Vijesti
PLENKOVIĆ Realan rast plaća veći od 20 posto
Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je u emisiji Hrvatskog radija ‘A sada Vlada’. Govorio je, među ostalim, o primjeni novih zakona s početkom ove godine
– Radi daljnjeg rasta plaća i rasterećenja poduzetnika izmijenjeno je 9 poreznih zakona, raste minimalna plaća, a na povećanje plaća utjecat će i ukidanje prireza – kazao je.
Naglasio je da je nova godina donijela niz promjena, a svi zakoni koji su od 1. siječnja stupili na snagu imaju temeljni cilj – povećanje socijalnog i gospodarskog standarda građana te potporu gospodarstvu.
Dodao je da još jedan krug porezne reforme omogućuje ono što je građanima najbitnije, a to su veće plaće.
– Mislim da će tek s vremenom, kako ljudima budu dolazile plaće, građani postati svjesni koja je lokalna sredina išla na manje oporezivanje rada, a koja taj prostor koji je Sabor na prijedlog Vlade omogućio nije iskoristila – rekao je Plenković.
Spomenuo je i novi Zakon o inkluzivnom dodatku, koji je osobito važan za osobe s invaliditetom te naglasio da je to cijelog mandata za njega prioritet.
– Izvanredna suradnja s udrugama koje se bave osobama s invaliditetom omogućuje i sve skupa novih pola milijardi izdvojenih eura u proračunu, pojednostavljuje procese, objedinjuje naknade – rekao je.
Na pitanje je li moguće da sva djeca ostvaruju pravo na dječji doplatak, premijer je kazao kako treba voditi računa o cenzusu.
Rekao je da je sigurno da dječji doplatak koristi onima s manjim prihodima te da je Vlada sada obuhvatila dvije trećine djece sa sadašnjim promjenama, a duplo povećala ono što je bilo.
Podsjetio je i da je Vlada osigurala besplatan obrok u školama, besplatne udžbenike i besplatan prijevoz.
– To su sve ogromni iskoraci kada je riječ o obrazovanju i jačanju potpore obitelji i demografskoj politici. S te strane mislim da smo napravili ogromne iskorake i ovo je korak u pravom smjeru – poručio je.
Minimalna plaća porasla za više od 100 posto
Govoreći o rastu minimalnih plaća, podsjetio je da je prosječna plaća na početku mandata ove Vlade bila 749 eura, a danas je prosječna plaća u Hrvatskoj 1178 eura.
Isto tako, prosječna mirovina je bila nešto malo veća od 350 eura, a danas je 550 eura. Minimalna plaća na početku mandata je u bruto iznosu bila 414 eura, a od jučer je 830 eura.
– To je rast za više od 100 posto minimalne plaće – istaknuo je.
Osvrnuo se i na izmjene Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi, koji pokriva oko 240.000 ljudi.
Podsjetio je da je Vlada kroz socijalni dijalog sa sindikatima podigla posebni dodatak od 180 i 60 eura u lipnju za 219.000 ljudi, a kasnije povećala plaće za još 35.000 ljudi koji nisu bili obuhvaćeni dodacima do tada.
Izmjenama Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi napravili smo jedinstvenu reformu i usporedive razine plaća
– Sada smo napravili jedinstvenu reformu, koju se nikad nitko nije usudio napraviti – kazao je predsjednik Vlade, pojasnivši da se jednu prašumu različitih koeficijenata, osnovica, dodataka, posebnih ugovora itd., svega mogućega u raznim resorima i što se kumuliralo kroz 30 godina, svelo na usporedive razine plaća u državnoj i javnoj službi.
Zakon je stupio na snagu, a slijedi usvajanje dviju uredbi koje će stupiti na snagu do kraja veljače.
– Vjerujem da će nove plaće biti vjerojatno isplaćene u travnju za ožujak – kazao je premijer Plenković.
Najavio je da se povećanja plaća mogu očekivati u sljedeća tri mjeseca, ali i podsjetio da plaće već sada rastu – u veljači za siječanj nakon stupanja porezne reforme.
Također je podsjetio da su i božićnice rasle s 232 eura na 300.
