Svaki zalogaj pruža bogatu teksturu i aromu, a dodaci poput jogurta, svježeg vrhnja, jaja ili avokada još više naglašavaju njihovu svestranost. Idealni su kao slani doručak, lagani ručak ili zanimljiv prilog koji će svakako privući pažnju na stolu

Sastojci:

• 2 šalice naribanog kuhanog krumpira (oko 2 veća kuhana krumpira)
• 1 šalica naribanog sira (gouda, cheddar ili po želji)
• 1 jaje
• četvrtina šalice brašna
• četvrtina šalice mlijeka
• četvrtina žličice češnjaka u prahu
• četvrtina žličice mljevene paprike (slatke ili dimljene)
• sol i papar po ukusu
• 2 žlice nasjeckanog svježeg peršina (po želji)
• maslac ili ulje za premazivanje aparata za vafle

Priprema:

U velikoj zdjeli pomiješajte naribani kuhani krumpir, naribani sir, jaje, brašno i mlijeko.

Dodajte češnjak u prahu, papriku, sol, papar i peršin. Sve dobro izmiješajte dok se sastojci ne povežu.

Zagrijte aparat za vafle i premažite ga tankim slojem maslaca ili ulja.

Stavite nekoliko žlica smjese u aparat za vafle (ovisno o veličini) i pecite 4–6 minuta, dok ne postanu zlatno-smeđi i hrskavi.

Poslužite toplo uz jogurt, vrhnje, avokado ili jaja po želji.

Najskuplja čokolada na svijetu, poput ‘La Madeline au Truffe’, može dostići cijenu od nekoliko tisuća dolara po kilogramu, što svjedoči o njezinoj globalnoj vrijednosti i statusu

Svjetski dan čokolade obilježava se svake godine 7. srpnja i posvećen je jednoj od najomiljenijih i najraširenijih slastica na svijetu.

Ovaj datum simbolično podsjeća na dolazak čokolade u Europu, što se dogodilo 1550. godine kada je prvi put uvezena iz Srednje Amerike, domovine kakaa.

Od tada pa sve do danas, čokolada je postala neizostavni dio mnogih kultura, gastronomije i svakodnevice, a njezina popularnost neprestano raste.

Čokolada, osobito tamna s visokim udjelom kakaa, nije samo slastica koja nas veseli svojim okusom, već i hrana s nizom dokazanih blagodati za zdravlje. Bogata je antioksidansima, posebice flavonoidima, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala u tijelu, usporavaju starenje i smanjuju rizik od brojnih kroničnih bolesti.

Tamna čokolada povoljno djeluje na krvni tlak, poboljšava cirkulaciju i može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Osim toga, potiče lučenje serotonina i endorfina, takozvanih hormona sreće, zbog čega može pomoći u poboljšanju raspoloženja i smanjenju stresa. Istraživanja pokazuju i da čokolada može imati pozitivan utjecaj na mozak, poboljšavajući kognitivne funkcije, koncentraciju i pamćenje.

Čokolada ima bogatu povijest. U doba starih civilizacija Maja i Azteka kakao se smatrao svetim, a koristio se kao sredstvo plaćanja i u obredima.

Danas je dostupan u svim mogućim oblicima – od klasičnih čokoladnih pločica i pralina do napitaka, kolača i čak kozmetike.

Prva čokoladna pločica proizvedena je u Velikoj Britaniji u 19. stoljeću, a svjetska potrošnja čokolade danas premašuje sedam milijuna tona godišnje. Švicarska i Belgija poznate su kao zemlje koje proizvode najkvalitetniju čokoladu, dok su Švicarci među najvećim potrošačima – godišnje pojedu i do deset kilograma po osobi.

Zanimljivo je da se čokolada topi na temperaturi blizu tjelesne, oko 34 stupnja Celzija, zbog čega se tako glatko otapa u ustima i pruža poseban užitak.

Najskuplja čokolada na svijetu, poput ‘La Madeline au Truffe’, može dostići cijenu od nekoliko tisuća dolara po kilogramu, što svjedoči o njezinoj globalnoj vrijednosti i statusu.

Iako se često opisuje kao ‘slatki grijeh’, u umjerenim količinama čokolada može biti pravi saveznik zdravlja i dobrog raspoloženja.

Svjetski dan čokolade idealna je prilika da bez grižnje savjesti uživamo u toj maloj, slatkoj radosti. Bilo da je pojedemo sami, podijelimo s dragim ljudima ili ugradimo u neki domišljati recept, čokolada nas uvijek podsjeti koliko jednostavni užici mogu biti vrijedni.

Kad se lagano zagrije, ova slastica poprimi gotovo pudingastu konzistenciju s topljenim čokoladnim srcem koje se lijepo stapa s mekanim komadićima banane ili orašastih plodova ako ih dodaš. Okus je pun, bogat i zadovoljavajući – idealan za one trenutke kad ti treba nešto slatko

Sastojci:

• 2 žlice maslaca od kikirikija
• 2 žlice kakaa u prahu (ili otopljene tamne čokolade)
• 1 zrela banana (srednje veličine)
• 1 žlica meda ili šećera (po želji)
• 1 žlica mlijeka (ili biljnog napitka)
• 1 prstohvat soli
• po želji: komadići čokolade, orašasti plodovi, kokos, cimet…

Priprema:

Bananu izgnječite vilicom u većoj šalici ili zdjelici. Dodajte maslac od kikirikija, kakao, med, mlijeko i sol.

Sve dobro izmiješajte žlicom dok smjesa ne postane glatka.

Ako želite, dodajte malo sjeckane čokolade ili orašastih plodova za dodatnu teksturu.

Smjesu možete jesti odmah kao čokoladni ‘mousse’, ali ako želite toplu verziju – zagrijte je u mikrovalnoj pećnici 30–60 sekundi (ovisno o snazi uređaja).

Pustite da se malo ohladi, a zatim uživajte.