Connect with us

Osobe s invaliditetom

Potiču li asistenti na radnom mjestu produktivnost zaposlenika s invaliditetom ili skrivaju nedostatke i neznanje?

Objavljeno

Prije 4 mjeseca

/

Dvije žene rade zajedno u krojačkoj radionici. Mlađa žena sjedi za stolom i koristi industrijsku šivaću mašinu, dok starija žena stoji pored nje i rukama pomaže namještati tkaninu. U pozadini su police s uredno složenim rolnama tkanine, a prostor je svijetao i prozračan s velikim prozorom kroz koji ulazi prirodno svjetlo.
Foto: DALL·E

Asistenti na radnom mjestu predstavljaju ključnu podršku zaposlenicima s invaliditetom omogućavajući im veću učinkovitost pri obavljanju i organizaciji radnih zadataka te lakšu integraciju u radno okruženje

Poslušaj članak

Njihova uloga obuhvaća širok spektar aktivnosti koje osobi s invaliditetom osiguravaju neometan rad. Bilo da se radi o podršci arhitektonske prirode odnosno fizičke mobilnosti od točke stanovanja do točke radnog mjesta ili pak o socijalnoj integraciji unutar kolektiva, važno je da se svi segmenti potrebni za uspješnu radnu produktivnost međusobno nadopunjuju.

Međutim, voljela bih ovom prilikom otvoriti temu postavljanja izuzetno tanke granice između tehničke podrške koja omogućuje da zaposlenik s invaliditetom, brže, efikasnije i kvalitetnije odradi svoje dnevne radne zadatke i iskorištavanja asistenta koji će nešto odraditi umjesto nas.

Kako bih se unaprijed ogradila od reakcija koje će, vjerujem, ovaj tekst izazvati, želim naglasiti da pišem isključivo iz svoje perspektive i u skladu s vlastitim mogućnostima, odnosno nemogućnostima. S obzirom na to da se ne mogu postaviti u cipele čitatelja, ma koliko se trudila, želim reći da je za mene uistinu tanka granica između podrške i pomoći.

Što zapravo to znači?

Ako sam ja zaposlenik koji se izuzetno dobro izražava slažući svoje misli, stavove i mišljenja u jedan ovakav smislen i konzistentan tekst, no zbog moga mi je stanja onemogućeno brzo i efikasno tipkanje ili pisanje što me dodatno usporava i onemogućuje odrađivanje većeg broja zadataka u jednom radnom danu, logično je da će mi podrška druge osobe osigurati potreban ‘vjetar u leđa’. Svojom će brzinom tipkanja po tastaturi brže prenijeti moje misli na papir, a ja ću dobiti više vremena za fokus na druge poslovne izazove. Tako bi to barem u teoriji trebalo biti – no je li u praksi zaista tako?

Promatrajući situaciju koju sam ranije opisala iz svoje točke gledišta, osoba koja bi mi pružala podršku ne smije imati znanja o navedenoj vještini pisanja ili bi svoje potencijalno znanje o istom trebala zatomiti za vrijeme rada kako ne bi došlo do distrakcije u tijeku moje spisateljske misli koja se isprepliće s mišlju moga asistenta. Znam što ćete sada reći – ‘važna je komunikacija i jasno postavljanje granica’. No što je s onima koji ne znaju ili ne mogu odrediti granicu? Kako će je tek poslodavac moći odrediti?

Nadalje, važno mi je da znate da suradnja s osobom koja pruža podršku u izvršavanju zadataka koji su isključivo i samo vaši, zahtjeva dodatnu pripremu kao i detaljne upute o tome kako i oko čega konkretno trebate, odnosno želite podršku. To znači da svaki radni zadatak stavljen pred nas zahtjeva prethodnu pripremu oko načina izvršavanja istog, koju je također potrebno dobro verbalizirati.

Jasno je da svaki zaposlenik, neovisno o tome imao ili ne radnog asistenta, mora planirati izvršavanje zadatka, no potencijalna opasnost leži u prenošenju želja o realizaciji na drugu osobu. Činjenica je da takva priprema zahtjeva dodatno uloženo vrijeme te može, ali i ne mora, uzrokovati potencijalne šumove u komunikaciji, odnosno nerazumijevanje.

