Ivona je još u mladosti sanjala o karijeri sportske komentatorice, no njezin put odveo ju je prema javnim politikama i volontiranju u udruzi Zamisli
Poslušaj članak
U vremenu u kojem se informacije šire brže nego ikada, novinarstvo prolazi jedan od svojih najvećih ispita – kako izvještavati s poštovanjem, odgovornošću i vjerom u ljude, osobito kada je riječ o najranjivijima u društvu – osobama s invaliditetom.
Na tu temu prošlog je tjedna u prostorijama ustanove URIHO na Kajzerici održana treća po redu radionica medijske pismenosti koje sponzorira JANAF. Gošća radionice bila je poznata radijska voditeljica i urednica emisije ‘Hodalica’, Ivona Šeparović.
Ivona je još u mladosti sanjala o karijeri sportske komentatorice, no njezin put odveo ju je prema javnim politikama i volontiranju u udruzi Zamisli. Upravo su tada, 2011. godine Savez SUMSI i Radio Student pokrenuli emisiju ‘Hodalica’, koja je nedavno obilježila svoje impresivno 400. izdanje. Fokus emisije su svakodnevni životi i iskustva osoba s invaliditetom. Prethodne emisije ‘Hodalica’ možete poslušati OVDJE.
– Želja nam je od početka bila govoriti o osobama s invaliditetom na drugačiji način. Ne treba ih prikazivati kao superjunake, ali ni kao žrtve. Važna su njihova postignuća, kao primjerice ono Anđele Mužinić Vincetić koja je osvojila zlato u Parizu – istaknula je Ivona.
Prisjetila se razgovora s paraolimpijkom Anđelom, s kojom je najviše pričala o stolnom tenisu, ali i o sportskom putu prije nesreće – odbojci.
Posebno zapažena bila je emisija o polaganju vozačkih ispita gdje je gostovala instruktorica vožnje Mirjana Mihoković. Navela je primjer pojedinca koji je unatoč teškom invaliditetu, položio sve vozačke kategorije, uključujući i onu za autobus.
– Njegova priča potaknula je naše slušatelje da izađu iz vlastitih okvira i usude se preskočiti svoje barijere. Pokazalo se da pozitivni primjeri itekako ruše granice – dodala je Ivona. Naglasila je i koliko je važno dijeliti iskustva.
– Kada ne znamo kako ćemo riješiti neki problem, priča druge osobe može biti upravo onaj poticaj koji nam treba. Naš gost ispričao je kako je, usprkos invaliditetu, položio sve kategorije vozačkog ispita – i to je nadahnulo jednu gospođu da bude puno hrabrija nego je mislila da može biti.
Govoreći o ulozi novinara, Ivona je upozorila na često neprikladna pitanja.
– Novinare zanima kako je nastao invaliditet, ali to je vrlo osobno i sugovornik nije dužan odgovarati. Čak i spominjanje detalja iz liječničkog kartona u javnosti može biti sporno. Zato je u novinarstvu ključno iskazati poštovanje, pogotovo kada postavljamo osjetljiva pitanja.
Dotaknula se i površnog medijskog prikazivanja OSI populacije.
– U nekim emisijama ljude se hvali zbog obavljanja osnovnih higijenskih aktivnosti. To je kao da nekoga hvalite jer pere zube, iako iza sebe ima mnoga značajna postignuća.
Jedna od tema bila je i problem dezinformacija – netočnih, često namjerno plasiranih informacija.
– Ključne su odrednice dezinformacija provjerljivost, namjera i šteta. U javnom prostoru često se miješaju informacije, mišljenja i vrijednosni sudovi – pojasnila je. Dotaknula se i umjetne inteligencije.
– Neki tvrde da je ChatGPT izvrstan, drugi su skeptični – istina je negdje na sredini. Svaku informaciju treba provjeriti. Bez kritičkog razmišljanja ne možemo dobiti relevantne podatke jer je ljudski faktor presudan. Problem nije u umjetnoj inteligenciji, već u ljudskoj – u našoj sposobnosti da razlikujemo bitno od nebitnog, točno od netočnog.
Za kraj, Ivona je s polaznicima podijelila misao Alberta Einsteina, a odnosi se na sam smisao života.
– Smatrate li ovaj svijet prijateljskim mjestom? Ako odgovorite potvrdno, svoj ćete život posvetiti građenju mostova, a ako ne – dizat ćete zidove.
Za našu gošću, svijet je očito prijateljsko mjesto jer se usudila, unatoč golemim preprekama, dosanjati svoj san.
Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite
Europska komisija predstavila je početkom ovog ožujka Strategiju EU za ravnopravnost spolova u sljedećih pet godina, a već je sada izazvala golemu zabrinutost među organizacijama koje okupljaju osobe s invaliditetom.
