Poveži se s nama

Vijesti

PLENKOVIĆ Realan rast plaća veći od 20 posto

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje dvije osobe koje sjede na sivim stolicama u moderno uređenom prostoru. Iza njih su umjetničke slike na zidu, a ispred njih je stakleni stol s čašama vode.
Foto: HRT/Vlada

Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je u emisiji Hrvatskog radija ‘A sada Vlada’. Govorio je, među ostalim, o primjeni novih zakona s početkom ove godine

– Radi daljnjeg rasta plaća i rasterećenja poduzetnika izmijenjeno je 9 poreznih zakona, raste minimalna plaća, a na povećanje plaća utjecat će i ukidanje prireza – kazao je.

Naglasio je da je nova godina donijela niz promjena, a svi zakoni koji su od 1. siječnja stupili na snagu imaju temeljni cilj – povećanje socijalnog i gospodarskog standarda građana te potporu gospodarstvu.

Dodao je da još jedan krug porezne reforme omogućuje ono što je građanima najbitnije, a to su veće plaće.

– Mislim da će tek s vremenom, kako ljudima budu dolazile plaće, građani postati svjesni koja je lokalna sredina išla na manje oporezivanje rada, a koja taj prostor koji je Sabor na prijedlog Vlade omogućio nije iskoristila – rekao je Plenković.

Spomenuo je i novi Zakon o inkluzivnom dodatku, koji je osobito važan za osobe s invaliditetom te naglasio da je to cijelog mandata za njega prioritet.

– Izvanredna suradnja s udrugama koje se bave osobama s invaliditetom omogućuje i sve skupa novih pola milijardi izdvojenih eura u proračunu, pojednostavljuje procese, objedinjuje naknade – rekao je.

Na pitanje je li moguće da sva djeca ostvaruju pravo na dječji doplatak, premijer je kazao kako treba voditi računa o cenzusu.

Rekao je da je sigurno da dječji doplatak koristi onima s manjim prihodima te da je Vlada sada obuhvatila dvije trećine djece sa sadašnjim promjenama, a duplo povećala ono što je bilo.

Podsjetio je i da je Vlada osigurala besplatan obrok u školama, besplatne udžbenike i besplatan prijevoz.

– To su sve ogromni iskoraci kada je riječ o obrazovanju i jačanju potpore obitelji i demografskoj politici. S te strane mislim da smo napravili ogromne iskorake i ovo je korak u pravom smjeru – poručio je.

Minimalna plaća porasla za više od 100 posto

Govoreći o rastu minimalnih plaća, podsjetio je da je prosječna plaća na početku mandata ove Vlade bila 749 eura, a danas je prosječna plaća u Hrvatskoj 1178 eura.

Isto tako, prosječna mirovina je bila nešto malo veća od 350 eura, a danas je 550 eura. Minimalna plaća na početku mandata je u bruto iznosu bila 414 eura, a od jučer je 830 eura.

– To je rast za više od 100 posto minimalne plaće – istaknuo je.

Osvrnuo se i na izmjene Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi, koji pokriva oko 240.000 ljudi.

Podsjetio je da je Vlada kroz socijalni dijalog sa sindikatima podigla posebni dodatak od 180 i 60 eura u lipnju za 219.000 ljudi, a kasnije povećala plaće za još 35.000 ljudi koji nisu bili obuhvaćeni dodacima do tada.

Izmjenama Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi napravili smo jedinstvenu reformu i usporedive razine plaća

– Sada smo napravili jedinstvenu reformu, koju se nikad nitko nije usudio napraviti – kazao je predsjednik Vlade, pojasnivši da se jednu prašumu različitih koeficijenata, osnovica, dodataka, posebnih ugovora itd., svega mogućega u raznim resorima i što se kumuliralo kroz 30 godina, svelo na usporedive razine plaća u državnoj i javnoj službi.

Zakon je stupio na snagu, a slijedi usvajanje dviju uredbi koje će stupiti na snagu do kraja veljače.

