Sada ne samo da možemo prisustvovati događajima, već ih i sami planiramo organizirati, kazala je predsjednica Udruge distrofičara Krapina, Mirjana Janžek
Poslušaj članak
Krapina je napravila još jedan značajan iskorak prema inkluzivnijem društvu – kraj zgrade Pučkog otvorenog učilišta i Gradske knjižnice postavljeno je novo dizalo koje omogućava pristup osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.
Projekt je predstavljen 14. svibnja 2025. godine na konferenciji za medije, a nazočili su mu gradonačelnik i saborski zastupnik Zoran Gregurović te predstavnici uključenih ustanova.
Radi se o projektu pod nazivom ‘Rješavanje pristupačnosti objektima za osobe s invaliditetom’, čiju je realizaciju Grad Krapina ostvario uz sufinanciranje Ministarstva hrvatskih branitelja. Ukupna vrijednost investicije iznosi 152.067 eura.
Dosadašnji raspored prostora u zgradama Učilišta i knjižnice – koje su spojene i dijele zajedničke sadržaje – ograničavao je pristup osobama koje se otežano kreću, budući da su katovi bili dostupni isključivo putem stubišta. Ugradnjom vanjskog dizala sa sjeverozapadne strane objekta, ti su prostori sada jednako dostupni svima.
– Ovo je nastavak naših nastojanja da gradske objekte učinimo dostupnijima. Prije nekoliko godina dizalo smo ugradili u Osnovnoj školi Augusta Cesarca, a ondje smo prilagodili i sanitarne čvorove te izgradili pristupnu rampu. Imamo i dječje igralište s opremom prilagođenom djeci s invaliditetom. Na svakom projektu vodimo računa o detaljima – spuštanju rubnjaka, rampama i slično – izjavio je gradonačelnik Gregurović, istaknuvši kako je upravo zbog sadržaja na katu knjižnice i Učilišta postojala potreba za ovakvim infrastrukturnim rješenjem.
Radove je izvela tvrtka MB-Transgradnja, a projekt je osmislio arhitekt Mikša. Gradonačelnik je pohvalio kvalitetu izvedbe i dodao kako je dizalo, osim funkcionalnosti, i estetski uspješno uklopljeno u vizuru starije zgrade i okolnog parka.
Zadovoljstvo realizacijom projekta izrazile su i ravnateljice dviju ustanova. Maja Vukina Bogović, ravnateljica Gradske knjižnice Krapina, naglasila je koliko će novi dizalo poboljšati svakodnevni rad i omogućiti većem broju građana sudjelovanje u kulturnim programima.
– Programi poput ‘Librići’, koje često posjećuju roditelji s djecom u kolicima, djeca s teškoćama te starije osobe, sada su dostupniji svima. Novo dizalo ne samo da rješava pristupnost, već i dodatno uljepšava zgradu svojim modernim dizajnom – rekla je Vukina Bogović.
Grozdana Pavlović, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina, prisjetila se da je još 2017. izgrađena pristupna rampa za Festivalsku dvoranu, ali su katovi ostali nedostupni. Nova instalacija omogućuje pristup i velikoj dvorani s 100 sjedećih mjesta, kao i učionicama za obrazovanje odraslih.
– Zahvaljujući ovom projektu, napokon su svi naši sadržaji dostupni svima. Posebno hvala Gradu i Ministarstvu na podršci, kao i arhitektu Mikši koji je osmislio rješenje koje se izvrsno uklapa u postojeći prostor – zaključila je Pavlović.
Projekt je posebno pozdravila i predstavnica udruge osoba s invaliditetom. Predsjednica Udruge distrofičara Krapina, Mirjana Janžek, istaknula je važnost projekta za njihovu zajednicu.
– Ove su zgrade godinama bile zatvorene za nas – nismo mogli prisustvovati izložbama, radionicama, predavanjima. Sve se promijenilo zahvaljujući entuzijazmu ravnateljice Pavlović i podršci gradonačelnika i ravnateljice knjižnice. Sada ne samo da možemo prisustvovati događajima, već ih i sami planiramo organizirati – poručila je Janžek za In Portal.
Dodala je i da dizalo nije korisno samo osobama s invaliditetom, već i starijima te roditeljima s malom djecom. Zaključila je kako Krapina sve više pokazuje da želi biti grad jednakih mogućnosti za sve građane.
– Ponosna sam što sam mogla prisustvovati ovom važnom trenutku kao predstavnica osoba s invaliditetom. Grad Krapina pokazuje kako se s voljom i suradnjom mogu ostvariti velike promjene – poručila je Janžek.
Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.
Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.
IT i dalje na vrhu ljestvice plaća
Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.
U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.
Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.
Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.
Turizam raste, ali ne jednako za sve
S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.
Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.
Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.
Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.
Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.
Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više
Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.
Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.
U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu
Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.
Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.
Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.
Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?
Poslušaj članak
Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.
Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?
Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.
S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.
Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.
Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.
Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.
Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti
Poslušaj članak
No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?
Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.
Većina očekuje da će sve ostati po starom
U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.
Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.
Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.
Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.
Dio građana ipak očekuje pomake
S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.
Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 3 dana
Vaše pričePrije 4 dana
Moderna vremenaPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 3 dana
in MREŽAPrije 2 dana
RibolovPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana