Kampanja ‘Halo, nama je stalo!’ započela je prošli tjedan i trajat će do 3. travnja 2024., a namjera organizatora je prikupiti 25.000 eura kojima će osigurati nastavak rada telefonske linije u narednih 10 mjeseci
Poslušaj ovaj članak
Udruga za beskućnike i socijalno ugrožene osobe Oaza pokrenula je kampanju za prikupljanje donacija za rad besplatnog telefona SLON TELEFON 0800 9977 za stručnu podršku mentalnom zdravlju.
Kampanja ‘Halo, nama je stalo!’ započela prošli tjedan i trajat će do 3. travnja 2024., a namjera organizatora je prikupiti 25.000 eura kojima će osigurati nastavak rada telefonske linije u narednih 10 mjeseci.
– Pokrenuli smo ovu kampanju upravo na Međunarodni dan sreće jer želimo ukazati na važnost mentalnog zdravlja za sreću svakoga od nas. Pozivamo sve naše sugrađane i sugrađanke da podrže rad Slon telefona kako bi pomogli što većem broju ljudi da budu sretni i aktivni članovi naše zajednice – izjavio je predsjednik Udruge Oaza Dejan Travica.
Tea Čorak, psihologinja Udruge Oaza i koordinatorica volontera telefonske linije navela je da su izazovi za mentalno zdravlje radno aktivnog stanovništva, kao i djece i mladih, danas iznimno veliki. Prema posljednjim raspoloživim podacima, Hrvatska bilježi više stope smrtnosti od samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje EU članice. U 2022. godini u Hrvatskoj je registrirano 30.522 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja.
– Istovremeno, dostupnost priuštive usluge savjetovanja za mnoge je ograničena. Zdravstvo se bori s listama čekanja za stacionarno liječenje poteškoća mentalnog zdravlja, nema dovoljno bolničkih kreveta, stručnih zaposlenih psihologa i psihijatara, a stručna podrška nije podjednako rasprostranjena u svim dijelovima Hrvatske – istaknula je Čorak. Dodala je da nigdje u svijetu mentalno zdravlje nema jednaki prioritet kao fizičko zdravlje, a dodatni problem uzrokuje i stigmatizacija mentalnog zdravlja – sram od traženja podrške i suočavanja s problemima depresije, anksioznosti ili nekim drugim mentalnim teškoćama.
Riječke udruge Oaza i Terra posljednje dvije godine pružaju besplatnu telefonsku podršku svima koji su u potrebi za razgovorom i pomoći u kriznim životnim situacijama. Ta telefonska linija zaživjela je kroz projekt Oslonac, uz podršku Grada Rijeke, koji je podržao i ovu kampanju, kojom se želi nastaviti i proširiti rad telefona – pod novim imenom Slon telefon.
Karla Mušković, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke navodi kako je Grad Rijeka bio partner na projektu Oslonac i da podržava nastavak rada besplatne telefonske linije Slon telefon davanjem podrške kampanji ‘Halo, nama je stalo!’. Udrugu Oaza i Udrugu Terra Grad Rijeka od njihovih samih početaka podržava logistički i financijski i partner je u mnogim aktivnostima koje djelatnici ovih udruga provode vrijedno i predano.
Od početka rada ove telefonske linije do danas, 15 vrijednih superviziranih volontera primilo je više od 1000 poziva od strane 450 osoba iz cijele Hrvatske. Ostvari li Udruga Oaza zadani cilj, telefon za besplatnu podršku mentalnom zdravlju radit će četiri sata dnevno svakim radnim danom uz aktivnost čak 44 educirana i supervizirana volontera.
Ana Milardović, liječnica i volonterka na telefonskoj liniji od samog početka rada telefona istaknula je da je uobičajeno da udruge provode projekte vrijedne za naše društvo dok članovi društva nemaju često priliku aktivno participirati u projektima.
