Osobe s invaliditetom
Urednica Ivona Šeparović gošća radionice medijske pismenosti
Ivona je još u mladosti sanjala o karijeri sportske komentatorice, no njezin put odveo ju je prema javnim politikama i volontiranju u udruzi Zamisli
Poslušaj članak
U vremenu u kojem se informacije šire brže nego ikada, novinarstvo prolazi jedan od svojih najvećih ispita – kako izvještavati s poštovanjem, odgovornošću i vjerom u ljude, osobito kada je riječ o najranjivijima u društvu – osobama s invaliditetom.
Na tu temu prošlog je tjedna u prostorijama ustanove URIHO na Kajzerici održana treća po redu radionica medijske pismenosti koje sponzorira JANAF. Gošća radionice bila je poznata radijska voditeljica i urednica emisije ‘Hodalica’, Ivona Šeparović.
Ivona je još u mladosti sanjala o karijeri sportske komentatorice, no njezin put odveo ju je prema javnim politikama i volontiranju u udruzi Zamisli. Upravo su tada, 2011. godine Savez SUMSI i Radio Student pokrenuli emisiju ‘Hodalica’, koja je nedavno obilježila svoje impresivno 400. izdanje. Fokus emisije su svakodnevni životi i iskustva osoba s invaliditetom. Prethodne emisije ‘Hodalica’ možete poslušati OVDJE.
– Želja nam je od početka bila govoriti o osobama s invaliditetom na drugačiji način. Ne treba ih prikazivati kao superjunake, ali ni kao žrtve. Važna su njihova postignuća, kao primjerice ono Anđele Mužinić Vincetić koja je osvojila zlato u Parizu – istaknula je Ivona.
Prisjetila se razgovora s paraolimpijkom Anđelom, s kojom je najviše pričala o stolnom tenisu, ali i o sportskom putu prije nesreće – odbojci.
Posebno zapažena bila je emisija o polaganju vozačkih ispita gdje je gostovala instruktorica vožnje Mirjana Mihoković. Navela je primjer pojedinca koji je unatoč teškom invaliditetu, položio sve vozačke kategorije, uključujući i onu za autobus.
– Njegova priča potaknula je naše slušatelje da izađu iz vlastitih okvira i usude se preskočiti svoje barijere. Pokazalo se da pozitivni primjeri itekako ruše granice – dodala je Ivona. Naglasila je i koliko je važno dijeliti iskustva.
– Kada ne znamo kako ćemo riješiti neki problem, priča druge osobe može biti upravo onaj poticaj koji nam treba. Naš gost ispričao je kako je, usprkos invaliditetu, položio sve kategorije vozačkog ispita – i to je nadahnulo jednu gospođu da bude puno hrabrija nego je mislila da može biti.
Govoreći o ulozi novinara, Ivona je upozorila na često neprikladna pitanja.
– Novinare zanima kako je nastao invaliditet, ali to je vrlo osobno i sugovornik nije dužan odgovarati. Čak i spominjanje detalja iz liječničkog kartona u javnosti može biti sporno. Zato je u novinarstvu ključno iskazati poštovanje, pogotovo kada postavljamo osjetljiva pitanja.
Dotaknula se i površnog medijskog prikazivanja OSI populacije.
– U nekim emisijama ljude se hvali zbog obavljanja osnovnih higijenskih aktivnosti. To je kao da nekoga hvalite jer pere zube, iako iza sebe ima mnoga značajna postignuća.
Jedna od tema bila je i problem dezinformacija – netočnih, često namjerno plasiranih informacija.
– Ključne su odrednice dezinformacija provjerljivost, namjera i šteta. U javnom prostoru često se miješaju informacije, mišljenja i vrijednosni sudovi – pojasnila je. Dotaknula se i umjetne inteligencije.
– Neki tvrde da je ChatGPT izvrstan, drugi su skeptični – istina je negdje na sredini. Svaku informaciju treba provjeriti. Bez kritičkog razmišljanja ne možemo dobiti relevantne podatke jer je ljudski faktor presudan. Problem nije u umjetnoj inteligenciji, već u ljudskoj – u našoj sposobnosti da razlikujemo bitno od nebitnog, točno od netočnog.
Za kraj, Ivona je s polaznicima podijelila misao Alberta Einsteina, a odnosi se na sam smisao života.
– Smatrate li ovaj svijet prijateljskim mjestom? Ako odgovorite potvrdno, svoj ćete život posvetiti građenju mostova, a ako ne – dizat ćete zidove.
Za našu gošću, svijet je očito prijateljsko mjesto jer se usudila, unatoč golemim preprekama, dosanjati svoj san.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini
Poslušaj članak
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su zaposlene 2.888 osobe s invaliditetom. Od toga je 1.565 muškaraca i 1.323 žene.
Ovi podaci pokazuju da osobe s invaliditetom sve više sudjeluju na tržištu rada, ali njihov položaj i dalje nije jednostavan.
Među zaposlenim osobama s invaliditetom gotovo polovica pripada dobnoj skupini od 15 do 29 godina. Najviše zaposlenih ima završenu srednju školu, a posao su najčešće pronašli u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.
Unatoč pozitivnim pomacima, nezaposlenost i dalje predstavlja velik problem. Krajem rujna 2026. godine u evidenciji HZZ-a nalazilo se 8.160 nezaposlenih osoba s invaliditetom. Iako je to 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, zabrinjava podatak da 64,8 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom posao traži dulje od godinu dana.
Kako bi se olakšalo njihovo uključivanje na tržište rada, HZZ provodi različite mjere i programe. U prvih devet mjeseci 2026. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 2.815 osoba s invaliditetom. Najviše ih je sudjelovalo u programima obrazovanja i osposobljavanja te potporama za zapošljavanje.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirane su 734 nezaposlene osobe s invaliditetom, što pokazuje da je i na lokalnoj razini potrebno nastaviti raditi na stvaranju boljih mogućnosti za zapošljavanje.
Zapošljavanje osobama s invaliditetom ne donosi samo financijsku sigurnost, već i veću samostalnost, osjećaj pripadnosti i mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zato je važno osigurati jednake prilike, prilagođena radna mjesta i poticati poslodavce da prepoznaju njihove sposobnosti.
Podaci pokazuju da se stanje postupno poboljšava, ali još uvijek postoji mnogo prostora za napredak. Cilj bi trebao biti društvo u kojem svaka osoba, bez obzira na invaliditet, ima stvarnu priliku za rad i zaposlenje.
Potpuno izvješće dostupno je ovdje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim teškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja
Poslušaj članak
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom oglasio se priopćenjem povodom smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru, zatraživši detaljno ispitivanje svih okolnosti događaja i odgovornosti nadležnih osoba. Istodobno upozorava na potrebu ozbiljnih promjena u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.
U priopćenju su izrazili sućut obitelji i prijateljima preminulog te istaknuli kako je, uz utvrđivanje neposrednih okolnosti smrti, potrebno ispitati i postupanje svih razina sustava. Posebno treba utvrditi tko je donio odluku o primjeni mjere prisile, na koji je način ona provedena, kakav je nadzor osiguran nad pacijentom te jesu li liječnici i uprava postupali u skladu s propisima i pravilima struke.
Pravobranitelj naglašava kako se mjere prisile smiju koristiti samo u iznimnim situacijama, kada postoji neposredna i ozbiljna opasnost za život ili zdravlje osobe ili drugih ljudi. Takve mjere moraju trajati što kraće, uz stalni nadzor, i nikako se ne smiju koristiti kao kazna ili zamjena za odgovarajuću zdravstvenu skrb.
U priopćenju se podsjeća i na ranija upozorenja nakon obilazaka psihijatrijskih ustanova, tijekom kojih su uočeni propusti u primjeni mjera prisile. Među njima su nedovoljno obrazložene odluke, trajanje mjera i nakon prestanka razloga za njihovu primjenu te neuredno vođenje evidencije o praćenju pacijenata. Zabilježeni su i slučajevi primjene mjera prisile prema pacijentima koji su se dobrovoljno liječili.
Pravobranitelj upozorava i na probleme na koje ukazuju zdravstveni djelatnici, poput nedostatka osoblja, izloženosti nasilju i nedovoljne edukacije za postupanje u kriznim situacijama. Iako ti problemi ne mogu opravdati neprimjereno postupanje prema pacijentima, potrebno ih je ozbiljno shvatiti jer bez dovoljno osposobljenih zaposlenika i jasnih pravila nije moguće osigurati sigurnost ni pacijenata ni osoblja.
Zbog toga se traži redovita i praktična edukacija zaposlenika o smirivanju kriznih situacija razgovorom i drugim metodama koje mogu spriječiti primjenu prisile. Psihijatrijske ustanove trebale bi imati dovoljno stručnih djelatnika u svim smjenama, jasne protokole za krizne situacije i urednu evidenciju svakog postupanja.
Pravobranitelj očekuje da nadležna tijela provedu brzu i neovisnu provjeru svih okolnosti slučaja, a od Ministarstva zdravstva zatražen je izvanredni nadzor Klinike za psihijatriju Sveti Ivan i objava njegovih rezultata, uz poštovanje zaštite osobnih podataka i interesa postupka.
U priopćenju se posebno ističe kako ovaj slučaj treba biti poticaj za ubrzanje reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja. Potrebno je razvijati dostupniju psihološku i psihosocijalnu pomoć, krizne intervencije, mobilne timove i druge oblike podrške u zajednici kako bi osobe s mentalnim teškoćama pomoć mogle dobiti pravodobno, bez nepotrebnog upućivanja na bolničko liječenje.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom poručuje kako je nužno osigurati sustav koji će poštovati prava, dostojanstvo i sigurnost osoba s mentalnim poteškoćama, ali i pružiti zdravstvenim djelatnicima uvjete za kvalitetan i siguran rad. Slučaj Jankomir, ističe, mora dovesti do konkretnih promjena kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
in MREŽAPrije 2 danaStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
Civilno društvoPrije 3 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 4 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 5 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 4 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 4 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Osobe s invaliditetomPrije 13 satiZapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini