Poveži se s nama

Moderna vremena

Ozempic i njegov potencijal u borbi protiv Alzheimerove bolesti

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje sliku osobe čije je lice zamagljeno, postavljenu na pluto ploču. Oko slike nalaze se šest ljepljivih papirića različitih boja s pitanjima napisanima crnim rukopisom: "who" (tko) na narančastom papiriću, "what" (što) na žutom papiriću, "when" (kada) na zelenom papiriću, "where" (gdje) na svijetlozelenom papiriću, "why" (zašto) na plavom papiriću i "how" (kako) na crvenom papiriću.
Foto: Pixabay

Klinička ispitivanja na ljudima trenutno su u tijeku kako bi se procijenila sigurnost i učinkovitost semaglutida u liječenju Alzheimerove bolesti. Rani rezultati pokazuju obećavajuće učinke na kognitivne funkcije, posebice kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, što je često preteča Alzheimerove bolesti

Poslušaj članak

Ozempic, lijek čiji je aktivni sastojak semaglutid, prvenstveno je razvijen za liječenje dijabetesa tipa 2. Riječ je o agonistu receptora GLP-1 (glukagonu sličan peptid-1), koji djeluje regulirajući razinu šećera u krvi, smanjujući apetit i potičući gubitak težine. Međutim, znanstvena istraživanja sve više ukazuju na to da Ozempic i slični lijekovi mogu imati širi terapeutski potencijal, uključujući primjenu u neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove bolesti.

Alzheimerova bolest često se naziva ‘dijabetesom tipa 3’ zbog povezanosti poremećaja inzulinske signalizacije u mozgu s razvojem bolesti. Kod osoba s dijabetesom tipa 2 povećan je rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, što sugerira da poremećena regulacija šećera i inzulinske signalizacije igra važnu ulogu u neurodegenerativnim procesima.

Semaglutid, zahvaljujući svom djelovanju na GLP-1 receptore, može poboljšati inzulinsku signalizaciju, smanjiti upalu i oksidativni stres te potaknuti neuroprotekciju. Sve su to ključni čimbenici u sprječavanju i usporavanju Alzheimerove bolesti.

Istraživanja na životinjama pokazala su da semaglutid može poboljšati kognitivne funkcije, smanjiti stvaranje beta-amiloidnih plakova i usporiti neurodegeneraciju. Beta-amiloidni plakovi ključni su biomarker Alzheimerove bolesti i jedan od glavnih ciljeva terapijskih intervencija.

Klinička ispitivanja na ljudima trenutno su u tijeku kako bi se procijenila sigurnost i učinkovitost semaglutida u liječenju Alzheimerove bolesti. Rani rezultati pokazuju obećavajuće učinke na kognitivne funkcije, posebice kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, što je često preteča Alzheimerove bolesti.

Iako je još prerano reći hoće li Ozempic postati standardni lijek za Alzheimerovu bolest, njegov mehanizam djelovanja i rani rezultati istraživanja sugeriraju značajan potencijal. Ako se daljnja istraživanja pokažu uspješnima, semaglutid bi mogao otvoriti novo poglavlje u liječenju Alzheimerove bolesti, pružajući nadu milijunima oboljelih i njihovim obiteljima.

Ozempic, lijek koji je revolucionizirao liječenje dijabetesa tipa 2, možda ima potencijal za jednako značajan utjecaj u području neurodegenerativnih bolesti. Iako je potrebno provesti dodatna istraživanja, njegovo djelovanje na razini mozga pruža nadu da bismo jednog dana mogli imati učinkovit alat za borbu protiv Alzheimerove bolesti.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Moderna vremena

Sve više plastičnih čestica taloži se u ljudskom mozgu, jetri

Objavljeno

/

By

Žena u bijeloj kutiji stoji leđima okrenuta, radeći u znanstvenom laboratoriju. Okružena je bočicama, epruvetama i laboratorijskom opremom, dok se u pozadini vide stakleni ormarići s dodatnim laboratorijskim priborom.
Foto: Pixabay

Sićušne čestice plastike sve se više nakupljaju u ljudskom tkivu, pokazuje nova studija objavljena u ponedjeljak u stručnom časopisu Nature Medicine

Studija, koju je vodio Matthew Campen sa Sveučilišta New Mexico, pokazuje znatno veće razine plastičnih nano i mikročestica u jetri i mozgu umrlih ljudi u 2024. u usporedbi sa studijom iz 2016.

Kontaminacija je bila posebice visoka u mozgu, s razinama do 30 puta višim nego u drugim organima poput jetre i bubrega, pokazuje studija.

Mikroplastika je ranije otkrivena u plućima, crijevima pa čak i placenti, no konvencionalna mikroskopija obično identificira samo čestice veće od 5 mikrometara. To isključuje manje nanočestice koje bi mogle biti prisutne, rekli su autori studije.

Mikrometar je tisućinka milimetra, a nanometar milijunti dio milimetra.

Campenov tim primjenjivao je naprednu infracrvenu i elektronsku mikroskopiju koja im je omogućila da otkriju te manje čestice s većom preciznošću.

Znanstvenici su analizirali uzorke tkiva 24 preminule osobe u 2024. i usporedile ih s 28 uzoraka iz 2016.

Dok su razine nano i mikročestica plastike u bubrezima ostale uglavnom nepromijenjene, jetra i mozak pokazali su porast.

Posebice visoke razine kod ljudi oboljelih od demencije

Studija je također otkrila zabrinjavajuće razine mikroplastike u mozgu ljudi kojima je dijagnosticirana demencija.

Dvanaest uzoraka mozga, prikupljenih između 2019. i 2024. godine, sadržavalo je između 12.000 i 48.000 mikrograma plastike po gramu tkiva.

Međutim, znanstvenici su rekli da su ti nalazi ne uspostavljaju izravnu uzročno-posljedičnu vezu.

Nastavi čitati

Medicina

Rezultati prvog nacionalnog istraživanja o boli

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu koja sjedi na stolici ispred radnog stola s računalom. Osoba drži ruke na donjem dijelu leđa, što sugerira da osjeća bol ili nelagodu u tom području. Na stolu se nalaze naočale, tipkovnica i šalica. Fotografija je zanimljiva jer prikazuje problem s kojim se mnogi ljudi suočavaju tijekom rada u sjedećem položaju, a to je bol u leđima uzrokovana dugotrajnim sjedenjem.
Foto: Pixabay

Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva građana s različitim vrstama boli, načine liječenja te utjecaj boli na svakodnevni život

Poslušaj članak

Više od polovice građana Hrvatske (51 posto) osjeća bol na tjednoj razini, dok se 18 posto suočava s njom svakodnevno. Bol ometa njihove svakodnevne aktivnosti, od brige o obitelji do profesionalnih obveza i važnih životnih događaja. Najpogođenija skupina su osobe u dobi od 51 do 60 godina.

Ovi podaci dolaze iz istraživanja Indeks boli u Hrvatskoj, koje je u listopadu 2024. provela agencija Ipsos za farmaceutsku kompaniju Krka-Farma, u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli.

Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva građana s različitim vrstama boli, načine liječenja te utjecaj boli na svakodnevni život.

Bol u leđima najćešća, a glavobolja pogađa šest od deset ispitanika.

U proteklih godinu dana bol u leđima iskusilo je 74 posto ispitanika, dok je 60 posto patilo od glavobolje, a 40 posto od mišićne boli. Bol u zglobovima i grlobolja su manje prisutne, dok više od četvrtine žena prijavljuje bol vezanu uz menstruaciju. Kao najćešće vrste boli, ispitanici ističu bol u leđima (40 posto), glavobolju (22 posto) i bol u zglobovima (8 posto).

U većini slučajeva bol traje nekoliko sati, no kod kroničnih bolova (duljih od tri mjeseca) najčėšće su pogođeni zglobovi i ekstremiteti.