Istaknuo je da u siječnju ide veća plaća zbog porezne reforme, zbog novih uredbi plaća u ožujku te je uvedeno i novo pravo, uskrsnica od 100 eura te podsjetio da je još prije toga osnovica dignuta za 5% u dogovoru sa sindikatima.
– Što smo duže tu, to je naš dijalog sa sindikatima i poslodavcima bolji – poručio je.
Vlada donijela 7,2 milijarde paketa mjera za građane i pokazala da je država tu za njih
Na upit o parlamentarnim izborima, premijer je kazao da sigurno neće biti ni u prvom, ni u četvrtom tromjesečju ove godine.
– Sve će biti na vrijeme. Mi smo sada otprilike nešto manje od tri i pol godine drugog mandata moje druge Vlade i mislim da će sve biti onako kako treba, u pravom trenutku, koji će po meni biti primjeren za održavanje parlamentarnih izbora – rekao je.
Kazao je da je Hrvatska imala puno kriza s kojima se suočila u protekle tri i pol godine, od najveće pandemije u zadnjih sto godina, pa do dva razorna potresa u Zagrebu, na Banovini, ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize, socijalnih pritisaka, inflatornih pritisaka.
– Donijeli smo 7,2 milijarde paketa mjera za naše građane i pokazali smo da je država tu, da je Vlada tu, da stoji uz hrvatskog čovjeka, da stoji uz hrvatsko gospodarstvo i da smo očuvali socijalnu koheziju i pritom još ostvarili strateške interese – istaknuo je Plenković.
Dodao je da Vlada nije stavila sa strane ono što je planirala i borila se s krizom, nego paralelno radila jedno i drugo.
Hrvatska se Schengenom osigurala na području vanjske i unutarnje sigurnosti
Prošlu godinu obilježilo je uvođenje eura, ulazak u šengenski prostor, ali i inflacija koja je donijela bujanje cijena.
S tim u vezi, premijer je rekao da je Hrvatska sebe osigurala i na području unutarnje i na području vanjske sigurnosti sa Schengenom.
Nastavio je kako je današnje vrijeme, koje je bilo opterećeno s tri velike krize, koje je opterećeno terorizmom, COVID-om i nezakonitim migracijama, izmijenilo Schengen tako da to nije više 1995. jer je tad bilo ‘sve mirno, dobro i fino’.
Dodao je da je tada bila faza blagostanja, a sada su se dogodile ogromne krize gdje su pojedine države članice digle privremeno barijere na unutarnjim kontrolama.
Naglasio je da je to privremeno rješenje, ali je u formi lagano.
– Vidite da nema tu velikih gužvi, sve se to rješava. Naš je cilj da u razgovorima s Italijom i Slovenijom učinimo maksimalan napor da se do turističke sezone uklone te barijere koje sada privremeno postoje – kazao je.
Kupovna moć građana veća nego što je bila prije
Premijer je rekao da je zamjena hrvatske kune eurom lani u tehničkom smislu bila perfektna te je to odrađeno tako da nikome nije nedostajalo eura iz bankomata, niti je bilo kakvo plaćanje došlo u pitanje.
Istaknuo je da nije bilo inflacije zbog eura i da to potvrđuje izvješće Europske komisije.
Pojasnio je da je do inflacije došlo zbog drugih elemenata; ili vanjskog porasta cijena nekih materijala i sirovina itd. ili određenog povećanja cijena gospodarskih subjekata u Hrvatskoj.
Vlada je zbog toga ograničila cijene nekih proizvoda i apelirala da se cijene ne dižu, pogotovo prehrambenih proizvoda, kako sami sebi ne bi generirali inflaciju.
Kad se inflacija oduzme od rasta plaća, istaknuo je da je realan rast veći od 20 posto te da je kupovna moć građana veća nego što je bila prije.
– Moramo se boriti s time da se svi ponašaju odgovorno. Mi jesmo u tržišnom gospodarstvu i ne možemo sad postati neka mega interventna vlada koja će potpuno poremetiti tržišna načela, to ne želimo, ali s druge strane ne želimo da neki akteri profitiraju više nego što treba, a da pritom oni koji su najugroženiji imaju veće cijene – kazao je premijer i dodao da je to jedan balans u kojem svi moraju odigrati svoju ulogu, a ne samo Vlada.
Smanjenje javnog duga, rast BDP-a kontinuiran
O investicijskom kreditnom rejtingu u prošloj godini, koji je bio najbolji ikad, istaknuo je da je četiri stupnja više nego u 2016., na početku mandata Vlade.
Isto tako, kazao je da Hrvatska smanjuje udio javnoga duga u BDP-u.
– Imali smo skok u vremenu COVID-a i nakon toga se krivulja vraća. Vjerujem da bi mogla biti ispod 60 posto u 2024., 2025. godini, što bi bilo sjajno – rekao je Plenković.
Podsjetio je i da je rast BDP-a kontinuiran, a Vladina projekcija rasta za 2023. je 2,8 posto.
Kazao je i da je osobna potrošnja 18 posto više na razini godine, 13 posto više nego u prosincu prošle godine.
O turizmu je rekao da smo imali izjednačene, možda i malo bolje podatke u dolascima i noćenjima nego rekordne 2019. Plus, puno veće prihode nego što je to bilo tada.
Zaključio je da Hrvatska nije slučajno među prvih 20 destinacija svijeta kao turistička zemlja i dodao da je važno da se u ovoj godini nastavi taj trend.
– Naša projekcija rasta je opet 2,8 posto, što će biti puno više nego prosjek Europske unije. Tome doprinos trebaju dati svi segmenti hrvatskog gospodarstva – poručio je premijer.
Izvor: HRT/Vlada
Javnozdravstvena akcija „Zdravlje na duge staze“ održat će se u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, uz besplatna mjerenja i razgovore sa stručnjacima
Poslušaj članak
Hrvatsko društvo za kronične bolesti organizira javnozdravstvenu akciju „Zdravlje na duge staze“, kojom u Zagrebu započinje ovogodišnje obilježavanje Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti. Akcija će se održati u subotu, 26. rujna, od 10 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, a ovogodišnje obilježavanje odvija se pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba.
Građani će moći besplatno izmjeriti krvni tlak i glukozu u krvi, odrediti indeks tjelesne mase, napraviti analizu sastava tijela, izmjeriti snagu stiska šake dinamometrom te obaviti EKG probir. Uz mjerenja, imat će priliku razgovarati sa stručnjacima o rezultatima, čimbenicima rizika i potrebi za daljnjom provjerom zdravlja.
Organizatori poručuju da zdravlje na duge staze počinje prije dijagnoze te upozoravaju na važnost prevencije, ranog otkrivanja bolesti i pravodobnog liječenja. U pozivu ističu da mnoge kronične bolesti dugo ostaju neprepoznate, zbog čega se potreba za brigom o zdravlju nerijetko osvijesti tek nakon pojave komplikacija.
Prema podacima koje navodi Hrvatsko društvo za kronične bolesti, vodeće kronične nezarazne bolesti uzrokuju tri četvrtine svih smrti u Hrvatskoj. Samo od bolesti cirkulacijskog sustava, šećerne bolesti i kroničnih bolesti donjega dišnog sustava godišnje umre više od 26.000 ljudi, odnosno više od polovice svih umrlih. Društvo također upozorava da je u Hrvatskoj registrirano više od 406.000 osoba sa šećernom bolešću.
O ranom otkrivanju kroničnih bolesti, liječenju i sprječavanju komplikacija govorit će prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KB-a Merkur, prof. dr. sc. Gordana Pavliša, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, te dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Pridružit će im se i Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Obilježavanje pod sloganom „Zdravlje na duge staze“ Društvo organizira drugu godinu zaredom, a program će trajati od 26. rujna do 13. listopada. U njemu sudjeluju stručnjaci različitih područja, uz partnersku podršku stručnih društava te zdravstvenih i obrazovnih institucija.
Nakon subotnje akcije program se nastavlja 5. listopada konferencijom „Kronične nezarazne bolesti – vrijeme je za akciju“, posvećenom kroničnim respiratornim bolestima i metaboličkom zdravlju. Završit će 13. listopada konferencijom „Žensko zdravlje bez filtera“, čije je središnje pitanje „Zašto žene kasnije prepoznaju signale svog tijela?“.