S druge pak strane, ukoliko sam ja osoba kojoj asistent na radnom mjestu treba pružiti podršku prilikom uključivanja zaposlenika u kolektiv zbog otežane komunikacije, malo je vjerojatno da će se ostali članovi kolektiva obraćati isključivo svom kolegi ili kolegici s invaliditetom. Vjerujem da ste mnogo puta doživjeli da svi razgovaraju s vašom pratnjom umjesto s vama, iako ste prisutni te možda čak i nemate teškoća u komunikaciji.

Iako su, dakle, ranije navedene situacije razlozi mog osobnog opreza kada govorimo o asistentima na radnom mjestu, treba reći da usluga podrške unutar radne okoline uvelike može doprinijeti profesionalnom rastu i razvoju zaposlenika s invaliditetom te omogućiti vlastiti iskorak u karijeri, a time i iskorak društva u pogledu na zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom.

Također, činjenica je da u Republici Hrvatskoj još uvijek imamo izraženu stopu nezaposlenosti među populacijom osoba s invaliditetom te je najprije taj izazov potrebno riješiti kako bismo mogli govoriti o svojevrsnoj nadogradnji po pitanju radnih asistenata.

O politikama i mjerama za zapošljavanje već sam govorila u prijašnjim tekstovima, no mi smo očigledno društvo kojemu bitne stvari treba ponavljati; kako odgovornima za zapošljavanje ove ciljane skupine, tako i samim osobama s invaliditetom.

Priča o mogućnostima i zastupljenosti radnih asistenata i dalje je ‘level up’.

Marijana Maljković/Centar za razvoj vrijednosti

Povezane teme:

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavite čitati
Oglas Zagreb2025 boccia

Osobe s invaliditetom

PRIJAVITE SE Besplatne radionice medijske pismenosti za osobe s invaliditetom

Objavljeno

Prije 17 sati

/

15/07/2025

Napisao/la:

Foto: Pixabay

Cilj radionica je osnažiti osobe s invaliditetom za samostalno i kritičko snalaženje u modernom medijskom prostoru

Poslušaj članak

U vremenu brzih informacija i sveprisutnih društvenih mreža, medijska pismenost postaje ključna vještina za svakoga – osobito za ranjivije skupine u društvu.

Zato vas pozivamo na besplatne radionice medijske pismenosti namijenjene osobama s invaliditetom, koje će se održavati tijekom ove i iduće godine. Prva radionica medijske pismenosti za osobe s invaliditetom održat će se u utorak, 22. srpnja 2025. s početkom u 10 sati, a prijave primamo do petka 18. srpnja do 12 sati.  

Cilj radionica je osnažiti osobe s invaliditetom za samostalno i kritičko snalaženje u medijskom prostoru, prepoznavanje dezinformacija i sigurnije korištenje digitalnih platformi.

Program uključuje:

– kako prepoznati lažne vijesti i manipulativne sadržaje;

– prava i zaštita korisnika u online prostoru;

– kako se informirati iz pouzdanih izvora;

– uloga medija u oblikovanju percepcije o osobama s invaliditetom;

– praktičan rad uz podršku edukatora.

Radionice su u potpunosti prilagođene osobama s različitim vrstama invaliditeta, uključujući videomaterijale s titlovima i mogućnost sudjelovanja online.

Sudjelovanje je besplatno, ali je broj mjesta ograničen. Prijaviti se možete putem emaila: agospocic@uriho.hr.

Za dodatne informacije i podršku oko prijave, javite se na 01/644-4491 ili 01/644-4492.

Radionice se održavaju uz organizacijsku podršku In Portala te uz sponzorstvo tvrtke JANAF.

Uključite se i razvijajte svoje vještine uz podršku stručnjaka u sigurnom i inkluzivnom okruženju!

Hoćete li se prijaviti na besplatne radionice medijske pismenosti?





Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Inkluzivni KUM spaja mlade, umjetnost i solidarnost

Objavljeno

Prije 2 dana

/

14/07/2025

Napisao/la:

Na fotografiji se nalaze četiri stilizirane ruke različitih boja — žuta, bijela, plava i smeđa — koje se međusobno drže u krug, stvarajući snažan simbol inkluzije, zajedništva i solidarnosti među ljudima različitih pozadina.
Foto: Udruga SVIMA

Ovaj program ima za cilj mladim osobama pružiti jednostavne i dostupne prilike za uključivanje u aktivnosti koje potiču solidarnost i društvene promjene na lokalnoj razini

Poslušaj članak

Tijekom protekle godine, počevši od srpnja 2024., Udruga SVIMA provodila je projekt pod nazivom Inkluzivni KUM, financiran sredstvima Europske unije kroz program Europske snage solidarnosti, točnije njegovu komponentu Projekti solidarnosti.

Ovaj program ima za cilj mladim osobama pružiti jednostavne i dostupne prilike za uključivanje u aktivnosti koje potiču solidarnost i društvene promjene na lokalnoj razini. Pritom im se priznaju i stečene kompetencije kroz Youthpass certifikat.

Projekti unutar ove komponente osmišljeni su i provedeni od strane mladih u dobi od 18 do 30 godina, bilo samostalno ili uz podršku neke organizacije, a usmjereni su na postizanje pozitivnih promjena u lokalnoj zajednici, promicanje uključivosti, zaštite okoliša, digitalne transformacije i demokratskog sudjelovanja.

Projekt Inkluzivni KUM osmišljen je s ciljem povećanja dostupnosti, raznolikosti i inkluzivnosti kulturno-umjetničkih sadržaja za mlade s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, korisnike Centra za rehabilitaciju Zagreb, javne ustanove u sustavu socijalne skrbi.

U provođenju projekta sudjelovala je skupina mladih suradnika Udruge SVIMA, uz mentorsku i organizacijsku podršku same udruge. Tim su činili Matea Mihalić, apsolventica anglistike i antropologije; Karla Popović, studentica multimedijske produkcije; Ante Rukavina, student filmskog i multimedijskog oblikovanja; Tomo Šušković, DJ poznat pod imenom Smoto Bandana i član kolektiva TranCeparent; te Mauro Vakanjac, student povijesti umjetnosti i bohemistike.

U sklopu projekta održano je oko trideset radionica različitih formata: glazbenih, filmskih, čitateljskih i dramskih, kao i kreativnih dizajnerskih radionica te tematskih šetnji i posjeta kulturnim institucijama. Sve su bile namijenjene korisnicima Centra za rehabilitaciju Zagreb – podružnica Orlovac.

Posebnu vrijednost imale su dramske radionice, u okviru kojih je nastao igrokaz Smogovci: Izgubljeni Buco, inspiriran epizodom istoimene televizijske serije i romanom Hrvoja Hitreca. Predstava je javno izvedena u sklopu programa 44. Svibanjskih susreta i likovne kolonije, tradicionalne kulturne manifestacije Centra.

Osim radionica, projekt je obuhvatio i inkluzivne posjete izložbama i muzejskim postavima u suradnji s nekoliko zagrebačkih muzeja, među kojima su Galerija Klovićevi dvori, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Hrvatski prirodoslovni muzej i Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke. Ovi su susreti korisnicima Centra pružili vrijedna estetska i socijalizacijska iskustva, čime su dodatno proširili svoja znanja i senzibilitet prema umjetnosti i kulturnoj baštini.

Cijela provedba projekta bila je dokumentirana putem redovitih objava na društvenim mrežama Udruge SVIMA. Završna aktivnost projekta uključuje emitiranje podcast emisije na temu inkluzivne kulture i umjetnosti, koja će biti dostupna danas, 14. srpnja 2025. u 13 sati na YouTube kanalu platforme Radio 808. U emisiji će sudjelovati predstavnici Udruge SVIMA i Centra za rehabilitaciju Zagreb – podružnica Orlovac, a među gostima bit će i likovna terapeutkinja Tara Beata Racz. Ova će emisija zaokružiti priču o projektu koji je spojio mlade, kreativnost i inkluziju na primjeru dobre prakse u zajednici.

