Zastupnici su glasali za tri zakonodavna akta kojima bi se Ukrajini stavio na raspolaganje zajam EU-a u iznosu od 90 milijardi eura da se lakše suočava s kontinuiranom ratnom agresijom Rusije
Poslušaj članak
Parlament je u srijedu usvojio paket prijedloga čiji je cilj poduprijeti Ukrajinu zajmom EU-a u iznosu od 90 milijardi eura za 2026. i 2027.
Takozvani zajam za potporu Ukrajini pomoći će u zadovoljavanju hitnih potreba Ukrajine za financiranjem u kontekstu aktualne ratne agresije Rusije koja ulazi u petu godinu.
Od tog zajma, 30 milijardi eura stavit će se na raspolaganje za makrofinancijsku pomoć ili proračunsku potporu u okviru Instrumenta EU-a za Ukrajinu. Za jačanje obrambenih sposobnosti Ukrajine i potporu nabavi vojne opreme dodijelit će se 60 milijardi eura, čime će se osigurati pravodoban pristup ključnim proizvodima obrambene industrije Ukrajine, EU-a i Europskog gospodarskog prostora (EGP)/Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA).
Ako određeni obrambeni materijal nije odmah dostupan za hitnu isporuku Ukrajini iz tih država, primjenjivat će se skup ciljanih odstupanja od pravila o nabavi iz drugih zemalja.
Financijska pomoć pružat će se u skladu s potrebama Ukrajine za financiranjem, kako je utvrđeno u strategiji koju je pripremila Ukrajina i ocijenila Komisija. Za strategiju će biti potrebno odobrenje Vijeća.
Sva financijska sredstva podlijegat će strogim uvjetima, uključujući trajnu predanost Ukrajine demokratskom upravljanju, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava, uključujući prava manjina. To uključuje stalne napore u borbi protiv korupcije i jačanju demokratskih institucija.
Zajam za potporu financirat će se zajedničkim zaduživanjem EU-a na tržištima kapitala i jamčit će se takozvanom ‘proračunskom pričuvom’ višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, dok će se troškovi servisiranja duga pokriti iz godišnjih proračuna EU-a.
Komisija je procijenila da će troškovi servisiranja duga iznositi oko 1 milijardu eura za 2027. i oko 3 milijarde eura godišnje od 2028. Ukrajina će biti odgovorna za otplatu glavnice zajma nakon što primi ratne odštete od Rusije.
Zakonodavni akti potrebni za dovršetak tog paketa potpore doneseni su u okviru hitnog postupka Parlamenta kako bi se osiguralo pružanje brze pomoći Ukrajini. Prijedlog zajma za potporu Ukrajini odobren je s 458 glasova za, 140 protiv i 44 suzdržanih, prijedlog izmjene Instrumenta za Ukrajinu usvojen je s 473 glasova za, 140 protiv i 32 suzdržana, dok je prijedlog izmjene dugoročnog proračuna EU-a (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. prihvaćen s 490 glasova za, 130 protiv i 32 suzdržana.
Vijeće također treba formalno usvojiti paket kako bi Komisija mogla izvršiti prvu isplatu početkom drugog tromjesečja 2026.
Zajam EU-a za potporu Ukrajini dogovoren je na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu 18. prosinca 2025., a Europska komisija predstavila ga je 14. siječnja 2026. 90 milijardi eura namijenjeno je pokrivanju dvije trećine procijenjenih financijskih potreba Ukrajine za 2026. i 2027. godinu. Budući da su Češka, Mađarska i Slovačka odustale od potpore za zajam, sporazum je postignut u okviru postupka pojačane suradnje, mehanizma kojim se državama članicama EU-a koje to žele omogućuje da surađuju u određenim područjima bez jednoglasnog odlučivanja.
Statistika o zapošljavanju ovog trenutka ne ide u prilog proklamiranom cilju Europske komisije o stvaranju društva jednakih mogućnosti
Poslušaj članak
Još uvijek nema nekih bitnih pomaka u boljem pozicioniranju Europljana s invaliditetom na tržištu rada.
Dokaz tomu je i zajedničko pismo koje je ovih dana čak 125 organizacija poslalo Europskoj komisiji s pozivom da objavi novo Jamstvo EU za zapošljavanje i vještine osoba s invaliditetom kao dio ažurirane Strategije za prava osoba s invaliditetom.
U ovom pismu organizacije navode kakva su namjenska sredstva i programi potrebni za smanjenje velike stope nezaposlenosti osoba s invaliditetom. Uz sve ostalo, organizacije traže namjenska sredstva za omogućavanje pristupa redovnim mogućnostima zapošljavanja, naukovanju ili osposobljavanju. Isto tako, bolje mogućnosti zapošljavanja u zaštićenim radionicama. Programi zapošljavanja moraju biti osmišljeni tako da nude podršku tvrtkama i organizacijama u pružanju potrebnih prilagodbi za osobu s invaliditetom na radnom mjestu.
Ono što je, međutim, posebno bitno za organizacije jest da Jamstvo EU za zapošljavanje i vještine osoba s invaliditetom ne smije utjecati na pravo primanja naknade za invaliditet i druge potpore od države.
– Ovo Jamstvo ključan je korak kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom imaju jednake uvjete u svijetu rada. Ako želimo konkurentnu Europu, bitno je da svima pružimo jednake mogućnosti za doprinos društvenoj zajednici – rekao je Yannis Vardakastanis, predsjednik Europskog foruma osoba s invaliditetom.
Statistika o zapošljavanju ovog trenutka ne ide u prilog proklamiranom cilju Europske komisije o stvaranju društva jednakih mogućnosti. Naime, samo 52,7 posto osoba s invaliditetom zaposleno je u Europskoj uniji, u usporedbi sa 76,7 posto osoba bez invaliditeta.
Prethodna istraživanja Europskog foruma osoba s invaliditetom pokazuju da je jaz uglavnom posljedica nedostatka potrebnih prilagodbi te nedovoljne ponude pomoćnih tehnologija. Usto su i digitalne vještine zaposlenika s invaliditetom na značajno nižoj razini u odnosu na one bez invaliditeta.
Zajedničko pismo upućeno Europskoj komisiji poziva da Jamstvo bude ključna akcija ‘Poboljšane strategije za prava osoba s invaliditetom’, a bit će predstavljeno tijekom sastanka Kolegija povjerenika EK početkom ovog svibnja.
Kako EU može očuvati vjerodostojnu perspektivu proširenja za Ukrajinu istovremeno inzistirajući na jasnim i provedivim reformama, što Kijev očekuje u tom kontekstu i koja je uloga međuparlamentarne suradnje, na koji način jačati kibernetičku otpornost te što EU može naučiti iz ukrajinskog iskustva u odgovoru na hibridne prijetnje?
Poslušaj članak
To su samo neka od pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji ‘EU, Ukrajina, Hrvatska – Kako graditi otpornu demokraciju?’
Na prvom panelu konferencije ‘Europa i Ukrajina – Proračun, obrana, proširenje: parlamentarna suradnja’ sudjelovali su zastupnici u Europskom parlamentu Karlo Ressler i Tonino Picula, predsjednici Odbora za europske poslove i Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Jelena Miloš i Andro Krstulović Opara te video-vezom predsjednica Odbora Vrhovne rade za integraciju Ukrajine u EU Ivanna Klympush-Tsintsadze.
Zastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP) rekao je kako se ratovi prvenstveno dobivaju na bojišnici, ali da ishod uvelike ovisi o financijskoj izdržljivosti te o tome tko dugoročno može podnijeti teret sukoba.
– Zbog toga europska solidarnost i financijska podrška Ukrajini ne smije posustati, usprkos novim ratovima i činjenici da nakon četiri godina barbarske agresije mnogi računaju na europske podjele, zamor i indiferentnost. Nasuprot tome, zajam od 90 milijardi eura nastavak je konkretne pomoći opstanku Ukrajine, bez čega nema sigurnosti i neovisnosti Europe.
Zastupnik Tonino Picula (SDP, S&D) je podsjetio da je ukrajinski narod još krajem 2013. na Majdanu prosvjedom zbog odustajanja od potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini s EU-om zapravo podnio zahtjev za članstvom u Uniji. Osvrćući se na 2027. kao godinu ulaska za koju se zalaže ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, rekao je kako nije riječ o realnom datumu. Ali ustvrdio je da se nada da će proces biti dinamičan, da će Ukrajina započeti pregovore i pokazati da ima kapacitete apsorbirati pravno nasljeđe Europske unije.
– Moto EU-a je ujedinjeni u različitosti. Nadam se da će, kad je riječ o Ukrajini, Unija također biti na razini zadatka i pronaći jedinstvo.
Predsjednica Odbora Vrhovne rade za integraciju Ukrajine u EU Ivanna Klympush-Tsintsadze rekla je kako 2027. kao ciljna godina ukrajinskog EU članstva nažalost doista nije realistična te da ne treba licitirati s različitim datumima. Međutim, istaknula je, očekuje da put njezine zemlje prema Uniji neće biti dulji od prosjeka drugih kandidatkinja, odnosno oko 7 godina.
Na drugom panelu ‘Demokratski štit – kibernetička otpornost i borba protiv dezinformacija’ sudjelovali su savjetnica u Kabinetu ministra vanjskih i europskih poslova RH Tamara Tafra, voditelj međunarodnih poslova Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji Tapio Pyysalo (videovezom), voditelj informacijske sigurnosti tvrtke Span Hrvoje Englman te direktorica organizacije ‘Join Ukraine’ Liubov Tsybulska (videovezom).
Raspravljalo se o europskom zakonodavnom okviru za jačanje demokratskih standarda te važnosti razvoja kapaciteta u području kibernetičke obrane i otpornosti društva na dezinformacijske kampanje. Sugovornici su istaknuli kako otpornost nije jednokratni proizvod već stalni proces prilagodbe i razvoja potrebnih vještina potrebnih za odgovor na konstantne pritiske.