– Zabrinuti smo što Strategija ostaje slaba jer ne postavlja pravno obvezujuće mjere i uvelike zanemaruje situaciju žena i djevojčica s invaliditetom – poručuju iz Europskog foruma za osobe s invaliditetom (EDF).
Žene i djevojčice s invaliditetom, navodi dalje EDF, suočavaju se s višestrukim i isprepletenim oblicima diskriminacije u svim područjima obuhvaćenim Strategijom, uključujući zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb i zaštitu od nasilja.
Ono što posebno brine jest činjenica da Strategija ne uključuje strukturne mjere ili namjenske ključne akcije za rješavanje njihove situacije.
Općenito se u uvodu Strategije spominje ‘stvaranje uvjeta za sve da slobodno biraju svoj životni put, napreduju i vode, bez obzira na svoj invaliditet’. Usto Strategija prepoznaje da ‘nejednakosti koje se isprepliću pogoršavaju prepreke pristupu zdravstvenoj skrbi i mogu dovesti do diskriminacije u liječenju, na primjer za žene s invaliditetom’. Naglašava se također da je jaz u zapošljavanju među spolovima posebno izražen za žene s invaliditetom. Spominje se i osiguravanje pristupa obrazovanju i uklanjanje prepreka, što je posebno hitno za djecu s invaliditetom.
Možda to i zvuči korisno i lijepo, no ove reference ostaju općenite i nisu popraćene konkretnim akcijama ili političkim inicijativama koje su posebno usmjerene na žene i djevojčice s invaliditetom.
Dokument ne spominje prava zajamčena Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, a također ne rješava ni prisilnu sterilizaciju žena i djevojčica s invaliditetom, što je ozbiljno kršenje ljudskih prava koje se i dalje događa u nekim europskim zemljama.
Pristupačnost i razumna prilagodba temeljni su zahtjevi za osiguranje jednakog sudjelovanja osoba s invaliditetom u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu i javnom životu, no u Strategiji se ti zahtjevi zanemaruju – navode iz EDF-a.
– Odsutnost ovih pitanja izaziva zabrinutost oko toga hoće li Strategija učinkovito doprinijeti unapređenju prava žena i djevojčica s invaliditetom.
– Intersekcionalnost se mora prevesti u konkretne akcije Strategija se odnosi na intersekcionalni pristup. Međutim, intersekcionalnost mora ići dalje od općih izjava i biti prevedena u konkretne politike, financiranje i zakonodavne inicijative. Intersekcionalnost se manifestira na različite načine za žene i djevojčice s invaliditetom. Na primjer, kroz više stope siromaštva, prepreke u pristupu uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i skrbi, povećani rizik od nasilja za one koji žive u stambenim ustanovama. Pozivamo Europsku komisiju da se smisleno angažira s organizacijama osoba s invaliditetom, posebno onima koje predstavljaju žene i djevojčice s invaliditetom – apeliraju iz EDF-a.
Strategija ne nudi rješavanje ključnih pitanja poput nasilja nad ženama s invaliditetom, prisilnoj sterilizaciji, pristupu zdravstvenoj skrbi, mogućnostima zapošljavanja, uključivim obrazovanjem i pružanjem razumnog smještaja za žene i djevojčice s invaliditetom.
– Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite – poručuju iz EDF-a
Vizija ovog događaja bila je jasna i snažna: osobe s invaliditetom nisu samo promatrači, već aktivni nositelji programa
Poslušaj članak
Nedavno je u hotelu Miramare održana je Modna revija inkluzije u organizaciji Udruge Uspjeh, događaj koji je na poseban način proslavio različitost, prihvaćanje i zajedništvo.
Večer je bila posvećena ljudima, njihovim osobnostima i unutarnjoj snazi, stavljajući u drugi plan poteškoće te naglašavajući vrijednost svakog pojedinca.
Vizija ovog događaja bila je jasna i snažna: osobe s invaliditetom nisu samo promatrači, već aktivni nositelji programa. Upravo su oni bili u središtu zbivanja, sudjelujući kao modeli, voditelji i domaćini, čime su pokazali svoju kreativnost, sposobnosti i autentičnost.
Program je dodatno obogaćen umjetničkim radovima koje su članovi izradili uz pomoć asistenata, stvarajući bookmarkse i kartice zahvalnosti koje su ostavile snažan dojam na sve prisutne.