– Vjerujem da će nove plaće biti vjerojatno isplaćene u travnju za ožujak – kazao je premijer Plenković.

Najavio je da se povećanja plaća mogu očekivati u sljedeća tri mjeseca, ali i podsjetio da plaće već sada rastu – u veljači za siječanj nakon stupanja porezne reforme.

Također je podsjetio da su i božićnice rasle s 232 eura na 300.

Istaknuo je da u siječnju ide veća plaća zbog porezne reforme, zbog novih uredbi plaća u ožujku te je uvedeno i novo pravo, uskrsnica od 100 eura te podsjetio da je još prije toga osnovica dignuta za 5% u dogovoru sa sindikatima.

– Što smo duže tu, to je naš dijalog sa sindikatima i poslodavcima bolji – poručio je.

Vlada donijela 7,2 milijarde paketa mjera za građane i pokazala da je država tu za njih

Na upit o parlamentarnim izborima, premijer je kazao da sigurno neće biti ni u prvom, ni u četvrtom tromjesečju ove godine.

– Sve će biti na vrijeme. Mi smo sada otprilike nešto manje od tri i pol godine drugog mandata moje druge Vlade i mislim da će sve biti onako kako treba, u pravom trenutku, koji će po meni biti primjeren za održavanje parlamentarnih izbora – rekao je.

Kazao je da je Hrvatska imala puno kriza s kojima se suočila u protekle tri i pol godine, od najveće pandemije u zadnjih sto godina, pa do dva razorna potresa u Zagrebu, na Banovini, ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize, socijalnih pritisaka, inflatornih pritisaka.

– Donijeli smo 7,2 milijarde paketa mjera za naše građane i pokazali smo da je država tu, da je Vlada tu, da stoji uz hrvatskog čovjeka, da stoji uz hrvatsko gospodarstvo i da smo očuvali socijalnu koheziju i pritom još ostvarili strateške interese – istaknuo je Plenković.

Dodao je da Vlada nije stavila sa strane ono što je planirala i borila se s krizom, nego paralelno radila jedno i drugo.

Hrvatska se Schengenom osigurala na području vanjske i unutarnje sigurnosti

Prošlu godinu obilježilo je uvođenje eura, ulazak u šengenski prostor, ali i inflacija koja je donijela bujanje cijena.

S tim u vezi, premijer je rekao da je Hrvatska sebe osigurala i na području unutarnje i na području vanjske sigurnosti sa Schengenom.

Nastavio je kako je današnje vrijeme, koje je bilo opterećeno s tri velike krize, koje je opterećeno terorizmom, COVID-om i nezakonitim migracijama, izmijenilo Schengen tako da to nije više 1995. jer je tad bilo ‘sve mirno, dobro i fino’.

Dodao je da je tada bila faza blagostanja, a sada su se dogodile ogromne krize gdje su pojedine države članice digle privremeno barijere na unutarnjim kontrolama.

Naglasio je da je to privremeno rješenje, ali je u formi lagano.

– Vidite da nema tu velikih gužvi, sve se to rješava. Naš je cilj da u razgovorima s Italijom i Slovenijom učinimo maksimalan napor da se do turističke sezone uklone te barijere koje sada privremeno postoje – kazao je.

Kupovna moć građana veća nego što je bila prije

Premijer je rekao da je zamjena hrvatske kune eurom lani u tehničkom smislu bila perfektna te je to odrađeno tako da nikome nije nedostajalo eura iz bankomata, niti je bilo kakvo plaćanje došlo u pitanje.

Istaknuo je da nije bilo inflacije zbog eura i da to potvrđuje izvješće Europske komisije.

Pojasnio je da je do inflacije došlo zbog drugih elemenata; ili vanjskog porasta cijena nekih materijala i sirovina itd. ili određenog povećanja cijena gospodarskih subjekata u Hrvatskoj.