Panele su moderirali predstavnici Europe Future Centrea, Dragan Nikolić (suosnivač) i Ivana Dragičević (osnivačica). Uvodne govore održale su potpredsjednica Vrhovne rade Ukrajine Olena Kondratiuk (videovezom), izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i voditeljica Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Ukrajina Zdravka Bušić te voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.
Ljubić Kutnjak je podsjetila je kako Europski parlament bio prva europska institucija koja je pozvala na dodjelu statusa zemlje kandidatkinje Ukrajini te da kontinuirano blisko surađuje s Vrhovnom radom na reformama i pripremama za pristupanje. Kazala je i kako je Parlament od samih početaka agresije brzo djelovao kako bi osigurao potporu Ukrajini, uključujući i nedavno usvajanje paketa zajma u iznosu od 90 milijardi eura.
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora, u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora te u suradnji s Veleposlanstvom Ukrajine u RH i Europe Future Centreom.
Imena prvih laureata Europskog reda za posebne zasluge, koji su dali značajan doprinos europskim integracijama, objavljena su u Strasbourgu
Poslušaj članak
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola objavila je imena prvih dobitnika novoosnovanog Europskog reda za posebne zasluge. Riječ je o priznanju za značajan doprinos europskim integracijama te promicanju i obrani europskih vrijednosti.
– Europu su oduvijek gradili ljudi. Kroz premošćivanje podjela, uklanjanje prepreka, rušenje diktatura i prevladavanje kriza za bolju budućnost našeg kontinenta. Ta europska posvećenost zaslužuje priznanje. Europskim redom za posebne zasluge odajemo počast onima koji nisu samo vjerovali u Europu, nego su je pomogli izgraditi – izjavila je predsjednica Metsola objavljujući prve laureate.
Laureate je odabralo povjerenstvo koje čine predsjednica Metsola, potpredsjednice Europskog parlamenta Sophie Wilmès i Ewa Kopacz te Michel Barnier, José Manuel Barroso, Josep Borrell i Enrico Letta. Prijedlozi za imenovanje potječu od šefova država ili vlada, predsjednika nacionalnih parlamenata i predsjednika institucija EU-a.
Istaknutim članom Europskog reda za zasluge imenovani su:
Angela Merkel, bivša njemačka savezna kancelarka
Lech Wałęsa, bivši čelnik ‘Solidarnosci’ i bivši predsjednik Republike Poljske
Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine
Poštovanim članom Europskog reda za zasluge imenovani su:
Valdas Adamkus, bivši predsjednik Litve
Jerzy Buzek, bivši poljski premijer i bivši predsjednik Europskog parlamenta
Aníbal Cavaco Silva, bivši portugalski predsjednik i premijer
Sauli Niinistö, bivši predsjednik Finske i bivši predsjednik finskog parlamenta
Pietro Parolin, kardinal i državni tajnik Svete Stolice
Mary Robinson, bivša irska predsjednica i bivša visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava
Maia Sandu, predsjednica Republike Moldove
Javier Solana y de Madariaga, bivši visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku
Wolfgang Schüssel, bivši austrijski savezni kancelar
Jean Claude Trichet, bivši predsjednik Europske središnje banke
Članom Europskog reda za zasluge imenovani su:
José Andrés, kuhar i osnivač nevladine organizacije ‘Svjetska središnja kuhinja’
Giannis Antetokounmpo, košarkaš
Marc Gjidara, odvjetnik i znanstvenik (francuski pravnik hrvatskog podrijetla)
Sandra Lejniece, liječnica, znanstvenica i istaknuta članica akademije
Oleksandra Matviichuk, odvjetnica za ljudska prava
Viviane Reding, bivša potpredsjednica Europske komisije, bivša luksemburška zastupnica, bivša zastupnica u Europskom parlamentu
Paul David Hewson, poznatiji kao Bono, David Howell Evans, Adam Charles Clayton i Laurence Joseph Mullen Jr, glazbenici i članovi banda U2
Prošle je godine, povodom 75. obljetnice Schumanove deklaracije, Predsjedništvo Europskog parlamenta odlučilo uspostaviti prvo europsko odličje takve vrste koje dodjeljuje institucija EU-a; civilno odličje kako bi se odala počast postignućima pojedinaca koji su znatno doprinijeli europskim integracijama ili promicanju i obrani europskih vrijednosti. Svake godine u Red može biti imenovano do 20 laureata.
Nakon objave u utorak dobitnici će biti pozvani na službenu svečanost dodjele nagrada koja će se održati tijekom plenarne sjednice 18. i 21. svibnja u Strasbourgu.
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 1 dan
VijestiPrije 5 dana
In MetropolaPrije 7 dana
in MREŽAPrije 7 dana
Košarka u kolicimaPrije 1 dan
VijestiPrije 7 dana
KulturaPrije 2 dana