Regionalni industrijski sindikat traži povećanje cijene sata usluge osobne asistencije s 11 na 17 eura kako bi se omogućilo povećanje plaća zaposlenih u udrugama, kao i uključivanje sindikata u razgovore o reformi sustava
Poslušaj članak
Niske plaće, teškoće u pronalasku novih radnika i izostanak dijaloga s nadležnim ministarstvom problemi su na koje je Regionalni industrijski sindikat (RIS) upozorio na konferenciji za medije održanoj 24. rujna u Zagrebu. Iz sindikata poručuju da kvalitetna osobna asistencija, koja osobama s invaliditetom omogućuje neovisan život, zahtijeva dostojanstvene uvjete rada za one koji je pružaju.
– Ministar Ružić već danas može donijeti odluku o povećanju cijene usluge osobne asistencije na 17 eura kako bi se podignule plaće osobnih asistenata zaposlenih u udrugama i uključiti sindikalno udružene radnike u razgovor o reformi sustava osobne asistencije – izjavila je sindikalna organizatorica Tea Radović.
Prema navodima RIS-a, radnice zaposlene u udrugama i dalje primaju minimalne plaće ili iznose tek neznatno više od minimalnih. Podsjećaju pritom na najave Ministarstva iz srpnja o povećanju plaća i njihovu izjednačavanju s plaćama radnica u državnim ustanovama socijalne skrbi.
O svakodnevici osobnih asistenata govorila je Kristina Plantić, osobna asistentica i članica RIS-a, istaknuvši da mnogi ostaju u sustavu zbog važnosti posla i odnosa s korisnicima, unatoč lošim materijalnim uvjetima.
– Mi koje godinama radimo u sustavu ostajemo raditi jer volimo svoj posao, jer smatramo da je on važan i jer znamo koliko značimo korisnicima kojima omogućujemo neovisan život, usprkos tome što ne živimo, nego preživljavamo na ovim plaćama. Nove radnike je teško naći baš zbog loših uvjeta rada – rekla je Plantić.
Radović i Plantić upozorile su da ministar Ružić, prema njihovim navodima, mjesecima ne odgovara na sindikalne zahtjeve za sastanak. Smatraju da se time onemogućuje sektorski socijalni dijalog o sustavu koji bi korisnicima osigurao kvalitetnu uslugu, a zaposlenima dostojanstvene uvjete rada.
Sindikat se osvrnuo i na informacije dobivene od članova prema kojima su pojedini osobni asistenti pozvani da se prijave za Nacionalni panel osobnih asistenata. U priopćenju navode da Ministarstvo do njegova izdavanja nije javno objavilo informacije o osnivanju tog tijela, zbog čega im nije jasno kakva bi bila njegova uloga ni bi li trebalo predstavljati radnike u razgovorima o sustavu.
Iz RIS-a poručuju da sindikalno organizirani osobni asistenti već imaju svog predstavnika te da savjetodavno tijelo ne može zamijeniti socijalni dijalog sa sindikatom.
– Tužno je da ministar rada koji bi trebao poticati socijalni dijalog svojim primjerom to ne čini – istaknula je Radović.
U sindikatu posebno naglašavaju da cijena sata usluge osobne asistencije nije isto što i satnica osobnog asistenta. Prema priopćenju, iz sadašnjih 11 eura po satu pružatelj usluge mora pokriti ukupne troškove rada i druge troškove pružanja usluge. Zbog toga povećanje cijene sata na 17 eura vide kao nužan kratkoročni korak za povećanje plaća zaposlenih u udrugama.
Dugoročno traže sustavnu i sveobuhvatnu reformu osobne asistencije, uz sudjelovanje Ministarstva, pružatelja usluge i predstavnika radnika. Cilj je, poručuju, održiv sustav koji će istodobno odgovoriti na potrebe korisnika i osigurati bolje uvjete rada osobnim asistentima.