Vlada je zbog toga ograničila cijene nekih proizvoda i apelirala da se cijene ne dižu, pogotovo prehrambenih proizvoda, kako sami sebi ne bi generirali inflaciju.

Kad se inflacija oduzme od rasta plaća, istaknuo je da je realan rast veći od 20 posto te da je kupovna moć građana veća nego što je bila prije.

– Moramo se boriti s time da se svi ponašaju odgovorno. Mi jesmo u tržišnom gospodarstvu i ne možemo sad postati neka mega interventna vlada koja će potpuno poremetiti tržišna načela, to ne želimo, ali s druge strane ne želimo da neki akteri profitiraju više nego što treba, a da pritom oni koji su najugroženiji imaju veće cijene – kazao je premijer i dodao da je to jedan balans u kojem svi moraju odigrati svoju ulogu, a ne samo Vlada.

Smanjenje javnog duga, rast BDP-a kontinuiran

O investicijskom kreditnom rejtingu u prošloj godini, koji je bio najbolji ikad, istaknuo je da je četiri stupnja više nego u 2016., na početku mandata Vlade.

Isto tako, kazao je da Hrvatska smanjuje udio javnoga duga u BDP-u.

– Imali smo skok u vremenu COVID-a i nakon toga se krivulja vraća. Vjerujem da bi mogla biti ispod 60 posto u 2024., 2025. godini, što bi bilo sjajno – rekao je Plenković.

Podsjetio je i da je rast BDP-a kontinuiran, a Vladina projekcija rasta za 2023. je 2,8 posto.

Kazao je i da je osobna potrošnja 18 posto više na razini godine, 13 posto više nego u prosincu prošle godine.

O turizmu je rekao da smo imali izjednačene, možda i malo bolje podatke u dolascima i noćenjima nego rekordne 2019. Plus, puno veće prihode nego što je to bilo tada.

Zaključio je da Hrvatska nije slučajno među prvih 20 destinacija svijeta kao turistička zemlja i dodao da je važno da se u ovoj godini nastavi taj trend.

– Naša projekcija rasta je opet 2,8 posto, što će biti puno više nego prosjek Europske unije. Tome doprinos trebaju dati svi segmenti hrvatskog gospodarstva – poručio je premijer.

Izvor: HRT/Vlada

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

Vijesti

ANKETA Preuzimanje tuđih radnih zadataka

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje osobu koja tipka na laptopu. Laptop je postavljen na mramorni stol, a pored njega se nalazi čaša soka od naranče sa slamkom. Osoba nosi sat i nekoliko prstena.

Preuzimanje tuđih radnih zadataka – prilika za osobni razvoj ili ‘nepotrebno zatrpavanje poslom’?

Kolega/ica vam ide na godišnji odmor, dobije novu radnu poziciju ili poduže bolovanje. Što je s njegovim/njenim zadacima? Svi smo se mi bar jednom u svom radnom vijeku susreli s nekim dodatnim zadacima koji nisu dio opisa naše pozicije. I dok nam neki sjednu kao pravi odmor za dušu, druge odrađujemo samo kako bi ih odradili, a treće pokušavamo izbjeći u širokom luku. 

U posljednjoj anketi portala MojPosao, u kojoj je sudjelovalo više od 2400 ispitanika, postavljeno je pitanje: Kako gledate na preuzimanje radnih zadataka koji nisu nužno u opisu vašeg posla?

Prilika za osobni rast ili zatrpavanje poslom?

Preuzimanje novih i dodatnih zadataka podržava 39 posto ljudi. Oni takav način rada vide kao mogućnost da nauče nešto novo ili unaprijede neka postojeća znanja.

– Svako učenje nečeg novog je osobni razvoj – komentirao je jedan od ispitanika, dok je drugi dodao kako svaki novi (privremeni) zadatak, posebno ako je zanimljiv, može razbiti monotoniju na radnom mjestu.

