Alkoholna pića trebala bi na etiketi sadržavati upozorenje o rizicima od raka, rekao je u petak šef službe za javno zdravstvo Sjedinjenih Država, signalizirajući pomak prema agresivnijoj regulativi poput duhanske i za taj sektor, bude li usvojena

Šef američke službe za javno zdravstvo Vivek Murthy rekao je da konzumacija alkohola povećava rizik od najmanje sedam vrsta raka, uključujući rak dojke, debelog crijeva i jetre, a da većina potrošača u SAD-u toga nije svjesna.

Murthy je također pozvao na preispitivanje smjernica o granicama konzumacije alkohola kako bi ljudi mogli odvagnuti rizik od raka kada odlučuju hoće li i koliko piti. Aktualne američke prehrambene smjernice preporučuju granicu od dva pića dnevno za muškarce i najviše jedno piće dnevno za žene.

– Konzumacija alkohola u Sjedinjenim je Državama treći uzrok raka koji se dade spriječiti, nakon duhana i pretilosti – stoji u priopćenju Murthyjeva ureda pozivajući se na novo istraživanje, dodajući da vrsta konzumiranog alkohola nije važna.

Udruženje proizvođača destiliranih alkoholnih pića Sjedinjenih Država (DISCUS) ukazalo je na novo izvješće Nacionalne akademije znanosti, inženjerstva i medicine koje pokazuje da je umjerena konzumacija alkohola povezana s nižim stopama smrti od bilo kojeg uzroka, ali i s većim rizikom od raka dojke.

– Aktualno zdravstveno upozorenje na alkoholnim proizvodima već dugo informira potrošače o mogućim rizicima konzumacije alkohola – izjavila je znanstvena savjetnica, potpredsjednica udruženja proizvođača, Amanda Burger u izjavi, dodajući da nitko ne bi trebao piti zbog zdravstvenih dobrobiti.

Američki institut za pivo promiče odgovornu konzumaciju alkohola, rekao je glasnogovornik.

Nije jasno kada će i hoće li prijedlozi javnog zdravstva biti usvojeni. Administracija američkog predsjednika Joea Bidena privodi se kraju.

Murthyja bi mogla naslijediti Trumpova izabranica Janette Nesheiwat, direktorica njujorškog lanca klinika za hitnu pomoć.

Trump, čiji je brat umro od alkoholizma i koji sam ne pije, dugo upozorava na rizike alkohola.

Robert F. Kennedy Jr., Trumpov kandidat za ministra zdravstva i društvene skrbi, otvoreno govori o svojim prošlim borbama s heroinom i alkoholom i kaže da posjećuje sastanke udruge Anonimnih alkoholičara.

Odluku o ažuriranju oznaka u konačnici će donijeti Kongres.

Apneja nije samo problem koji utječe na kvalitetu sna – ona može povećati rizik od ozbiljnih stanja poput visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti i moždanog udara. Pravovremena dijagnoza i liječenje ključni su za očuvanje zdravlja i poboljšanje kvalitete života

Apneja je ozbiljan poremećaj disanja koji se očituje privremenim prekidima ili značajnim smanjenjem protoka zraka tijekom spavanja. Iako se može činiti bezopasnom, apneja može imati ozbiljne zdravstvene posljedice ako se ne prepozna i ne liječi pravovremeno.

Postoje tri glavne vrste apneje: opstruktivna, središnja i mješovita. Opstruktivna apneja u snu (OSA) najčešći je oblik i nastaje zbog fizičke prepreke u gornjim dišnim putovima, najčešće zbog opuštanja mišića grla. Središnja apneja u snu (CSA) javlja se kada mozak privremeno prestane slati signale mišićima koji kontroliraju disanje. Mješovita apneja predstavlja kombinaciju ove dvije vrste.

Simptomi apneje uključuju glasno hrkanje, prekide u disanju tijekom sna koje obično primijeti partner, osjećaj gušenja, jutarnju glavobolju, pretjeranu pospanost tijekom dana, probleme s koncentracijom i razdražljivost.

Određeni čimbenici povećavaju rizik od apneje. Pretilost, starija životna dob, muški spol, anatomske nepravilnosti poput velikih krajnika ili devijacije septuma te kronične bolesti poput dijabetesa i hipertenzije mogu povećati šanse za razvoj ovog poremećaja.