– Specifičnost ovog telefona je upravo prilika da članovi društva u ulozi volontera na neki način doprinose društvu. Važna je upravo ta dvosmjernost telefona gdje mi u jednom trenutku možemo biti volonteri s jedne strane linije, a možda u drugom periodu potrebiti s druge strane linije. Ta dvosmjernost procesa izdvaja ovaj projekt od drugih. Osobni input nema svoju granicu, možemo se osjećati privilegiranim i uz kvalitetne edukacije i uz poziciju poniznosti vratiti društvu nešto. Na taj je način krug zatvoren. Iskustvo volontiranja na telefonu je bilo prekrasno, vrlo ispunjujuće, u kontaktu s organizatorima dobili smo novu dimenziju i u tom mikrosvijetu svi pomalo narasli – kaže Milardović.
Kampanju su podržali Grad Rijeka, Primorsko goranska županija, Općina Matulji, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ, Hrvatski zavod za socijalni rad, Fakultet zdravstvenih studija, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, Udruga za kibernetiku psihoterapije i organizacije, Jadran-galenski laboratorij (JGL), mnogi stručnjaci iz područja mentalnog zdravlja te javne osobe.
Članovi Oaze istaknuli su da je od iznimne važnosti što veći angažman stručnjaka i javnih osoba u ovoj kampanji, kao i podrška novinara i medija. Travica je istaknuo kako krajnji cilj kampanje nije samo prikupljanje iznosa ključnog za održivost Slon telefona, već i snažno djelovanje na podizanju svijesti o brizi za mentalno zdravlje i smanjenje stigme. Pozvao je građane i poslovni sektor na financijsku podršku kampanji. Svaka donacija, bez obzira na veličinu, napravit će razliku, poručio je.
Donirati se može uplatom na žiro račun udruge, a svi detalji dostupni su na web stranici udruge.
Projekti koje su udruge predstavljale, a novinari slušali, mogle su postati teme za izvještavanje zainteresiranim medijima
Poslušaj članak
Zaklada Solidarna 28. i 29. studenog organizirala je online sastanak s novinarima koji rade na nekim od društveno korisnih projekata.
Cilj ovog online meetinga bio je da se odazvani novinari povežu i lakše ostvare možebitnu suradnju s prisutnim udrugama. S druge strane, projekti koje su udruge predstavljale, a novinari slušali, mogle su postati teme za izvještavanje zainteresiranim medijima.
Na ovom online ‘doručku s novinarima’ u dva zanimljiva dana moglo se čuti više o pojedinostima nekih od aktualnih projekata koje provode udruge koje su bile prisutne.
Prvi je svoj projekt predstavila Udruga CZMOS, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka koja kroz projektne aktivnosti pokušava utjecati na zakon o obveznom sudjelovanju korisnika zajamčene minimalne naknade u radu za opće dobro bez naknade. Udruga CZMOS smatra tu mjeru diskriminatornom i protustavnom. Stoga ističu kako će istražiti na koji se način mjera provodi u praksi i koje međunarodne dokumente krši. Na temelju prikupljenih podataka, kažu, sastavit će dokument vlastima s obrazloženjem problema i preporukama za ispravak mjere.
Cilj ovog projekta je utjecati na Zakon o socijalnoj skrbi, povećati svijest o siromaštvu i osnažiti korisnike da potraže pravni savjet. Također, iz udruge žele upozoriti donositelje odluka na pravne deficite mjere te ih potaknuti na unapređenje socijalnih politika.
Između ostalih svoje su projekte predstavili i Udruga Institut Pula koja če kroz projektne aktivnoti pokušati riješiti problem nedostatka podrške beskučnicima u Zagrebu, Puli, Poreču, ali i cijeloj Hrvatskoj. Kroz projekt pokušavaju naglasiti problem smještajnih kapaciteta za beskućnike, kao i problem potrebe ovisnosti o rješenjima civilnog društva.
