Ivona je još u mladosti sanjala o karijeri sportske komentatorice, no njezin put odveo ju je prema javnim politikama i volontiranju u udruzi Zamisli
Poslušaj članak
U vremenu u kojem se informacije šire brže nego ikada, novinarstvo prolazi jedan od svojih najvećih ispita – kako izvještavati s poštovanjem, odgovornošću i vjerom u ljude, osobito kada je riječ o najranjivijima u društvu – osobama s invaliditetom.
Na tu temu prošlog je tjedna u prostorijama ustanove URIHO na Kajzerici održana treća po redu radionica medijske pismenosti koje sponzorira JANAF. Gošća radionice bila je poznata radijska voditeljica i urednica emisije ‘Hodalica’, Ivona Šeparović.
Ivona je još u mladosti sanjala o karijeri sportske komentatorice, no njezin put odveo ju je prema javnim politikama i volontiranju u udruzi Zamisli. Upravo su tada, 2011. godine Savez SUMSI i Radio Student pokrenuli emisiju ‘Hodalica’, koja je nedavno obilježila svoje impresivno 400. izdanje. Fokus emisije su svakodnevni životi i iskustva osoba s invaliditetom. Prethodne emisije ‘Hodalica’ možete poslušati OVDJE.
– Želja nam je od početka bila govoriti o osobama s invaliditetom na drugačiji način. Ne treba ih prikazivati kao superjunake, ali ni kao žrtve. Važna su njihova postignuća, kao primjerice ono Anđele Mužinić Vincetić koja je osvojila zlato u Parizu – istaknula je Ivona.
Prisjetila se razgovora s paraolimpijkom Anđelom, s kojom je najviše pričala o stolnom tenisu, ali i o sportskom putu prije nesreće – odbojci.
Posebno zapažena bila je emisija o polaganju vozačkih ispita gdje je gostovala instruktorica vožnje Mirjana Mihoković. Navela je primjer pojedinca koji je unatoč teškom invaliditetu, položio sve vozačke kategorije, uključujući i onu za autobus.
– Njegova priča potaknula je naše slušatelje da izađu iz vlastitih okvira i usude se preskočiti svoje barijere. Pokazalo se da pozitivni primjeri itekako ruše granice – dodala je Ivona. Naglasila je i koliko je važno dijeliti iskustva.
– Kada ne znamo kako ćemo riješiti neki problem, priča druge osobe može biti upravo onaj poticaj koji nam treba. Naš gost ispričao je kako je, usprkos invaliditetu, položio sve kategorije vozačkog ispita – i to je nadahnulo jednu gospođu da bude puno hrabrija nego je mislila da može biti.
Govoreći o ulozi novinara, Ivona je upozorila na često neprikladna pitanja.
– Novinare zanima kako je nastao invaliditet, ali to je vrlo osobno i sugovornik nije dužan odgovarati. Čak i spominjanje detalja iz liječničkog kartona u javnosti može biti sporno. Zato je u novinarstvu ključno iskazati poštovanje, pogotovo kada postavljamo osjetljiva pitanja.
Dotaknula se i površnog medijskog prikazivanja OSI populacije.
– U nekim emisijama ljude se hvali zbog obavljanja osnovnih higijenskih aktivnosti. To je kao da nekoga hvalite jer pere zube, iako iza sebe ima mnoga značajna postignuća.
Jedna od tema bila je i problem dezinformacija – netočnih, često namjerno plasiranih informacija.
– Ključne su odrednice dezinformacija provjerljivost, namjera i šteta. U javnom prostoru često se miješaju informacije, mišljenja i vrijednosni sudovi – pojasnila je. Dotaknula se i umjetne inteligencije.
– Neki tvrde da je ChatGPT izvrstan, drugi su skeptični – istina je negdje na sredini. Svaku informaciju treba provjeriti. Bez kritičkog razmišljanja ne možemo dobiti relevantne podatke jer je ljudski faktor presudan. Problem nije u umjetnoj inteligenciji, već u ljudskoj – u našoj sposobnosti da razlikujemo bitno od nebitnog, točno od netočnog.
Za kraj, Ivona je s polaznicima podijelila misao Alberta Einsteina, a odnosi se na sam smisao života.