Udruga SVIMA neprofitna je organizacija posvećena razvoju inkluzivnog društva kroz kulturu, umjetnost i obrazovanje. Djeluje s ciljem osnaživanja ranjivih skupina, posebno mladih i osoba s invaliditetom, omogućujući im ravnopravan pristup kreativnim i edukativnim sadržajima.

Kroz raznovrsne projekte i suradnje, udruga promiče socijalnu pravdu, participaciju i kulturnu raznolikost, naglašavajući važnost solidarnosti i zajedništva u izgradnji održive lokalne zajednice.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Osobe s invaliditetom Riječke nadbiskupije hodočaste u Lourdes

Objavljeno

Prije 6 dana

/

10/07/2025

Napisao/la:

Na slici je čovjek koji stoji na mostu. Iza njega vidi se rijeka i crkva.
Foto: Borna Ferdo Vukojević

Cilj hodočašća u Lourdes je omogućiti osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju da budu hodočasnici nade

Poslušaj članak

Riječka nadbiskupija poznata je po tome što sustavno brine o osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju. Dokazali su to bezbroj puta s više akcija i djela, a hodočašćem u veliko svetište to ponovno dokazuju.

Naime, Odsjek za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju Riječke nadbiskupije organizira hodočašće za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju Lourdes.

Radi se o jednom od najvećih, ako ne i najvećem svetištu na svijetu, u francuskim Pirinejima. Tamo se, prema vjerovanju, Gospa ukazala Svetoj Bernardici 11. veljače 1858. godine.

U ovo veliko svetište, u kojem milijuni vjernika kažu da su ozdravili od raznih vrsta bolesti, a ozdravljaju i danas, Odsjek za pastoral osoba s invaliditetom Riječke nadbiskupije odlučio je odvesti osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju s područja svoje nadbiskupije.

– Hodočasnici nade, dobro je poznato geslo svim vjernicima, barem u ovoj Jubilarnoj godini. Stoga mnogi kreću na hodočašća kako bi obnovili svoju vjeru i doživjeli iskustvo Crkve koja živi svoj identitet i poslanje unatoč svim preprekama na koje se nailazi. Kada se danas spomene pojam invaliditeta, on izaziva različite reakcije. Jedni misle da je s njim jako teško, gotovo nemoguće, dok ga drugi smatraju prilikom da od njega učini nešto dobro i korisno za izgradnju društvene zajednice. Odsjek za pastoral osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju Riječke nadbiskupije svojim djelovanjem pomaže osobama s invaliditetom, djeci s teškoćama u razvoju aktivno sudjelovanje u životu Crkve, kako bi svaka osoba, svako dijete i svi članovi njihove obitelji Crkvu osjetili svojim domom u kojem mogu i trebaju utkati sebe i sve ono što mogu dati – kazala je tajnica Odsjeka Daria Ljevar.

Za potrebe ovog hodočašća na raspolaganju će bit i prilagođeni autobus Udruge Job iz Zagreba koji omogućuje lakše putovanje osobama s invaliditetom zbog rampe koja pomaže pri ulasku i izlasku iz autobusa, ali i ostala pomagala koja će osobama s invaliditetom putovanje učiniti ugodnijim.

Mjesta koja će se obići tijekom putovanja biti će prilagođena osobama s invaliditetom. Na put također idu i volonteri koje Odsjek pomno bira po potrebama koje imaju prijavljeni hodočasnici, kako bi im mogli pomoći na adekvatan način.

Cilj hodočašća u Lourdes je omogućiti osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju da budu hodočasnici nade.

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem emaila: pastoralosidri@gmail.com. Cijena hodočašća je 500 eura, a trajati će od 24. do 30. kolovoza 2025. godine. Prijave za hodočašće otvorene su do 13. srpnja.

U prijavi je potrebno navesti ime i prezime, broj telefona, vrstu invaliditeta hodočasnika, te informaciju ima li osoba potrebu za pratnjom. Broj mjesta je ograničen (50), a popunjava se redosljedom prijava.   

Inače, Lourdes je poznat po ljekovitoj vodi koja je pri jednom od ukazanja potekla iz kamena. Na tisuće hodočasnika koji su se kupali u lurdskoj vodi, doživjeli su čudesna ozdravljenja na duši i tijelu.

Nastavite čitati

U trendu