Atmosfera večeri bila je ispunjena emocijama, toplinom i iskrenom radošću. Svaki trenutak na pozornici bio je podsjetnik da prava ljepota dolazi iznutra, iz srca i osobne priče svakog pojedinca. Revija nije bila samo prikaz odjeće, već simbol životnih iskustava, hrabrosti i jedinstvenosti koja se očitovala u svakom pokretu sudionika. Publika je svjedočila snažnoj poruci da ljepota ne leži u jednakosti, već u raznolikosti i mogućnosti da svatko bude ono što jest.
Vrhunac večeri obilježila je snažna poruka da svatko zaslužuje biti viđen, prihvaćen i voljen bez obzira na razlike. Događaj je nadmašio očekivanja organizatora, a dvorana je bila ispunjena pljeskom, suzama i podrškom koja nije jenjavala.
Na kraju su sudionici nagrađeni titulama i prigodnim darovima, čime je dodatno prepoznata njihova hrabrost i doprinos. Druženje se nastavilo uz zakusku, gdje su se razmjenjivali dojmovi i učvršćivao osjećaj zajedništva koji je obilježio cijelu večer.
Predsjednika Udruge za autizam Zagreb pitamo ima li istine u tvrdnjama da država naprosto više nema dovoljno sredstava za financiranje svih temeljnih socijalnih usluga
Svjetski dan svjesnosti o autizmu, obilježen početkom travnja, otvorio je i jedno bolno pitanje s kojim se u posljednje vrijeme suočavaju brojne udruge koje okupljaju osobe s invaliditetom. Kako, naime, nastaviti s provedbom projekata i programa koji podižu kvalitetu života njihova članstva, a pritom neprestano strahovati od financijske gabule i mogućeg gašenja udruge?
O tome razgovaramo s Igorom Ružićem, predsjednikom Udruge za autizam Zagreb, koja je lani prestala pružati uslugu organiziranog stanovanja za odrasle osobe iz spektra upravo zbog nedostatka financijskih sredstva. Ružića pitamo ima li istine u tvrdnjama da država naprosto više nema dovoljno sredstava za financiranje svih temeljnih socijalnih usluga?
– Definitivno nisam osoba koja može odgovoriti na to, s pozicije predstavnika ili predsjednika organizacije civilnog društva nemam i ne mogu imati uvid u državne financije – kaže nam Ružić.
– Načelno, mogu reći da nije pitanje postoje li sredstva, nego kako se sredstva distribuiraju. S obzirom na najave krize, a pritom smo svjedoci utemeljenih tvrdnji da je nekoliko sustava koji čine socijalnu državu (socijalna skrb, zdravstvo, školstvo) u ozbiljnoj krizi koja se pokušava kompenzirati plaćama zaposlenih – koji, da se razumijemo, trebaju i moraju biti adekvatno honorirani za svoj rad! – ali ne i cijenom usluga, recimo da sam prilično skeptičan oko mogućnosti da se sve najavljene, i one već zakonski ili na druge načine zagarantirane, socijalne usluge mogu zaista realizirati u narednom period – veli Ružić.
Novinari In Portala i sami su, prošlog rujna, svjedočili koliko je tegobna i stresna bila odluka njegove udruge da prestane s uslugom organiziranog stanovanja za odrasle osobe s autizmom. Ružića pitamo što se dogodilo s tim ljudima o kojima je Udruga za autizam Zagreb skrbila, kako se to odrazilo na njihovu svakodnevicu?
– U bolnom procesu donošenja odluke o prestanku pružanja usluge organiziranog stanovanja za odrasle osobe s poremećajem iz spektra autizma, kao organizacija smo zajednički postavili prioritete: najprije korisnici, zatim zaposlenici, nakon toga prostorni i drugi kapaciteti i tek nakon svega toga organizacija sama, jer organizacija nema smisla ako iznevjeri svoje ljude, i korisnike i zaposlenike – tumači Ružić.
– Ta pva dva kriterija smo ispunili, na ostalima se još radi. S relativnim zadovoljstvom mogu reći da su svi korisnici pronašli mjesto u institucijama, većina njih u Centru za autizam Zagreb s kojim je Udruga za autizam – Zagreb višestruko i povijesno povezana, i koji koji nam je zato posebno izašao u susret, dok su manji dio korisnika preuzele su državne institucije, Centar za rehabilitaciju Stančić i Centar za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači u Splitu. Prema informacijama kojima raspolažem, tranzicija je prošla iznenađujuće bezbolno, čak s ponekim progresom u psihofizičkom smislu, a i reakcije roditelja/skrbnika su većinom pozitivne – zaključuje Ružić
BocciaPrije 3 dana
VremeplovPrije 3 dana
Moderna vremenaPrije 4 dana
Najbolji sportašiPrije 4 dana
EU kutakPrije 2 dana
IntervjuPrije 3 dana
in MREŽAPrije 4 dana
in MREŽAPrije 2 dana