U Arheološkom muzeju u Zagrebu u četvrtak, 6. ožujka 2025., s početkom u 19 sati, svečano je otvorena izložba ‘Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzeja’, kao prvi zajednički projekt četiriju velikih zagrebačkih muzeja, i to Arheološkog muzeja, Etnografskog muzeja, Hrvatskog školskog muzeja te Muzeja za umjetnost i obrt, a koja će biti otvorena do 13. srpnja 2025.
Istog dana u podne organiziran je u podne premijerni razgled izložbe, koji je posjetiteljima htio prikazati povezanost četiri muzeja, kao i priče koje su dijelile prve muzealke zaposlene u njima.
Autorice izložbe su Ana Solter iz Arheološkog muzeja, Aida Brenko i Aleksandra Vlatković iz Etnografskog muzeja, Andrea Klobučar iz Muzeja za umjetnost i obrt, Štefka Batinić iz Hrvatskog školskog muzeja.
Prilikom svečanog večernjeg otvorenja dvorište sa skulpturama bilo je dupkom ispunjeno zainteresiranom publikom, koja je na jednome mjestu dobila jedinstvenu priliku da im se predstave priče o pionirkama muzejske struke, kao što su kustosice, pjesnikinje, dizajnerice, tekstilne stručnjakinje, slikarice i kiparice, koje su unatoč brojnim preprekama ostavile neizbrisiv trag u području etnologije, antropologije, umjetnosti, dizajna, obrazovanja i muzeologije.
Ovo je bila večer sjećanja na njih i jedna od autorica Ana Solter je zajedno s publikom s posebnom pažnjom i poštovanjem još jednom izgovorila njihova imena koja su obilježila hrvatsku povijest na jedinstven način, a posjetitelji su zahvaljujući autorima koji su uložili veliki trud u izložbu mogli doznati kako su kulturne predrasude, stereotipi i institucionalne prepreke oblikovali njihov profesionalni put, s čime su se morale svakodnevno boriti, kako su njihovi doprinosi ustrajno i često zanemarivani, a u puno slučajeva čak i neprepoznati u dominantnoj historiografiji.
Ravnatelj zagrebačkog Arheološkog muzeja Ivan Radman-Livaja u svom svečanom govoru podsjetio je da se ne bi više trebali vratiti u određena vremena.
– Da su se ove mlade, talentirane, obrazovane i sposobne žene rodile 20 godina kasnije, imale bi priliku imati bogate stručne karijere.
Među njima su navedena sljedeća imena, kojima je posvećena navedena izložba: Antonija Tkalčić Koščević, Dora Pfanova, Roksana Zurunić-Cuvaj te Zora Jiroušek.
Ana Solter iz Arheološkog muzeja navela je da su se žene teško probijale na scenu profesionalnog rada između dva svjetska rata te da nisu imale mogućnosti ulaska u institucije koje su proizvodile znanje, poput muzeja i fakulteta. Nisu zapošljavane kao kustosice, nego kao crtačice ili pomoćno osoblje, no obavljale su sve funkcije kustosa. Budući da nisu doživjele u svoje vrijeme da im netko zahvali i nagradi ih za njihov rad i trud, govori autora su izazvali snažnu emociju i empatiju za sve slične sudbine, a posebno za sudbine onih izabranih za ovu izložbu.
Solter je svečano naglasila da su prve žene zagrebačkih muzeja svojim radom pokazale da to mogu raditi, iako nisu bile jednako plaćene te nisu imale jednake uvjete kao muškarci.
Na izložbi je predstavljen rad prve kustosice Hrvatskog školskog muzeja učiteljice Klotilde Cvetišić Kreneis, a Štefka Batinić iz Hrvatskog školskog muzeja kao jedna od autorica izložbe istaknula je kako su većina kustosica bile učiteljice, koje su se tada zalagale za bolje obrazovanje žena te za njihov ulazak na javnu scenu.
Kustosica Etnografskog muzeja Aleksandra Vlatković rekla je da su neke od žena ostavile trag kod njih jer su promovirale etnografsku baštinu, a to su Jela Novak, Zdenka Sertić, Tereza Paulić i Ljerka Topali.
Andrea Klobučar iz Muzeja za umjetnost i obrt istaknula je kako su njihov Muzej obilježile Zlata Šufflay, Stella Ubel, Ruža Zanon i Zdenka Munk, iako su bile ograničene u svom radu. Unatoč svemu, dobro je bilo što su ravnatelji davali dobre godišnje ocjene svojim kolegicama.