Zanimljivo je kako isti broj ljudi, njih 39 posto, na preuzimanje dodatnih radnih zadataka gleda negativno. Prema njihovom mišljenju, takav način rada krši njihov ugovoreni opis posla, rezultira zatrpavanjem poslom, a uz to za njega često nisu dodatno plaćeni.

– Svaki zadatak koji nije u opisu mog posla me čini manje kompetentnim da obavljam ono za što sam plaćen. Ti dodatni zadaci oduzimaju mi vrijeme od onoga što znam raditi i za što sam zapravo plaćen. Nemam ništa protiv učenja i dodatnog posla kada donosi veću plaću, što je rijetko slučaj – kazao je jedan od ispitanika.

S druge strane, 22 posto ljudi ističe kako nisu oduševljeni dodatnim zadacima, ali će ih odraditi bez pogovora. Iako njihova reakcija ovisi o datom trenutku, takve poslove ne vide kao nešto što bi moglo štetiti njihovoj karijeri i radnom mjestu.

MojPosao

Nastavi čitati

Vijesti

HRVATSKI SABOR Inovacije i digitalna tranzicija u zaštiti ljudskih prava

Objavljeno

/

Vizual konferencije.

U Hrvatskom saboru će se 29. veljače 2024. s početkom u 12 sati održati Međunarodna konferencija ‘Inovacije i digitalna tranzicija u zaštiti ljudskih prava’, koja predstavlja ključan događaj u promicanju inovacija i razumijevanju utjecaja digitalne tranzicije na ljudska prava

Konferencija će pružiti smjernice i akcijske planove za unapređenje zaštite ljudskih prava u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. Svrha konferencije je promicati inovacije, poticati dijalog kroz inkluzivan pristup osobama s invaliditetom, prezentaciju primjera dobre prakse, čime će osigurati platformu za razmjenu iskustava i razmatranje najnovijih dostignuća u području zaštite ljudskih prava.

Uvodni dio konferencije bit će obilježen pozdravnim govorima Ermine Lekaj Prljaskaj, saborske zastupnice albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, predsjednice Organizacijskog odbora, te Ivana Malenice, ministra pravosuđa i uprave. Njihov će naglasak biti na ključnoj ulozi inovacija i digitalne tranzicije u ostvarivanju ljudskih prava. Fokus konferencije bit će na istraživanju kako tehnološki napredak može poslužiti kao sredstvo za jačanje ljudskih prava, s posebnim naglaskom na ulogu inovacija u osiguravanju pristupa pravdi, transparentnosti i odgovornosti.

Panel rasprava, koju će moderirati Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, bit će ključni dio konferencije. Ovaj panel okupit će stručnjake iz različitih područja kako bi pružili sveobuhvatne analize o najnovijim trendovima, izazovima i mogućnostima u integraciji inovacija i digitalne tranzicije u zaštitu ljudskih prava. Primjere dobre prakse moderirat će Andreja Marcetić, predstavnica Hrvatske komore socijalnih pedagoga, sekcije socijalne skrbi, članica Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava.

Konferencija ‘Digitalna tranzicija i inovacije u zaštiti ljudskih prava’ održat će se u mjesecu kada se obilježava druga godišnjica ruske invazije na Ukrajinu, 24. veljače 2022. godine. Tema konferencije izuzetno je relevantna s obzirom na aktualne događaje, a digitalizacija i inovacije omogućuju širenje informacija i podizanje svijesti o ljudskim pravima na globalnoj razini, čime je digitalna tranzicija postala jedan od ključnih čimbenika u zaštiti ljudskih prava, pružajući nove prilike za promicanje mira, sigurnosti i pravednosti.

Međunarodni sudionici iz Ukrajine, Slovenije i Švedske donijet će različite perspektive i iskustva koja će obogatiti raspravu o utjecaju inovacija i digitalne tranzicije na ljudska prava. Njihova iskustva pružit će dragocjen uvid u globalne trendove i izazove s kojima se različite države suočavaju u ovom području.