– Smatrate li ovaj svijet prijateljskim mjestom? Ako odgovorite potvrdno, svoj ćete život posvetiti građenju mostova, a ako ne – dizat ćete zidove.
Za našu gošću, svijet je očito prijateljsko mjesto jer se usudila, unatoč golemim preprekama, dosanjati svoj san.
Glavnu diplomatsko-špijunsku ulogu ovoga puta odigrala je Dora Brnić, femme fatale iz filma, koja je od Luke Modrića dobila potpis na svoju loptu, dok je njemu za uspomenu uručila majicu Agent 010
Poslušaj članak
U riječkom Hotelu Hilton ekipa inkluzivnog filmskog serijala Tajni Agent 010 susrela se s hrvatskim reprezentativcima Lukom Modrićem i Mateom Kovačićem. Iako je ekipa Agenta nastupila oslabljena, bez centarfora Doriana Matića, snažnu sredinu terena držali su Tea Superina i Toni Lesica, špijuni iz filma.
Glavnu diplomatsko-špijunsku ulogu ovoga puta odigrala je Dora Brnić, femme fatale iz filma, koja je od Luke Modrića dobila potpis na svoju loptu, dok je njemu za uspomenu uručila majicu Agent 010.
Dora je razmijenila autograme i s Mateom Kovačićem, koji je posebno pohvalio njezinu sportsku karijeru. Osim filmske, Dora već godinama gradi i boćarsku karijeru – baš kao i glavni Agent Dorian Matić – te iza sebe već ima dvadesetak osvojenih medalja. Mateo se iskreno razveselio toj informaciji, a Dora mu je poželjela da se i on vrati sa zlatom.
Vatreni su dobili uspomenu iz filmskog svijeta Tajnog Agenta 010, Agenti potpise, a svi zajedno i fotografije za uspomenu u veseloj atmosferi. Mi smo, pak, dobili još jednu lijepu priču o susretu sporta, filma i one tvrdoglavo dobre energije koja ih povezuje, iako dolaze iz potpuno različitih svjetova.
Za slabije upućene, Tajni Agent 010 duhoviti je akcijski filmski serijal u kojem sve glavne uloge tumače mladi s invaliditetom. Riječ je o niskobudžetnoj komediji koja je vrlo brzo osvojila regiju, iako nije u službenoj distribuciji, već se prikazuje po knjižnicama, festivalima i kulturnim centrima.
Tajni Agenti su duhoviti, karizmatični i doslovno neodoljivi, a svojim britkim humorom ruše sve barijere. Zato ne čudi da su im se u filmovima pridružili brojni poznati glumci poput Šajete, Krešimira Mišaka, Enisa Bešlagića, Gorana Navojca i drugih.
Nedavna prikazivanja održana su u Splitu, a ovih dana posjetili su i Buje u Istri. Sljedeće prikazivanje održat će se na Krku, u Krasu 12. lipnja, uz besplatan ulaz zahvaljujući podršci TZO Dobrinj.
Agenti 010 ovih dana snimaju i novu, šestu epizodu za koju najavljuju da će biti erotska(?) krimi-komedija. Oni koji su pogledali njihove dosadašnje radove tom se najavom nimalo ne čude.
Ekipa Tajnog Agenta 010 zahvaljuje svima koji su pomogli da do ovog susreta dođe.
Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om
Poslušaj članak
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je u ponedjeljak sastanak s predstavnicima Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o većem uključivanju osoba s invaliditetom u rad parlamenata.
Na sastanku je predstavljena metodologija ODIHR-a koja pomaže parlamentima procijeniti koliko su pristupačni i uključivi za osobe s invaliditetom. Predsjednica Odbora Ivana Kekin objasnila je kako je cilj upoznati Hrvatski sabor s mogućnostima primjene tog modela.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac istaknuo je da invaliditet nije samo zdravstveno ili socijalno pitanje, nego i pitanje jednakosti, sudjelovanja u društvu i zaštite ljudskog dostojanstva. Naglasio je važnost bolje vidljivosti osoba s invaliditetom u radu Sabora te nastavka rada na jačanju njihovih prava.
