Connect with us

Medicina

OPAKA DIJAGNOZA Nezdrava opsjednutost zdravom hranom

Objavljeno

/

Foto: Pixels

Ortoreksiju se još naziva i ‘dijetnim perfekcionizmom’ jer kod osoba koje od nje pate izbor hrane postane toliko restriktivan – i kalorijski, i u vrstama namirnica

Ortoreksija je dijagnoza u nastajanju koju karakterizira nezdrava opsjednutost zdravom hranom. Iako znatno narušava kvalitetu života pojedinca i u praksi se susreće sve više – zbog nedovoljnih istraživanja još nije službeno klasificirana kao poremećaj u prehrani.

Riječ je o relativno novom i nedovoljno istraženom pojmu koji je termin i koncept dobio krajem ‘90-ih zahvaljujući američkom liječniku Stevenu Bratmanu.

Ortoreksiju se još naziva i ‘dijetnim perfekcionizmom’ jer kod osoba koje od nje pate izbor hrane postane toliko restriktivan – i kalorijski, i u vrstama namirnica – da ugrožava zdravlje, što je ironičan obrat za osobu koja je potpuno posvećena zdravom hranjenju, kazala je Hini voditeljica Centra za poremećaje hranjenja “BEA” Jelena Balabanić Mavrović.

Dijagnoza ortoreksije u nastajanju je i službeno još nije klasificirana kao psihički poremećaj, tj. poremećaj hranjenja. 

Zato nije uvrštena u dijagnostičke priručnike te ne postoje jasni i općeprihvaćeni dijagnostički kriteriji i smjernice za liječenje, istaknula je Nikolina Vujčić Stipčević, specijalistica psihijatrije iz Dnevne bolnice za poremećaje prehrane Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, čiji program Grad Zagreb sufinancira iznosom od 15.900 eura godišnje.

Zbog toga je ortoreksiju teško mjeriti, tj. teško je reći što ona točno jest, koji su uzroci i koju populaciju najčešće pogađa, pojasnila je Hini doktorandica psihologije Divna Blažev koja piše disertaciju o biopsihosocijalnom modelu ortoreksije.

Na svojoj je koži o ortoreksiji naučila 26-godišnja fitnes trenerica kod koje se taj poremećaj javio kada je krenula ozbiljnije trenirati i proučavati prehranu. Tada je dnevno unosila 800-1000 kalorija.

– Ležala bih u krevetu i razmišljala što ću sve jesti idući dan. Mislila sam da cijelo vrijeme razmišljam o hrani jer me vesele kuhanje i prehrana, a u biti nisam kužila da je to zato što sam gladna – rekla je Hini.

Karakteristike ortoreksije

Osobe s ortoreksijom opsjednute su zdravom hranom i mentalno su preokupirane njezinim podrijetlom i načinima pripreme. Jedu samo ”zdravu, ispravnu, biološki čistu, dobru” hranu, a izbjegavaju “”nezdravu, pogrešnu, lošu i prljavu”. 

U povećanom su riziku osobe koje znaju puno o hrani i imaju osjećaj nesigurnosti, studenti nutricionizma, sportaši – pogotovo bodibilderi i fitnes industrija – te osobe sklone psiho-somatici, tj. koje pate od fizičkih simptoma bez ustanovljenog medicinskog uzroka, navela je terapeutkinja Balaban Mavrović.

Trenerica, koja nije željela biti imenovana, smatra da joj se problem javio upravo zbog uključenosti u svijet fitnesa.

– Kalorije moraju biti nisko i moraš jesti zdravo da bi izgledao bolje – kazala je.

Najčešće se izbjegavaju: umjetna bojila, pojačivači okusa, konzervansi, pesticidi, genetski modificirana hrana, masti, šećer, sol, meso, mlijeko, mliječni proizvodi i druge “nezdrave” namirnice.

Također, osobe si nameću vrlo rigidna pravila i restrikcije čije kršenje izaziva anksioznost, sram, samoosuđivanje, krivnju, tjeskobu i depresivnost.

Sve to dovodi do negativnih posljedica za mentalno i fizičko zdravlje te ozbiljno narušava svakodnevno funkcioniranje. 

Osoba se boji da izvan vlastitog doma neće moći ‘ispravno’ jesti i izbjegava hranu koju su pripremili drugi. Udaljuje se od prijatelja i članova obitelji koji ne dijele slične poglede na hranu, što dovodi do socijalne izolacije i osamljivanja.

Moguće su nagle promjene raspoloženja i razvijanje depresije, ali i napadi panike ako se ne može konzumirati ispravna hrana, ističe Balabanić Mavrović.