Iz udruge se nadaju da će ovaj projekt donijeti povećanje opsega i kvalitete podrške, s minimalno 40 korisnika koji će primiti direktnu pomoć. Također, kroz projekt će se promovirati svijest o pravima beskućnika kroz medijske objave i društvene mreže, te organizirati javne događaje.
U petak je novinare dočekalo još gorućih tema koje bi trebale biti više zastupljene u medijskom prostoru.
Predstavnica Nacionalnog saveza udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) govorila je o tome da se priča o zaštiti mentalnog zdravlja na europskoj razini. Naglasila je kako se u Europskom parlamentu jako puno razgovara o ovoj temi te kako su europska rješenja za podizanje mentalnog zdravlja univerzalnost, solidarnost i dostupnost visoke kvalitete zdravstvene zaštite.
Upravo zbog toga SUMEZ će pokrenuti kampanju ‘Naši glasovi’ kako bi kako bi osvijestio javnost i potaknuo dijalog s političarima tijekom izbora za Europski parlament. Cilj je smanjiti stigmu i uključiti osobe s mentalnim teškoćama u donošenje odluka. Inicijativa nastoji povezati dionike i političare s osobama s teškoćama, kako bi se unaprijedile politike mentalnog zdravlja na nacionalnoj i EU razini. Prevencija i skrb o mentalnom zdravlju trebaju postati nacionalni prioritet tvrde iz SUMEZ-a.
Još jedan od hvale vrijednih projekta je projekt Zaklade Kultura nova pod nazivom ‘Romski teatar’. Cilj ovog projekta je smanjiti diskriminaciju romske manjine u Hrvatskoj i promijeniti stavove većinskog stanovništva kroz integraciju mladih Roma u obrazovanje i zajednicu.
Projekt uključuje kampanju podizanja svijesti u sjevernoj Hrvatskoj o položaju Roma putem inkluzivnih kazališnih aktivnosti. Planirane aktivnosti uključuju online istraživanje predrasuda, kampanju na društvenim mrežama, te stvaranje predstave ‘Teatra R’ koju će izvoditi Romi.
Na ovom online meetingu obrađena je i tema medijske diskriminacije prema LGBTQ+ zajednici kroz medije. Tu temu, kao i svoju akciju pod nazivom ‘Akcija DiskrimiNacija’ predstavila je članica Centra za građanske inicijative.
Kroz svoju akciju Centar za građanske inicijative diže glas i bori se protiv homofobije u Hrvatskom medijskom prostoru. Iz centra tvrde da se kroz medije ugrožavaju prava i sigurnost LGBTIQ+ osoba u Hrvatskoj.
Projekt ‘Akcija DiskrimiNacija’ obuhvaća pravne, komunikacijske i zagovaračke aktivnosti s ciljem suzbijanja diskriminatornog medijskog izvještavanja. Kroz projektne aktivnosti iz Centra planiraju pripremu pravne argumentacije koja će pokazati kršenja zakona na nacionalnoj i EU razini. Isto tako, organizatori akcije rade na organizaciji sastanaka s ključnim institucijama te anketiranje LGBTIQ+ osoba radi prikupljanja njihovih iskustava.
Kroz zagovaračku kampanju, akcija će tražiti sankcioniranje neprimjerenog izvještavanja i promicanje regulatornih promjena. Ova inicijativa nastoji stvoriti sigurnije društvo za LGBTIQ+ zajednicu, smanjujući diskriminaciju i povećavajući odgovornost medija.
Ove, ali i niz drugih važnih tema obrađene su na online ‘Doručku s novinarima’, a sve s ciljem da se glas onih najugroženijih među nama čuje u hrvatskom medijskom prostoru.
Kroz ovaj kanal želim vas inspirirati, povezati i podsjetit da svaka prepreka krije priliku, a svaka priča nosi snagu, rekla je Ivana
Poslušaj članak
Stigla je ‘Nesavršeno savršena’ na YouTube kanal, napisala je na svom Facebook profilu Ivana Nikolac, potpredsjednica Udruge Leptirići iz Metkovića.