Autori su istaknuli kako kroz izložbu žele vratiti glas ženama koje su oblikovale hrvatsku kulturnu scenu, ali su predugo bile u sjeni. Večer predstavljanja izložbe napokon im je odala počast, zahvaljujući autorima i cjelokupnoj publici, a svi zainteresirani posjetitelji nadalje imaju priliku to isto učiniti svojim dolaskom i upoznavanjem s njihovim radom.
Ujedno, jedna od autorica Solter zahvalila se u ime svih na financijskoj potpori Grada Zagreba, čija je predstavnica u ime gradonačelnika Zagreba i kao pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić svima čestitala na uspješnoj izložbi te ukazala da je izložba ujedno i nastavak priče novog izdanja projekta ‘Zagrebački kvartovi kulture’.
U kvartove ponovno stiže Zagrebačka filharmonija, koja će ovaj put predstaviti poseban program posvećen plesu, pod ravnanjem maestra Ivana Josipa Skendera, uz remek-djela najvećih svjetskih skladatelja
Nakon prva dva ciklusa i šest kvartova, Zagrebački kvartovi kulture nastavljaju se dalje u rujnu kada će kulturom privremeno obogatiti dva zagrebačka naselja – Sesvete i Stenjevec.
Novi, treći ciklus projekta koji nastaje u organizaciji Ustanove Novi prostori kulture uključuje dva trodnevna programa: od 4. do 6. rujna u Sesvetama, a od 18. do 20. rujna u Stenjevcu. Prva dva ciklusa okupila su više od 17 000 posjetitelja, a sveukupno u ovogodišnjem projektu sudjeluje više od 200 umjetnika u osam kvartova.
Nakon stanke u kolovozu, rujanski program ponovno u kvartove dovodi bogat kulturno-umjetnički sadržaj za sve generacije: koncerte, kazališne i plesne predstave za djecu i odrasle, filmske hitove, radionice, poeziju, suvremeni cirkus, okolišne akcije te razgovore s građanima.
Glazbeni program trećeg ciklusa uključuje koncerte renomiranih glazbenih imena: u kvartove ponovno stiže Zagrebačka filharmonija, koja će ovaj put predstaviti poseban program posvećen plesu, pod ravnanjem maestra Ivana Josipa Skendera, uz remek-djela najvećih svjetskih skladatelja. Ovaj nesvakidašnji program, koji će se održati 5. rujna u Sesvetama, jedinstvena je prilika za uživanje u neposrednom kontaktu s vrhunskom izvedbom filharmonije, izvan okvira koncertne dvorane.
Popularna zadarska pjevačica Natali Dizdar, nakon dva rasprodana koncerta u Zagrebu i Splitu te brojnih nastupa diljem regije, održat će koncert 19. rujna u Stenjevcu, dok će Zagrebački solisti svim posjetiteljima ponovno ponuditi vrhunski doživljaj izvedbe na otvorenom 20. rujna u istom kvartu.
Eksperiment koji je prerastao u tradiciju ponavlja se i u trećem ciklusu te u oba kvarta nastupa Zagrebački orkestar ZET-a koji maršem kroz kvart signalizira početak programa u svakom kvartu.
Kazališno-izvedbeni program ponovno odlikuje raznovrsnost i kreativnost forme i pristupa, uz posebnu posvećenost sadržaju za djecu: predstava Pita moja mama imate li jedno jaje u izvedbi Teatra Poco Loco, nastala jeprema istoimenoj slikovnici slikarice i autorice Tisje Kljaković Braić, a govori o Splitu; Dnevnik uspomena moje bake u izvedbi Teatra Puna kuća zahvala je svim bakama koje su ostavile dubok trag u srcima svoje unučadi; plesna predstava za djecu Polygon, u produkciji Plesnog centra TALA, interaktivna je izvedba namijenjena za sportsku dvoranu ili igralište, koristeći poznati „poligon“ kao okvir za kazališnu igru; dok je Operni cabaret predstava u kojoj kazalište Mala scena na zabavan način, uz puno smijeha i glazbe, operu približava mladima. Onima starijima namijenjena je predstava Ništa im neće bit’ kazališta Moruzgva– riječ je o priči o jednoj prosječnoj obitelji, jednom dugom braku i ljubavi pred krizom koju izvode poznata glumačka imena Ecija Ojdanić i Frano Mašković.
Filmski program donosi dvije dječje poslastice – Glavonja,u režiji Marine Andree Škop i Vande Raýmanove, aktualni je kino-hit koji je uz više od 50.000 gledatelja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini postao najgledaniji hrvatski dječji igrani film snimljen prema originalnom scenariju.
