Klinička ispitivanja na ljudima trenutno su u tijeku kako bi se procijenila sigurnost i učinkovitost semaglutida u liječenju Alzheimerove bolesti. Rani rezultati pokazuju obećavajuće učinke na kognitivne funkcije, posebice kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, što je često preteča Alzheimerove bolesti
Poslušaj članak
Ozempic, lijek čiji je aktivni sastojak semaglutid, prvenstveno je razvijen za liječenje dijabetesa tipa 2. Riječ je o agonistu receptora GLP-1 (glukagonu sličan peptid-1), koji djeluje regulirajući razinu šećera u krvi, smanjujući apetit i potičući gubitak težine. Međutim, znanstvena istraživanja sve više ukazuju na to da Ozempic i slični lijekovi mogu imati širi terapeutski potencijal, uključujući primjenu u neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove bolesti.
Alzheimerova bolest često se naziva ‘dijabetesom tipa 3’ zbog povezanosti poremećaja inzulinske signalizacije u mozgu s razvojem bolesti. Kod osoba s dijabetesom tipa 2 povećan je rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, što sugerira da poremećena regulacija šećera i inzulinske signalizacije igra važnu ulogu u neurodegenerativnim procesima.
Semaglutid, zahvaljujući svom djelovanju na GLP-1 receptore, može poboljšati inzulinsku signalizaciju, smanjiti upalu i oksidativni stres te potaknuti neuroprotekciju. Sve su to ključni čimbenici u sprječavanju i usporavanju Alzheimerove bolesti.
Istraživanja na životinjama pokazala su da semaglutid može poboljšati kognitivne funkcije, smanjiti stvaranje beta-amiloidnih plakova i usporiti neurodegeneraciju. Beta-amiloidni plakovi ključni su biomarker Alzheimerove bolesti i jedan od glavnih ciljeva terapijskih intervencija.
Klinička ispitivanja na ljudima trenutno su u tijeku kako bi se procijenila sigurnost i učinkovitost semaglutida u liječenju Alzheimerove bolesti. Rani rezultati pokazuju obećavajuće učinke na kognitivne funkcije, posebice kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, što je često preteča Alzheimerove bolesti.
Iako je još prerano reći hoće li Ozempic postati standardni lijek za Alzheimerovu bolest, njegov mehanizam djelovanja i rani rezultati istraživanja sugeriraju značajan potencijal. Ako se daljnja istraživanja pokažu uspješnima, semaglutid bi mogao otvoriti novo poglavlje u liječenju Alzheimerove bolesti, pružajući nadu milijunima oboljelih i njihovim obiteljima.
Ozempic, lijek koji je revolucionizirao liječenje dijabetesa tipa 2, možda ima potencijal za jednako značajan utjecaj u području neurodegenerativnih bolesti. Iako je potrebno provesti dodatna istraživanja, njegovo djelovanje na razini mozga pruža nadu da bismo jednog dana mogli imati učinkovit alat za borbu protiv Alzheimerove bolesti.
Sićušne čestice plastike sve se više nakupljaju u ljudskom tkivu, pokazuje nova studija objavljena u ponedjeljak u stručnom časopisu Nature Medicine
Studija, koju je vodio Matthew Campen sa Sveučilišta New Mexico, pokazuje znatno veće razine plastičnih nano i mikročestica u jetri i mozgu umrlih ljudi u 2024. u usporedbi sa studijom iz 2016.
Kontaminacija je bila posebice visoka u mozgu, s razinama do 30 puta višim nego u drugim organima poput jetre i bubrega, pokazuje studija.
Mikroplastika je ranije otkrivena u plućima, crijevima pa čak i placenti, no konvencionalna mikroskopija obično identificira samo čestice veće od 5 mikrometara. To isključuje manje nanočestice koje bi mogle biti prisutne, rekli su autori studije.
Mikrometar je tisućinka milimetra, a nanometar milijunti dio milimetra.
Campenov tim primjenjivao je naprednu infracrvenu i elektronsku mikroskopiju koja im je omogućila da otkriju te manje čestice s većom preciznošću.
Znanstvenici su analizirali uzorke tkiva 24 preminule osobe u 2024. i usporedile ih s 28 uzoraka iz 2016.
Dok su razine nano i mikročestica plastike u bubrezima ostale uglavnom nepromijenjene, jetra i mozak pokazali su porast.
Posebice visoke razine kod ljudi oboljelih od demencije
Studija je također otkrila zabrinjavajuće razine mikroplastike u mozgu ljudi kojima je dijagnosticirana demencija.
Dvanaest uzoraka mozga, prikupljenih između 2019. i 2024. godine, sadržavalo je između 12.000 i 48.000 mikrograma plastike po gramu tkiva.
Međutim, znanstvenici su rekli da su ti nalazi ne uspostavljaju izravnu uzročno-posljedičnu vezu.
Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva građana s različitim vrstama boli, načine liječenja te utjecaj boli na svakodnevni život
Poslušaj članak
Više od polovice građana Hrvatske (51 posto) osjeća bol na tjednoj razini, dok se 18 posto suočava s njom svakodnevno. Bol ometa njihove svakodnevne aktivnosti, od brige o obitelji do profesionalnih obveza i važnih životnih događaja. Najpogođenija skupina su osobe u dobi od 51 do 60 godina.
Ovi podaci dolaze iz istraživanja Indeks boli u Hrvatskoj, koje je u listopadu 2024. provela agencija Ipsos za farmaceutsku kompaniju Krka-Farma, u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli.
Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva građana s različitim vrstama boli, načine liječenja te utjecaj boli na svakodnevni život.
Bol u leđima najćešća, a glavobolja pogađa šest od deset ispitanika.
U proteklih godinu dana bol u leđima iskusilo je 74 posto ispitanika, dok je 60 posto patilo od glavobolje, a 40 posto od mišićne boli. Bol u zglobovima i grlobolja su manje prisutne, dok više od četvrtine žena prijavljuje bol vezanu uz menstruaciju. Kao najćešće vrste boli, ispitanici ističu bol u leđima (40 posto), glavobolju (22 posto) i bol u zglobovima (8 posto).
U većini slučajeva bol traje nekoliko sati, no kod kroničnih bolova (duljih od tri mjeseca) najčėšće su pogođeni zglobovi i ekstremiteti.
Istraživanje je pokazalo da bol ima snažan utjecaj na kvalitetu života. 92 posto ispitanika tvrdi da ih bol ometa u svakodnevnim aktivnostima. 43 posto osjeća umjeren utjecaj boli, dok je za gotovo petinu on izrazito snažan. 92 posto smatra da bol negativno utječe na raspoloženje i društvene aktivnosti. 88 posto kaže da bol smanjuje sreću i uživanje u životu, a četvrtina ispitanika osjeća taj negativan utjecaj na tjednoj razini.
72 posto navodi da bol pogoršava mentalno zdravlje, povećava razdražljivost (47 posto) i uzrokuje stres (31 posto). Kod 15 posto ispitanika bol dovodi do anksioznosti, a kod 10 posto do depresije.
64 posto ispitanika propustilo je važne životne događaje zbog boli. 41posto nije moglo brinuti o obitelji. Više od petine ispitanika tjedno nije u mogućnosti raditi zbog boli. Samo 18 posto tvrdi da bol nikada ne ometa njihove profesionalne obveze.
Također, 85 posto ispitanika osjeća bol povezanu s korištenjem tehnologije, pri čemu trećina tu bol osjeća na tjednoj razini.
Istraživanje je komentirao Ivan Radoš, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli.
– Kronična bol nije samo fizički problem, već i značajan teret za mentalno zdravlje, radnu produktivnost i obiteljski život. Zabrinjavajuće je da samo mali broj pacijenata traži stručnu pomoć. Nepotrebno trpe bol, a neodgovarajuće liječenje može dovesti do neuropatske boli, koju je puno teže tretirati. Ključno je podići svijest o važnosti liječenja boli kako bi se ljudi prestali miriti s patnjom – kazao je Radoš.
Projekt Bez pauze, u okviru kojeg je provedeno ovo istraživanje, ima za cilj podizanje svijesti o boli i pružanje podrške oboljelima.
– Indeks boli u Hrvatskoj pokazuje da bol značajno narušava kvalitetu života. Kroz projekt Bez pauze želimo potaknuti ljude da ne dopuštaju boli da im diktira tempo života. Naša inicijativa na Facebooku i Instagramu pruža stručne savjete, inspirativne priče i podršku osobama koje se suočavaju s boli – rekla je Lovorka Tonsa Ljuba, voditeljica terapeutskog područja u Krka-Farmi.
Više informacija o istraživanju, analize i savjete o nošenju s boli doznajte ovdje.
Tim znanstvenika u Sjedinjenim Državama otkrio je ‘vjerojatnu uzročnu vezu’ između bakterije koja se nalazi u ljudskim crijevima i pojave depresije, piše agencija dpa
Istraživanje koje je proveo tim sa Sveučilišta Harvard i Opće bolnice Massachusetts ukazuje na ‘molekularne mehanizme u podlozi’ koji povezuju crijevne bakterije Morganella morganii i veliki depresivni poremećaj.
Objavljeni u stručnom časopisu Journal of the American Chemical Society, nalazi su uslijedili nakon objave istraživanja posljednjih godina koja sugeriraju samo statističke korelacije između crijevnih bakterija i ljudskih fenotipova.
Istraživači su otkrili da kemijski dietanolamin ili DEA, sastojak nekih deterdženata, ponekad zauzima mjesto šećernog alkohola u molekuli koju bakterije stvaraju u crijevima, zauzvrat izazivajući imunološki odgovor koji dovodi do oslobađanja upalnih proteina – citokina.
– Postoji priča koja povezuje crijevni mikrobiom s depresijom, a ova studija ide korak dalje, prema stvarnom razumijevanju molekularnih mehanizama koji stoje iza te veze – rekao je Jon Clardy s Harvarda, koji je sugerirao da bi rezultati mogli depresiju, ili barem neke slučajeve depresije, klasificirati kao autoupalne ili autoimune bolesti i liječiti ih u skladu s tim.
Istraživači uključeni u rad u prošlosti su otkrili da je određena crijevna bakterija povezana ne samo s crijevnim stanjima poput Crohnove bolesti, već i s autoimunim stanjima poput lupusa.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.