– Bila sam svjesna da nitko ne shvaća u kojoj ogromnoj mjeri to mene zapravo opterećuje. Stvarno sam znala plakati zbog hrane – i nikome to nisam mogla objasniti – kazala je trenerica.

Kako se generalno troši pretjerana količina vremena i resursa na prehranu, otežano je i fokusiranje na akademske i poslovne zadatke, upozorava doktorandica Blažev. 

Uz to može doći do opasnih tjelesnih stanja poput deficita esencijalnih nutrijenata, malnutricije i gladovanja – što dovodi do gubitka kilograma i pothranjenosti, naglašava Vujčić Stipčević, pa zbog toga osobe s ortoreksijom mogu razviti slične tjelesne smetnje kao i one oboljele od anoreksije.

Remećenje menstrualnog ciklusa na nekoliko mjeseci bio je najstrašniji dio poremećaja fitnes trenerici, s čim do tada nikada nije imala problema.

Kao društvenim bićima važno nam je biti prihvaćenima u društvu pa prema tome mijenjamo i svoja ponašanja. To utječe i na način prehrane, kazala je Blažev.

Današnji veliki pritisak po pitanju prehrane dolazi od obitelji, vršnjaka i medija, a stvar se dodatno intenzivirala pojavom društvenih mreža.

Prema teoriji ortoreksičnog društva, pojašnjava, zapadnjačko društvo na određeni je način utjecalo na nastanak ortoreksije zbog pretjerane refleksivnosti kod odabira hrane. 

– Zdravlje se danas izjednačava s atraktivnošću. Ljude koji se zdravo hrane smatra se privlačnijima i pripisuju im se pozitivne osobine – primjećuje psihologinja.

Napominje da se na društvenim mrežama mogu objavljivati netočne, neistinite i nepotpune informacije te se na nerealan način prikazuje život, uključujući i način hranjenja, što je problematično pogotovo za mlade koji su najranjivija skupina za poremećaje hranjenja.

– Pratiš nekoga tko navodno zna više od tebe, i učiš od njega, a ne znaš da učiš pogrešno i ne znaš s čime se on nosi… ne znaš je li ta osoba zdrava sa svojom prehranom – što najčešće ispadne da nije – kazala je trenerica.

Također je pokazano da društvene mreže negativno utječu na raspoloženje, samopoštovanje i zadovoljstvo tijelom. To dovodi i do rizika od razvijanja poremećaja prehrane, dodaje Blažev.

Granicu između zdrave i nezdrave brige o prehrani teško je odrediti pogotovo danas kada se u javnom prostoru ljude potiče na selekcioniranje i podjelu hrane na dobru i lošu, ističe terapeutkinja Balabanić Mavrović.

Najčešći poremećaj hranjenja

Pouzdana procjena učestalosti ortoreksije prilično je otežana, naglašava specijalistica psihijatrije Vujčić Stipčević.

Ona varira ovisno o različitim državama, populacijama, kulturnim normama i zdravstvenim sistemima, pri čemu je najmanja zabilježena u Italiji s oko 6,9 posto, a najviša u grupi brazilskih studentica nutricionizma, i to do 88,7 posto.

– Budući da učestalost anoreksije i bulimije u općoj populaciji ne prelazi 2 posto, možemo zaključiti kako je ortoreksija svakako najučestaliji poremećaj hranjenja – kazala je Vujčić Stipčević.

Dvije godine bile su potrebne da bi trenerica fitnesa naučila neopterećeno jesti. U tome joj je pomogao razgovor s psihologom prije kojega se vrtjela u krug. Zato terapiju preporučuje svima.

Međutim, njezina opterećenost prehranom nije nestala samo tako.

– Naučiš živjeti s tim, ali ne nestane u potpunosti, i dalje je negdje u pozadini – ali držim to na minimumu – rekla je.

Potražiti stručnu pomoć

Ortoreksiju se liječi multidisciplinarnim pristupom s naglaskom na psihoterapiju, ali uz suradnju psihijatra i nutricionista specijaliziranog za rad s poremećajima hranjenja.

Nutricionist pomaže osobi napustiti stroga prehrambena pravila i crno-bijelo razmišljanje o hrani te raskrinkati mitove u prehrani, što vodi početku fleksibilnijeg jedenja i uvođenju raznolike hrane u prehranu.

– To može biti jako stresno i zato je potrebno raditi male korake” kazala je Hini nutricionistica Kristina Beljan koja kao konačni cilj ističe zdraviji odnos prema hrani.