– Ovdje počinje priča o životu koji prkosi granicama, životu iz perspektive koja se često ne vidi – bez filtera i bez zadrške. Ja sam Ivana, žena koja vjeruje da snaga nije u savršenstvu, već u prihvaćanju onoga što jesmo – sa svim izazovima, borbama i lijepim trenucima koji su dio svakodnevnog života. Želim pokazati da ‘nesavršeno’ može biti itekako savršeno.
Kroz ovaj kanal želim vas inspirirati, povezati i podsjetit da svaka prepreka krije priliku, a svaka priča nosi snagu.
Što vas očekuje? Priče koje slave hrabrost i autentičnost, moj životni put – izazovi i pobjede, putovanja i avanture, jer sloboda nema granice, poruke koje razbijaju predrasude i osnažuju snagu uma. ‘Nesavršeno savršena’ – jer svako ima priču vrijednu jednog umjetničkog djela – napisala je Ivana.
Bit će na kanalu svega, pričat će i o pravima osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, o temama za žene koje su zanemarene, zlostavljane… Pričat će o svemu.
Tijekom 18 godina invaliditeta upoznala je puno ljudi kojima se dogodilo nezamislivo puno nelijepih stvari, ali i one koji lijepo žive bez obzira na to što im se dogodilo nešto i preokrenulo svijet.
Ivana je pozvala i vas da budete sukreatori sadržaja, da pišete, komentirate i predlažete što vas zanima. Pratiti je možete ovdje, a imate i garanciju da neće biti dosadno.
Predstavnice društva uručile su predsjedniku Priznanje za doprinos vidljivosti zajednice Gluhih i hrvatskog znakovnog jezika kontinuiranim osiguravanjem prijevoda obraćanja na hrvatskom znakovnom jeziku
Predsjednik Republike Zoran Milanović razgovarao je 20. studenog 2024. godine s predstavnicama Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika, predsjednicom Društva Nives Gotovac i članicama Upravnog odbora Dorijanom Kavčić i Marijom Šoić.
Na sastanku su predstavnice Hrvatskog društvo prevoditelja znakovnog jezika upoznale predsjednika Milanovića s radom i aktivnostima Društva, osnovanog 2016. godine, koje je usmjereno na kontinuiranu brigu o prevoditeljima, njihovom razvoju i usavršavanju organiziranjem brojnih edukativnih događanja kako bi se uz visoko kvalitetne prijevode doprinijelo promidžbi i priznanju ne samo struke prevoditelja znakovnog jezika nego i afirmaciji hrvatskog znakovnog jezika.
Prema Registu osoba s invaliditetom, u Hrvatskoj ima oko 19 tisuća gluhih osoba, ali većina njih ne ostvaruje pravo na pristup informacijama na hrvatskom znakovnom jeziku iako im je to pravo zajamčeno zakonom. Predstavnice Društva istaknule su kao najveći problem činjenicu što hrvatski znakovni jezik još nije percipiran kao punopravni jezik. U tom kontekstu, jako pozitivnim smatraju što predsjednik Milanović neka od svojih obraćanja javnosti objavljuje i na hrvatskom znakovnom jeziku. Zbog toga su mu u ime Društva uručile i Priznanje na doprinosu vidljivosti zajednice Gluhih i hrvatskog znakovnog jezika kontinuiranim osiguravanjem prijevoda obraćanja na hrvatskom znakovnom jeziku.
Znakovni jezici koriste pokrete ruku i mimiku za prenošenje značenja, za razliku od govornih jezika koji rabe govor. Punopravni su ostalim, govorenim, prirodnim jezicima s vlastitom gramatikom i leksikom.
Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.
Gastro kutakprije 1 godina
Gastro kutakprije 1 godina
Gastro kutakprije 9 mjeseci
Gastro kutakprije 1 tjedan
Gastro kutakprije 4 mjeseca
Vijestiprije 11 mjeseci
Gastro kutakprije 9 mjeseci
Gastro kutakprije 9 mjeseci
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.