Riječ je o napetoj detektivskoj avanturi koja uključuje toplu priču o prijateljstvu, zajedništvu i prihvaćanju različitosti, a posebnost je ove projekcije što uključuje titl na hrvatskom jeziku koji je prilagođen osobama s oštećenjem sluha te audiodeskripciju za slijepe i slabovidne. Inkluzivna projekcija realizira se u suradnji s Udrugom Kultura svima svugdje.
Još jedan recentni kino-hit i jedan od najgledanijih domaćih filmova u 2025., dječji film Drugi dnevnik Pauline P., u režiji Nevena Hitreca, nastavak je filma iz 2023., adaptacije romana autorice Sanje Polak. Film o odrastanju i dogodovštinama jedanaestogodišnje Pauline P. odlikuje topla humornost, snažna empatija, emotivne poruke i bogat vizualni ritam. Paulina se u petom razredu suočava s nizom izazova u školi, ali i bolešću svoje voljene bake. Unatoč svemu, uz dozu šarma i bujne mašte, dolazi do važne spoznaje – život se ne sastoji samo od pobjeda.
I u rujnu će kroz program Ritam i riječ, u suradnji s Goranovim proljećem, kroz pjesničko-glazbenu improvizaciju i živu svirku u oba kvarta biti predstavljeni radovi suvremenih pjesnika, pjesnikinja, glazbenika i glazbenica.
U Sesvetama će svoje stvaralaštvo predstaviti pjesnikinje Olja Savičević Ivančević i Antonija Novaković te glazbenica Sara Renar, a u Stenjevcu autori Monika Herceg i Alen Brlek te Oaza trio koji čine Maja Rivić, Silvija Dogan i Melita Lovričević.
Program kao i dosad uključuje i izvedbe suvremenog cirkusa – interaktivni Vita Min Show u produkciji Triko Cirkus Teatra, sa šašavim čarolijama i zračnim akrobacijama te predstavu SMASH u produkciji Teatra Cirkus Punkt koja spaja cirkus, kazalište i uličnu umjetnost.
Pored svega navedenoga, Zagrebački kvartovi kulture uključuju i audio-vizualnu instalaciju Zašto, ali zašto moram ići u školu? autora Ane Hušman i Ivana Marušića Klifa – animirano filmsko putovanje kroz arhivu Hrvatskog školskog muzeja, nastalo u okviru Festivala svjetla Zagreb 2023. Turističke zajednice grada Zagreba; radionicu stripa na otvorenom pod vodstvom umjetnice Agate Lučić; dvije okolišne akcije Počisti u svom kvartu uz vodstvo Čistećih medvjedića, kao i radionicu izrade hotela za kukce, u koje će se moći uključiti svi zainteresirani. Konačno, inicijativa Novi javni naručitelji, koja građanima pruža mogućnost naručivanja umjetničkog djela u javnom prostoru, bit će prisutna u oba kvarta, s time da će u Sesvetama ponuditi i prezentaciju prijedloga umjetničkog rada za prostor bivše tvornice Sljeme na toj lokaciji – događanje je otvoreno za javnost, a građani su dobrodošli iznijeti mišljenja i dati prijedloge.
Prva dva ciklusa manifestacije održana su tijekom travnja i svibnja u Dugavama, Podsusedu, Krugama i Lučkom, a tijekom lipnja i srpnja u Volovčici i Trnjanskoj Savici (program predviđen za Kajzericu otkazan je zbog vremenskih uvjeta) i okupila su više od 17 000 posjetitelja. U ovogodišnjem izdanju projekta u stotinjak će događanja sudjelovati više od 200 umjetnika u osam različitih kvartova.
Ulaz na sve programe je slobodan, a za radionicu stripa potrebno je rezervirati svoje mjesto putem službene web-stranice. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta sav program na otvorenom se odgađa. Zagrebački kvartovi kulture projekt je u organizaciji Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, a održava se uz podršku Grada Zagreba.
Dokument definira nacionalne standarde za izradu inkluzivnih titlova, prvenstveno namijenjenih gluhim i nagluhim osobama, te predstavlja referentni okvir za njihovu dosljednu primjenu u audiovizualnom sektoru
Poslušaj članak
Na 73. Pula Film Festivalu predstavljene su Smjernice svima svugdje, prvi sveobuhvatni nacionalni dokument za izradu inkluzivnih titlova.
Smjernice su rezultat zajedničkog rada gluhih i nagluhih osoba, čujućih osoba, prevoditelja, prevoditelja za hrvatski znakovni jezik, kulturologa, stručnjaka za inkluziju, producenata i lingvista te predstavljaju važan iskorak prema standardizaciji pristupačnosti audiovizualnih sadržaja u Hrvatskoj.