Saborska zastupnica Ljubica Lukačić rekla je kako Hrvatska već ima razvijen zakonodavni okvir za zaštitu prava osoba s invaliditetom, ali smatra da pojedine mjere, posebno u području zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, treba dodatno unaprijediti. Dodala je kako zaposlenje osobama s invaliditetom donosi veću samostalnost i aktivnije sudjelovanje u društvu.
Predstavnica ODIHR-a Yulija Netesova upozorila je da su osobe s invaliditetom i dalje nedovoljno zastupljene u politici, unatoč međunarodnim obvezama i većoj svijesti o važnosti uključivosti.
– Parlament uključiv za osobe s invaliditetom nije samo pristupačna zgrada, nego institucija koja omogućuje ravnopravno sudjelovanje u svim parlamentarnim procesima – istaknula je Netesova.
Prema istraživanju ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OESS-a, mnogi parlamenti nemaju nijednog zastupnika s invaliditetom, a uključivost se često svodi samo na fizičku pristupačnost prostora. Kao glavne prepreke navode se društveni stereotipi, nedovoljna zastupljenost i prepreke u zapošljavanju i samostalnom životu.
ODIHR-ova metodologija temelji se na načelu ‘Ništa o nama bez nas’, što znači da osobe s invaliditetom i njihove organizacije sudjeluju u svim fazama procjene. Procjenjuju se zastupljenost osoba s invaliditetom, zakonodavni okvir, parlamentarni nadzor te fizička i komunikacijska pristupačnost.
Kao primjere dobre prakse Netesova je izdvojila Crnu Goru i Austriju, koje su već napravile značajne korake prema stvaranju uključivijih parlamenata.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić rekao je kako je nužno ukloniti prepreke koje osobama s invaliditetom otežavaju sudjelovanje u javnom i političkom životu. Podsjetio je da u aktualnom sazivu Hrvatskoga sabora djeluje devet zastupnika s invaliditetom.
Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om.
Vodič je namijenjen širokom krugu korisnika, uključujući osobe s tjelesnim i senzornim oštećenjima, kroničnim bolestima, ADHD-om, disleksijom te drugim stanjima koja mogu utjecati na proces obrazovanja
Poslušaj članak
U Sveučilištu u Splitu predstavljen je obnovljeni Vodič za studente s invaliditetom, publikacija osmišljena kako bi budućim i sadašnjim studentima pružila pregled prava, mogućnosti podrške i korisnih informacija vezanih uz studiranje.
Projekt su zajednički realizirali Studentska udruga Liberato i Studentski zbor Sveučilišta u Splitu s ciljem jačanja pristupačnosti i jednakih prilika u visokom obrazovanju.
Predstavljanje vodiča okupilo je predstavnike obrazovnih institucija, lokalne i regionalne samouprave te državnih tijela, čime je dodatno naglašena važnost suradnje u stvaranju inkluzivnog akademskog okruženja za sve studente.
Publikacija donosi praktične informacije o ostvarivanju studentskih prava, prilagodbama nastave i ispita, dostupnim stipendijama, smještaju, prijevozu te radu ureda i koordinatora za podršku studentima s invaliditetom. Osim toga, obrađene su teme psihološke podrške, vršnjačke pomoći i iskustava studenata koji se tijekom studiranja susreću s različitim oblicima teškoća.
Vodič je namijenjen širokom krugu korisnika, uključujući osobe s tjelesnim i senzornim oštećenjima, kroničnim bolestima, ADHD-om, disleksijom te drugim stanjima koja mogu utjecati na proces obrazovanja. Njegova svrha je olakšati snalaženje u sustavu visokog obrazovanja i povećati informiranost o dostupnim oblicima podrške.
Posebna vrijednost ovog izdanja jest pregled usluga i podrške koje studentima nude različita sveučilišta u Hrvatskoj i regiji. Time se budućim studentima omogućuje lakše planiranje studiranja te upoznavanje s mogućnostima koje im stoje na raspolaganju još prije upisa na fakultet.
Objavljivanjem ovog vodiča još jednom je potvrđena važnost uklanjanja prepreka u obrazovanju i stvaranja akademske zajednice u kojoj svi studenti imaju jednake uvjete za razvoj, napredovanje i uspješno studiranje.