Istraživanje je pokazalo da bol ima snažan utjecaj na kvalitetu života. 92 posto ispitanika tvrdi da ih bol ometa u svakodnevnim aktivnostima. 43 posto osjeća umjeren utjecaj boli, dok je za gotovo petinu on izrazito snažan. 92 posto smatra da bol negativno utječe na raspoloženje i društvene aktivnosti. 88 posto kaže da bol smanjuje sreću i uživanje u životu, a četvrtina ispitanika osjeća taj negativan utjecaj na tjednoj razini.

72 posto navodi da bol pogoršava mentalno zdravlje, povećava razdražljivost (47 posto) i uzrokuje stres (31 posto). Kod 15 posto ispitanika bol dovodi do anksioznosti, a kod 10 posto do depresije.

64 posto ispitanika propustilo je važne životne događaje zbog boli. 41posto nije moglo brinuti o obitelji. Više od petine ispitanika tjedno nije u mogućnosti raditi zbog boli. Samo 18 posto tvrdi da bol nikada ne ometa njihove profesionalne obveze.

Također, 85 posto ispitanika osjeća bol povezanu s korištenjem tehnologije, pri čemu trećina tu bol osjeća na tjednoj razini.

Istraživanje je komentirao Ivan Radoš, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli.

– Kronična bol nije samo fizički problem, već i značajan teret za mentalno zdravlje, radnu produktivnost i obiteljski život. Zabrinjavajuće je da samo mali broj pacijenata traži stručnu pomoć. Nepotrebno trpe bol, a neodgovarajuće liječenje može dovesti do neuropatske boli, koju je puno teže tretirati. Ključno je podići svijest o važnosti liječenja boli kako bi se ljudi prestali miriti s patnjom – kazao je Radoš.

Projekt Bez pauze, u okviru kojeg je provedeno ovo istraživanje, ima za cilj podizanje svijesti o boli i pružanje podrške oboljelima.

– Indeks boli u Hrvatskoj pokazuje da bol značajno narušava kvalitetu života. Kroz projekt Bez pauze želimo potaknuti ljude da ne dopuštaju boli da im diktira tempo života. Naša inicijativa na Facebooku i Instagramu pruža stručne savjete, inspirativne priče i podršku osobama koje se suočavaju s boli – rekla je Lovorka Tonsa Ljuba, voditeljica terapeutskog područja u Krka-Farmi.

Više informacija o istraživanju, analize i savjete o nošenju s boli doznajte  ovdje.

Nastavi čitati

Medicina

Crijevne bakterije mogu uzrokovati promjene raspoloženja, čak i depresiju

Objavljeno

/

Foto: Pixabay

Tim znanstvenika u Sjedinjenim Državama otkrio je ‘vjerojatnu uzročnu vezu’ između bakterije koja se nalazi u ljudskim crijevima i pojave depresije, piše agencija dpa

Istraživanje koje je proveo tim sa Sveučilišta Harvard i Opće bolnice Massachusetts ukazuje na ‘molekularne mehanizme u podlozi’ koji povezuju crijevne bakterije Morganella morganii i veliki depresivni poremećaj.

Objavljeni u stručnom časopisu Journal of the American Chemical Society, nalazi su uslijedili nakon objave istraživanja posljednjih godina koja sugeriraju samo statističke korelacije između crijevnih bakterija i ljudskih fenotipova.

Istraživači su otkrili da kemijski dietanolamin ili DEA, sastojak nekih deterdženata, ponekad zauzima mjesto šećernog alkohola u molekuli koju bakterije stvaraju u crijevima, zauzvrat izazivajući imunološki odgovor koji dovodi do oslobađanja upalnih proteina – citokina.

– Postoji priča koja povezuje crijevni mikrobiom s depresijom, a ova studija ide korak dalje, prema stvarnom razumijevanju molekularnih mehanizama koji stoje iza te veze – rekao je Jon Clardy s Harvarda, koji je sugerirao da bi rezultati mogli depresiju, ili barem neke slučajeve depresije, klasificirati kao autoupalne ili autoimune bolesti i liječiti ih u skladu s tim.

Istraživači uključeni u rad u prošlosti su otkrili da je određena crijevna bakterija povezana ne samo s crijevnim stanjima poput Crohnove bolesti, već i s autoimunim stanjima poput lupusa.

Nastavi čitati

U trendu