Predstavljanje je održano u sklopu programa Pula PRO u Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja. Smjernice su predstavili članovi autorskog tima Viktor Smiljanić, Nevio Reiter, Sendi Kontošić, Katarina Šturik, Tina Suvajac, Marko Godeč i Maja Ogrizović, uz prevoditelja za hrvatski znakovni jezik Damira Heregu te savjetnicu pravobranitelja za osobe s invaliditetom Teu Rubešu. Posjetitelji su tom prilikom mogli preuzeti i tiskano izdanje Smjernica.
-Smjernice za inkluzivne titlove predstavljaju temelj za standardizaciju prakse kojom u publiku napokon kvalitetnije uključujemo gluhe i nagluhe osobe. One će služiti kao orijentir autorima titlova te olakšati njihovu primjenu među profesionalcima koji prilagođavaju medijske sadržaje. Ovaj dokument na jednom mjestu okuplja sve relevantne informacije potrebne za stvaranje dostupnijih filmskih i drugih audiovizualnih sadržaja široj publici – istaknuo je Marko Godeč iz Ministarstva titlova.
Smjernice su zajednički izdali Društvo hrvatskih prevoditelja znakovnog jezika, Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra za translatologiju, Kultura svima svugdje, Ministarstvo titlova i Društvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja.
Dokument definira nacionalne standarde za izradu inkluzivnih titlova, prvenstveno namijenjenih gluhim i nagluhim osobama, te predstavlja referentni okvir za njihovu dosljednu primjenu u audiovizualnom sektoru.
Posebnu vrijednost Smjernica predstavlja metodologija njihova nastanka. U njihovoj izradi sudjelovali su gluhe osobe, kulturolozi, djelatnici u kulturi, lingvisti, prevoditelji različitih generacija, znanstvenici, prevoditelji hrvatskog znakovnog jezika te čujuća djeca gluhih roditelja, izvorni govornici hrvatskog znakovnog jezika.
Dokument je oblikovan kroz istraživanja, analize, razgovore, ankete i fokus-grupe s gluhim i nagluhim osobama, čime je osigurano da preporuke proizlaze iz stvarnih potreba zajednice kojoj su namijenjene.
Smjernice su nastale uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatskog audiovizualnog centra i Grada Zagreba te uz preporuku Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.
Ovaj dokument odgovara na potrebu za sustavnim i stručnim pristupom osiguravanju pristupačnosti kulturnih i drugih društvenih sadržaja. Donosi cjelovit teorijski i praktični okvir utemeljen na aktualnim javnim politikama, zakonodavstvu i međunarodnim standardima pristupačnosti, s naglaskom na njegovu neposrednu primjenu u svakodnevnoj praksi.
Nastao kao rezultat višegodišnjeg iskustva u razvoju i provedbi inkluzivnih projekata te suradnje stručnjaka različitih područja, dokument predstavlja važan doprinos razvoju standarda koji će dugoročno unaprijediti kvalitetu pristupačnih medijskih i kulturnih sadržaja te ostaviti trajnu metodološku osnovu za buduće generacije kulturnih i medijskih djelatnika.
Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću
Crnogorski kantautorRambo Amadeus nastupit će u zagrebačkom klubu Sax u subotu 14. studenog 2026., najavio je taj klub.
Rambo ponovo nastupa u klubu koji je do sada rasprodao nebrojeno puta, a u Palmotićevu se vraća kao prvo veliko ime nove klupske sezone u Saxu. Kultni glazbenik, kompozitor i performer predstavit će još jedan nekonvencionalni koncert i glazbu koja spaja jazz, rock, funk i satiru u jedinstveni izričaj, stoji u najavi.
Antonije Pušić, javnosti poznat kao Rambo Amadeus, na sceni se pojavio sada već davne 1988. godine.
U naslijeđe je već ostavio izuzetna autorska djela poput Jemo voli jem, Glupi hit, Urbano, samo urbano, Plastik fantastik, Otišo je svak ko valja, Turbofolk, Dik tu kava, Rano za početak, prekasno za kraj, E moj Rambo, ostara se, O’ruk, sad ga lomi ili Privatizovat.
Crnogorski kantautor, čovjek nepresušne inspiracije koji je kumovao nazivu turbo folk, poznat je po britkosti i satiričnim tekstovima te vrhunskom glazbenom virtuoznošću.
Film Radio Rambo Amadeus redatelja Dušana Varde prati razmišljanja, probe i razvoj njegove ideje iz 2022. kada je odlučio pokrenuti svoj radioprogram. Uz umjetničke cikluse Tribute samom sebi ili Kult Ličnosti u kojem se poigrava s navikama nekritičkog društva, Rambo Amadeus od koncerta pravi ritual i spektakl.