremeno prepoznavanje ovog poremećaja može bitno utjecati na akademski uspjeh i cjeloživotni ishod – poručila je Lenček.
Zanimljivo izlaganje o povezanosti geografije i matematike s ciljem usvajanja gradiva kod djece s diskalkulijom održali su Magdalena Ivanko i Fran Alilović. Naime, matematika i geografija povezane su kroz različita područja, primjerice kartografiju ili demogeografiju.
– Geografija se kao znanost u svojim mjerenjima oslanja na matematiku, pa je za pretpostaviti da će učenici s diskalkulijom imati teškoća u usvajanju dijela sadržaja iz predmeta geografije. Ona zahtijeva izračun različitih podataka, njihovu interpretaciju i grafičke prikaze, kao i razumijevanje specifičnog matematičkog jezika, primjerice pojmova stupanj, širina i dužina – pojasnila je Ivanko.
Učenici s diskalkulijom najčešće imaju teškoća upravo s matematičkim aspektima geografije, pa su prilagodbe vezane uz matematičko-geografske teme ključne. U svojem izlaganju Ivanko i Alilović predstavili su prilagodbu za obradu tematike mjerila karte, koje je definirano kao omjer važan za geografsko predočavanje Zemljine površine na dvodimenzionalnoj podlozi. Omjer u sebi sadrži matematički aspekt zbog računanja te brojevnog zapisa.
– Preračunavanje klasičnog zapisa mjerila jest matematički dio, ali potom sve brojevne podatke interpretiramo unutar geografije, primjerice udaljenost, izrada karte itd. Sama izrada grafičkog mjerila također sadrži matematičke postupke, poput korištenja ravnala i primjene geometrijskih znanja – rekao je Alilović. Naglasio je da je cilj osvijestiti vizualizaciju pojmova pri objašnjavanju ovog postupka kako bi učenici što zornije predočili postupak te rastaviti postupak na korake kako bi ga lakše pratili.
– Vizualizacija sadržaja jedan je od ključeva za razumijevanje matematičkih koncepata u geografiji, ali i u drugim znanstvenim disciplinama i nastavnim predmetima – zaključila je Ivanko.
