Nakon više od tri godine opsežnih radova i financijske injekcije vrijedne 31,6 milijuna eura, potpuno obnovljeni Hrvatski prirodoslovni muzej u srcu Zagreba proteklog vikenda otvorio je besplatno svoja vrata za sugrađane i sve zainteresirane, kako bi im predstavio novu, modernu i interaktivnu oazu prirodoslovlja
Budući da je zbog stradanja tijekom potresa u Zagrebu i Petrinji 2020. godine muzej bio prisiljen zatvoriti svoja vrata, veliko i svečano otvorenje ovaj puta nakon toliko iščekivanja popraćeno je s uistinu ogromnim interesom koje je srušilo sve rekorde.
Osim što je omogućen besplatan ulaz za sve posjetitelje na dane otvorenja, zainteresirani su imali prilike vidjeti potpuno novi stalni postav s najsuvremenijom tehnologijom, interaktivne izložbe i multimedijski sadržaji, otvorene laboratorije za javnost, bogatu suvenirnicu s jedinstvenim prirodoslovnim suvenirima te izložbu iz fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja pod nazivom ‘Hrvatska prirodoslovna baština – Kukci’.
Novi stalni postav nudi pregršt zanimljivosti za sve generacije, tako da se među posjetiteljima moglo vidjeti od najmlađih do nastarijih članova društva.
Hrvatski prirodoslovni muzej jedan je od najstarijih i najvećih muzeja u Hrvatskoj, a smješten je u povijesnoj plemićkoj palači na bedemima zagrebačkoga Gornjega grada. Od 1797. do 1834. godine tu je djelovalo i prvo zagrebačko javno kazalište, glasoviti ‘Amadeov teatar’, koji je nazvan po njegovom osnivaču i voditelju mađarskom grofu Antonu Amadeu de Varkonyu, velikom županu zagrebačkom.
Također smo saznali da se u muzejskim zbirkama nalazi više od dva milijuna primjeraka minerala, stijena, fosila, prepariranih biljaka i životinja iz svih krajeva hrvatskog ozemlja, ali i iz susjednih zemalja te s drugih kontinenata.
Danas se stručna djelatnost Muzeja ostvaruje unutar njegovih specijalističkih odjela: Geološko-paleontološkoga, Zoološkoga, Mineraloško-petrografskoga koji su, izuzev Botaničkoga, do objedinjenja u današnji Hrvatski prirodoslovni muzej 1986. godine, djelovali kao zasebne muzejske institucije.
Odmah pri dolasku u predvorju uočena su izložena poprsja i spomen-ploče zaslužnim utemeljiteljima Muzeja, a u muzejskom atriju dominiraju mozaički izvedena Kamenospisna karta Hrvatske i Geološki stup kao simbolički uvod u svijet prirodoslovne građe u Muzeju.
Uz klasične muzejske zbirke, godine 2005. osniva se i zbirka tkiva za DNK analize, važna za očuvanje ugroženih endemičnih i reliktnih vrsta hrvatske faune.
Muzej posjeduje i bogatu knjižnicu koja je utemeljena 1868. godine unutar Prirodopisnog odjela tadašnjega Narodnog muzeja. Najstarija i najvrednija građa pohranjena u knjižnici potječe iz 17. i 18. stoljeća te ima i muzeološku funkciju. Od 1992. g. Muzej izdaje časopis Natura Croatica, koji objavljuje znanstvene i stručne radove vezane uz prirodoslovna istraživanja i prirodoslovne muzejske zbirke iz područja biologije i geologije te omogućuje bogatu razmjenu stručne literature, a indeksiran je u mnogim svjetskim citatnim bazama, saznajemo na webu muzeja.
U atriju muzeja od 2000. godine tijekom srpnja, kolovoza i rujna odvija se program Klupske kazališno-glazbeno-filmske scene AMADEO.
Tijekom posjete uočili smo da najviše pozornosti izaziva multimedijalna dvorana, a uz najmoderniji sustav za prezentaciju znanstvenih otkrića može se putovati u dubine svemira.
Napomenimo i to da je dvojezičnu web stranicu s novim sadržajima sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj i partner Grad Zagreb.