Ako sumnjate na apneju, obratite se liječniku koji će vas uputiti na polisomnografiju – test spavanja koji može potvrditi dijagnozu. Liječenje ovisi o težini poremećaja i uzroku.

Najčešće se preporučuju promjene u načinu života, poput gubitka tjelesne težine, prestanka pušenja i izbjegavanja alkohola. CPAP uređaj, koji osigurava stalan protok zraka kroz dišne putove tijekom sna, često je najučinkovitija terapija. U težim slučajevima mogu se razmotriti kirurški zahvati ili oralni aparati za održavanje otvorenosti dišnih putova.

Apneja nije samo problem koji utječe na kvalitetu sna – ona može povećati rizik od ozbiljnih stanja poput visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti i moždanog udara. Pravovremena dijagnoza i liječenje ključni su za očuvanje zdravlja i poboljšanje kvalitete života.

Ako prepoznajete simptome kod sebe ili nekoga bliskog, nemojte zanemariti problem. Obratite se stručnjaku i poduzmite korake prema zdravijem i kvalitetnijem snu.

Ovogodišnji Svjetski tjedan svjesnosti o anitmikrobnoj rezistenciji (WAAW, World AMR Awareness Week) obilježava se pod nazivom ‘Budi i ti dio promjene!’

Pojava i širenje patogena otpornih na antimikrobne lijekove, koji obuhvaćaju antibiotike, antimikotike, antiparazitike i antivirusne lijekove, ozbiljna su prijetnja u sprečavanju i liječenju uobičajenih infekcija te obavljanju rutinskih medicinskih postupaka čije je uspješne ishode upravo i omogućila ova vrsta lijekova.

Samo u Europi, svaka peta bakterijska infekcija otporna je na antibiotike, dok u nekim državama članicama ta brojka iznosi čak 40 posto.

Antimikrobna rezistencija (AMR, engl. antimicrobial resistance) tako se sve više prepoznaje kao jedan od gorućih javno-zdravstvenih izazova, odgovoran za oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu svake godine, uključujući 35.000 na europskom ekonomskom području – gotovo 100 ljudi dnevno.

Ako se ovom izazovu ne pristupi odmah na pravi način, ova bi brojka mogla dosegnuti zabrinjavajućih 390.000 smrtnih slučajeva godišnje u EU/EEA do 2050. godine. Jednako su alarmantne i ekonomske posljedice budući da AMR košta EU/EEA preko 11 milijardi eura godišnje, a procjenjuje se da će zdravstvene sustave na globalnoj razini do 2050. koštati dodatnih bilijun američkih dolara.

Iz tog je razloga Europska komisija pozdravila krajem rujna ove godine Političku deklaraciju UN-a o jačanju djelovanja protiv antimikrobne rezistencije (AMR).

Deklaraciju su podržale zemlje članice UN-a, uključujući i članice EU-a, i na taj se način obvezale na konkretne radnje za rješavanje AMR-a kroz pristup ‘Jedno zdravlje’, među kojima je smanjenje globalnih smrtnih slučajeva povezanih s AMR-om za 10% do 2030. godine te smanjenje upotrebe antibiotika u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, kao i poziv na hitnu akciju i pojačane poticaje za istraživanje i razvoj.

S druge strane, unatoč ozbiljnosti ove prijetnje, zasad nema značajnijeg pomaka kad su u pitanju inovacije u razvoju antimikrobnih lijekova.

Danas se zna da je vrlo malo antibiotika u fazama pretkliničkog i kliničkog ispitivanja i da je potrebno usmjeriti se na očuvanje postojećih antibiotika. Zbog toga i Europsko tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) proaktivno unapređuje istraživanje i razvoj te osigurava dostupnost vitalnih medicinskih protumjera.

HERA je, primjerice, kroz program EU4Health financirala niz inicijativa usmjerenih na ubrzavanje inovacija za proizvode namijenjene borbi protiv AMR-a u naprednim fazama razvoja. Osim poticanja inovacija, HERA je posvećena i povećanju pristupa novorazvijenim antibioticima.