Trgovina je jedan od najvećih i najdinamičnijih sektora hrvatskog tržišta rada, a u borbi za kvalitetne zaposlenike već dugo nije presudno samo što piše na platnoj listi
Poslušaj članak
Reputacija poslodavca, odnosi među kolegama, sigurnost radnog mjesta i prilike za razvoj sve snažnije utječu na to gdje ljudi žele graditi svoju karijeru.
No, koji su najpoželjniji poslodavci u trgovini u Hrvatskoj?
Odgovor je ponudilo istraživanje Poslodavac prvog izbora, provedeno na više od 27 tisuća ispitanika. Istraživanje već 20 godina provodi Alma Career Croatia, a temelji se na spontanom izboru ispitanika, bez ponuđenih naziva kompanija.
Ovoga puta izdvojili su dvije velike grane trgovine, FMCG i Non-FMCG.
Na vrhu FMCG trgovine nalazi se dm-drogerie markt, dok je među Non-FMCG poslodavcima prvo mjesto zauzela IKEA Hrvatska.
Što poslodavca čini prvim izborom?
Što zapravo odvaja poželjnog poslodavca od ostalih?
U FMCG trgovini u prvom planu je odnos prema zaposlenicima. Gotovo polovica ispitanika, njih 49%, kao jedan od ključnih razloga atraktivnosti navodi dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih. Slijede sigurnost radnog mjesta (43%) i dobri međuljudski odnosi te atmosfera na poslu (41%).
U Non-FMCG trgovini slika je ponešto drukčija, ali ponovno se u središtu nalaze ljudi. Čak 54% ispitanika među najvažnijim razlozima privlačnosti poslodavaca izdvaja dobre međuljudske odnose i radnu atmosferu, 41% dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih, a 39% priliku za profesionalni razvoj i učenje.
Kad je poslodavac prvog izbora mjesto na kojem radimo
Koliko su zaposlenici u trgovini spremni potražiti neku novu poslovnu priliku?
Među ispitanicima čiji poslodavac prvog izbora pripada FMCG trgovini, 54% često razmišlja o promjeni poslodavca, nešto više od ukupnog uzorka, u kojem taj udio iznosi 49%. U Non-FMCG trgovini o promjeni posla često razmišlja 47% ispitanika.
Međutim, priča se znatno mijenja kada pogledamo ljude koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora.
U FMCG trgovini među takvim zaposlenicima svega 13% često razmišlja o odlasku, dok njih 43% uopće ne razmišlja o promjeni poslodavca. Za usporedbu, među ljudima koji ne rade kod svog poslodavca prvog izbora čak 57% često razmišlja o promjeni.
U Non-FMCG segmentu razlika je još izraženija. Među zaposlenicima koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora samo 10% često razmišlja o odlasku, dok 55% uopće ne razmišlja o promjeni posla. Među onima koji ne rade kod svog prvog izbora udio onih koji često razmišljaju o promjeni iznosi 55%.
Koje beneficije najviše cijenimo?
Kad je riječ o pogodnostima koje zaposlenici smatraju presudnima, FMCG i Non-FMCG trgovina pokazuju vrlo slične prioritete.
Na vrhu su bonusi za izvanredna postignuća, koje presudnima smatra 66% ispitanika u FMCG-u i 63% u Non-FMCG trgovini.
Odmah potom dolaze vrlo praktične pogodnosti: naknada za putne troškove važna je za 51% ispitanika u FMCG-u i 53% u Non-FMCG-u, dok fleksibilno radno vrijeme izdvaja približno polovica ispitanika u obje djelatnosti. Visoko kotiraju i edukacije zaposlenika, posebno u Non-FMCG trgovini, gdje ih važnima smatra 48% ispitanika.
Među poželjnijim pogodnostima nalaze se i dodatne zdravstvene usluge, dodatni dani godišnjeg odmora, kvalitetno uređena politika prekovremenog rada te besplatni obroci, piće ili voće na poslu.
S druge strane, pri samom dnu liste u obje djelatnosti nalaze se pogodnosti poput subvencioniranja wellness aktivnosti, pokrivanja troškova kulturnih i sportskih sadržaja, bonusa za preporuke te organiziranih vikend druženja.
Izvor: Alma Career Croatia
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 6 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 5 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 3 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 7 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 7 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 5 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni