U Arheološkom muzeju u Zagrebu u četvrtak, 6. ožujka 2025., s početkom u 19 sati, svečano je otvorena izložba ‘Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzeja’, kao prvi zajednički projekt četiriju velikih zagrebačkih muzeja, i to Arheološkog muzeja, Etnografskog muzeja, Hrvatskog školskog muzeja te Muzeja za umjetnost i obrt, a koja će biti otvorena do 13. srpnja 2025.
Istog dana u podne organiziran je u podne premijerni razgled izložbe, koji je posjetiteljima htio prikazati povezanost četiri muzeja, kao i priče koje su dijelile prve muzealke zaposlene u njima.
Autorice izložbe su Ana Solter iz Arheološkog muzeja, Aida Brenko i Aleksandra Vlatković iz Etnografskog muzeja, Andrea Klobučar iz Muzeja za umjetnost i obrt, Štefka Batinić iz Hrvatskog školskog muzeja.
Prilikom svečanog večernjeg otvorenja dvorište sa skulpturama bilo je dupkom ispunjeno zainteresiranom publikom, koja je na jednome mjestu dobila jedinstvenu priliku da im se predstave priče o pionirkama muzejske struke, kao što su kustosice, pjesnikinje, dizajnerice, tekstilne stručnjakinje, slikarice i kiparice, koje su unatoč brojnim preprekama ostavile neizbrisiv trag u području etnologije, antropologije, umjetnosti, dizajna, obrazovanja i muzeologije.
Ovo je bila večer sjećanja na njih i jedna od autorica Ana Solter je zajedno s publikom s posebnom pažnjom i poštovanjem još jednom izgovorila njihova imena koja su obilježila hrvatsku povijest na jedinstven način, a posjetitelji su zahvaljujući autorima koji su uložili veliki trud u izložbu mogli doznati kako su kulturne predrasude, stereotipi i institucionalne prepreke oblikovali njihov profesionalni put, s čime su se morale svakodnevno boriti, kako su njihovi doprinosi ustrajno i često zanemarivani, a u puno slučajeva čak i neprepoznati u dominantnoj historiografiji.
Ravnatelj zagrebačkog Arheološkog muzeja Ivan Radman-Livaja u svom svečanom govoru podsjetio je da se ne bi više trebali vratiti u određena vremena.
– Da su se ove mlade, talentirane, obrazovane i sposobne žene rodile 20 godina kasnije, imale bi priliku imati bogate stručne karijere.
Među njima su navedena sljedeća imena, kojima je posvećena navedena izložba: Antonija Tkalčić Koščević, Dora Pfanova, Roksana Zurunić-Cuvaj te Zora Jiroušek.
Ana Solter iz Arheološkog muzeja navela je da su se žene teško probijale na scenu profesionalnog rada između dva svjetska rata te da nisu imale mogućnosti ulaska u institucije koje su proizvodile znanje, poput muzeja i fakulteta. Nisu zapošljavane kao kustosice, nego kao crtačice ili pomoćno osoblje, no obavljale su sve funkcije kustosa. Budući da nisu doživjele u svoje vrijeme da im netko zahvali i nagradi ih za njihov rad i trud, govori autora su izazvali snažnu emociju i empatiju za sve slične sudbine, a posebno za sudbine onih izabranih za ovu izložbu.
Solter je svečano naglasila da su prve žene zagrebačkih muzeja svojim radom pokazale da to mogu raditi, iako nisu bile jednako plaćene te nisu imale jednake uvjete kao muškarci.
Na izložbi je predstavljen rad prve kustosice Hrvatskog školskog muzeja učiteljice Klotilde Cvetišić Kreneis, a Štefka Batinić iz Hrvatskog školskog muzeja kao jedna od autorica izložbe istaknula je kako su većina kustosica bile učiteljice, koje su se tada zalagale za bolje obrazovanje žena te za njihov ulazak na javnu scenu.
Kustosica Etnografskog muzeja Aleksandra Vlatković rekla je da su neke od žena ostavile trag kod njih jer su promovirale etnografsku baštinu, a to su Jela Novak, Zdenka Sertić, Tereza Paulić i Ljerka Topali.
Andrea Klobučar iz Muzeja za umjetnost i obrt istaknula je kako su njihov Muzej obilježile Zlata Šufflay, Stella Ubel, Ruža Zanon i Zdenka Munk, iako su bile ograničene u svom radu. Unatoč svemu, dobro je bilo što su ravnatelji davali dobre godišnje ocjene svojim kolegicama.
Autori su istaknuli kako kroz izložbu žele vratiti glas ženama koje su oblikovale hrvatsku kulturnu scenu, ali su predugo bile u sjeni. Večer predstavljanja izložbe napokon im je odala počast, zahvaljujući autorima i cjelokupnoj publici, a svi zainteresirani posjetitelji nadalje imaju priliku to isto učiniti svojim dolaskom i upoznavanjem s njihovim radom.
Ujedno, jedna od autorica Solter zahvalila se u ime svih na financijskoj potpori Grada Zagreba, čija je predstavnica u ime gradonačelnika Zagreba i kao pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić svima čestitala na uspješnoj izložbi te ukazala da je izložba ujedno i nastavak priče novog izdanja projekta ‘Zagrebački kvartovi kulture’.