Usklađivanje tih smjernica i akcijskih planova s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine pružit će dodatnu snagu i trajnost tim inicijativama. Stvaranje inkluzivnih politika koje uzimaju u obzir digitalnu transformaciju i potrebe svih građana, uključujući osobe s invaliditetom, ključno je za izgradnju pravednijeg i sigurnijeg društva. Očekuje se da će konferencija biti izvrstan forum za razmjenu ideja i izgradnju konkretnih planova djelovanja koji će doprinijeti ostvarenju tih ciljeva.

Sve relevantne informacije o konferenciji mogu se pronaći na Facebook stranici ‘InovaDigHR2030’, a Konferencija će biti dostupna i putem YouTube kanala Hrvatskog sabora. Direktan prijenos konferencije bit će dostupan ovdje, a za dodatne informacije možete posjetiti sljedeću ovu poveznicu.

Nastavi čitati

Civilno društvo

U Križevcima projekt Zaželi ide dalje

Objavljeno

/

Na fotografiji su četiri osobe. Stoje ispred plave pozadine i drže plave mape. Iza njih su zastave Europske unije i Hrvatske. Osobe su odjevene formalno. Fotografija sugerira da se radi o službenom ili formalnom događaju.
Foto: Gradsko društvo Crvenog križa Križevci

Kroz projekt će biti zaposlene 33 osobe koje će pružati uslugu potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom. Broj osoba kojima se kroz projekt planira pružiti usluga potpore i podrške je 198

Gradskom društvu Crvenog križa Križevci iz Europskog socijalnog fonda plus, Program: Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027., Poziv: ‘Zaželi – Prevencija institucionalizacije’ odobren je projekt pod nazivom ‘Pruži ruku potrebitima’.

Vrijednost projekta iznosi 1.485.000,00 eura što je dosad najviši iznos odobrenih bespovratnih sredstava Gradskom društvu Crvenog križa Križevci za provedbu projekta.

Ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Križevci, Antonija Pukec, potpisala je ugovor za projekt ‘Pruži ruku potrebitima’ dana 23. veljače 2024. godine.

Trajanje projekta je 36 mjeseci, a od toga je 30 mjeseci predviđeno za pružanje usluge potpore i podrške.

Projektom je obuhvaćeno područje grada Križevaca i okolnih naselja te općine Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Petar Orehovec i Sveti Ivan Žabno s ciljem povećanja socijalne uključenost i preveniranja institucionalizacije.

Glavna aktivnost projekta je pružanje usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom uz nabavu i podjelu paketa kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština.

Kroz projekt će biti zaposlene 33 osobe koje će pružati uslugu potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom. Broj osoba kojima se kroz projekt planira pružiti usluga potpore i podrške je 198.

Provedba projekta započinje s postupkom odabira korisnika usluge, nabavom kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština te odabirom kandidata za zapošljavanje.

Gradsko društvo Crvenog križa Križevci provodilo je Zaželi – program zapošljavanja žena – faza I, faza II i faza III. Važno je napomenuti kako je u prethodnim fazama Zaželi projekata fokus bio na zaposlenim ženama, no u novom projektu fokus je na korisnicima koji će za ulazak u projekt morati zadovoljiti određene uvjete, a koji će biti u narednom periodu objavljeni na stranicama GDCK Križevci i Grada Križevaca te lokalnim medijima.

Ugovore je uručio predsjednik Vlade Andrej Plenković zajedno s potpredsjednicom Vlade Anjom Šimpraga, ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marinom Piletićem i ravnateljem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Antom Lončarom. Na svečanosti su uručena ukupno 72 ugovora u sklopu Poziva ‘Zaželi – prevencija institucionalizacije’.

Svečanom uručivanju ugovora prisustvovala je i predsjednica Društva Crvenog križa Koprivničko-križevačke županije, Đurđica Trbus, kao podrška GDCK Križevci i GDCK Koprivnica.

Izvor: Gradsko društvo Crvenog križa Križevci

Nastavi čitati

U trendu