Također, ozbiljnost antimikrobne rezistencije po zdravlje stanovništva prepoznala je i sama Europska komisija koja je borbu protiv ove globalne prijetnje uključila i u svoju najveću reformu zakonodavstva EU-a o lijekovima u posljednjih 20 godina. Komisija se, pritom, zalaže za smanjenje upotrebe antibiotika te državama članicama preporučuje utvrđivanje odgovarajućih nacionalnih ciljeva – smanjenje potrošnje antibiotika u EU-u za 20 posto do 2030. godine te definiranje ciljeva na nacionalnoj razini.

Antimikrobni lijekovi, uključujući i antibiotike, postaju neučinkoviti jer, zbog prevelike i pogrešne uporabe, bakterije na njih razvijaju otpornost.

Primjerice, oko 90 posto antibiotika se troši izvan bolnica, s time da se oko 75 posto antibiotika troši za infekcije dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima pa davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, već potiče razvoj otpornosti na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš – te se bakterije svakodnevno izmjenjuju među ljudima, a u određenom trenutku mogu uzrokovati infekciju. Drugim riječima, antibiotici se ne bi smjeli trošiti na virusne infekcije gdje nisu učinkoviti, već isključivo za bakterijske infekcije.

Prema novom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), objavljenom početkom listopada, imunizacijom protiv 23 patogena mogao bi se smanjiti broj potrebnih antibiotika za 22 posto ili 2,5 milijardi definiranih dnevnih doza na globalnoj razini svake godine, podržavajući na taj način globalna nastojanja u borbi protiv AMR-a. Imunizacija je tako jedan od ključnih načina u prevenciji infekcija.

Očuvanje djelotvornosti antimikrobnih lijekova od velike je važnosti i za stabilnost zdravstvenog sustava, jer antimikrobna rezistencija ima ozbiljne posljedice na ishode liječenja infekcija i na financijski aspekt zdravstvenog sustava. Zato je sprečavanje antimikrobne rezistencije odgovornost cjelokupnog društva.

To se postiže, poručili su stručnjaci, prevencijom u koju spada: odgovorno ponašanje, higijena, edukacija, imunizacija protiv zaraznih bolesti, osobito odgovorno propisivanje i korištenje antimikrobnih lijekova te upravljanje antimikrobnom rezistencijom.

Također, ove je godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) revidirala Popis prioritetnih bakterijskih patogena, važan alat u borbi protiv AMR, koji uključuje 15 obitelji patogena otpornih na antibiotike, grupiranih u kritične, visoke i srednje kategorije prioriteta za istraživanje i razvoj te mjere javnog zdravlja.

Podsjetimo, prije dvije godine rastućem je izazovu otpornosti mikroorganizama na lijekove dodan i prvi popis gljivičnih patogena koji predstavljaju najveću prijetnju ljudskom zdravlju, budući da su neki sojevi sve otporniji na lijekove i sve rašireniji.

Važnost obilježavanja Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji

Prema istraživanju Eurobarometra o antimikrobnoj rezistenciji iz 2022., znanje o antibioticima u EU-u još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Pritom, samo polovina ispitanika zna da antibiotici nisu učinkoviti protiv virusa, gotovo svaki deseti građanin EU uzima antibiotike bez recepta, a i dalje postoje velike razlike u informiranosti građana među državama članicama.

Ovi rezultati ukazuju na potrebu za provedbom dodatnih i kontinuiranih aktivnosti s ciljem edukacije i informiranja o antimikrobnoj rezistenciji i važnosti odgovorne upotrebe antimikrobnih lijekova kako bi se dugoročno promijenili svijest i ponašanje građana. O učinkovitosti takvih aktivnosti govori i podatak da je edukacija građana u Francuskoj kroz petogodišnju javnu kampanju rezultirala smanjenjem izvanbolničke potrošnje antibiotika za 25 posto u toj zemlji.

Ovogodišnji Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (WAAW), koji se obilježava od 18. do 24. studenoga, ove godine nosi naziv ‘Budi i ti dio promjene!’, čime se poziva građane na odgovornu upotrebu, a time i njihov osobni doprinos u borbi protiv AMR-a.

Više o važnosti odgovorne upotrebe antibiotika i ostalih antimikrobnih lijekova građani mogu saznati i putem edukativne i informativne web stranice www.antibiotici.hr.

Izvor: Paradigma agency