Uvidjevši koliko razni režimi u prehrani mogu utjecati na psihičko stanje osobe, okrenula se nedijetnom pristupu prehrani čiji je fokus na uravnoteženoj prehrani i promjeni obrazaca hranjenja, a ne na gubitku kilograma.

Njime se tijelu dopušta da samo dođe do svoje zdrave tjelesne mase praćenjem signala gladi i sitosti – ali se osobu ne osuđuje ako je jela kada nije bila gladna, napominje Beljan.

Piše: Barbara Sokić

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Medicina

Transplantacijom matičnih stanica u borbu protiv HIV-a?

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje određene stanice.
Foto: Pexels

Mutacija koju je donor imao u svojim genima uklonila je receptor kroz koji HIV ulazi u organizam, te je stoga virus ostao neaktivan

Iako danas postoje lijekovi koji mogu kontolirati širenje, odnosno replikaciju HIV virusa u organizmu, on se ponovo aktivira čim pacjent prestane uzimati lijekove, međutim istraživači su došli do zapanjujućeg otkrića, transplantacija matičnih stanica može dovesti do remisije virusa u organizmu, prenosi ScienceAlert.

Naime, šezdesettrogodišnji Norvežanin, koji je poznat kao ‘pacjent iz Osla’ jedan je od rijetkih ljudi na svijetu koji je doživio remisiju HIV-a.

Pacijent je bio podvrgnut transplantaciji matičnih stanica jer je bolovao od rijetke vrste raka krvi, a ono što je iznenadilo liječnike bila je spoznaja da njegov brat, koji mu je bio donor, ima rijetku genetsku mutaciju koja je otporna na HIV.

Znanstvenici sa Sveučilišne bolnice u Oslu pratili su učinak zahvata na virusu. Oni su nadzirali proces u kojem krvne stanice preuzimaju funkciju krvnih i imusnih stanica u organizmu primatelja.

Virus HIVA potpuno je nestao.

Dvije godine nakon transplantacije pacijent je prestao uzimati lijekove protiv širenja HIVA, a pet godina nakon zahvata utvrđeno je da je HIV DNA potpuno nestala iz tijela pacijenta. 

Slučaj pacijenta iz Osla doprinosi vrijednim dokazima postojećoj bazi znanja o slučajevima izlječenja HIV-a – pišu znanstvenici u svom radu.

Naime, mutacija CCR5Δ32/Δ32 koju je donor imao u svojim genima uklonila je CCR5 receptor na bijelim krvnim stanicama kroz koju HIV ulazi u organizam, pa iako su u organizmu ostali neki fragmenti virusa, on se više nije mogao replicirati, odnosno postati aktivan.

Isto tako, razina HIV protutijela se se u organizmu pacijenta, odnosno primatelja matičnih stanica, smanjila, dok su T-stanice koje su dio imunološkog sustava, prestale reagirati na prijetnju HIV-a na organizam.

Iako se ova metoda pokazala uspješnom kod pacijenta iz Osla, transplantacija matičnih stanica koštane srži nije trajno rješenje za liječenje HIV pozitivnih osoba. To je zato jer su ove operacije rizične jer se radi o ponovnom pokretanju imunološkog sustava, a to pacijente ostavlja ranjivima. Operacije ove vrste rade se tek ako ne postoji druga opcija za spašavanje života. Isto tako, podatci nisu baš blagonakloni. Čak 10% do 20% ljudi umre u roku od godine dana.

 Pacijent iz Osla doživio je tešku reakciju na transplantat, poznatu kao bolest presatka protiv primatelja, međutim njegovo se tijelo uspjelo izboriti.

Znanstvenici smatraju da je upravo ta reakcija imunološkog sustava, zajedno s lijekovima korištenim za njezino suzbijanje, djelomično odgovorna za gotovo potpuno uništenje HIV-a iz organizma pacijenta.

Daljnjim istraživanjima pokušat će se potvrditi ta povezanost u liječenju od spomenutog virusa. Sljedeći korak koji istraživački tim kani napraviti, je analiza podataka svih slučajeva izlječenja, kako bi pokušali shvatiti način na koji se pacijenti mogu trajno izliječiti od virusa HIV-a.

U budućnosti će ključni korak biti usporedba postojećih slučajeva izlječenja HIV-a kako bi se identificirala najučinkovitija kombinacija biomarkera – ističu istraživači u svom radu.

Tko zna, možda za koju godinu dođemo do trajnog rješenja za problem zvan HIV.

Nastavite čitati

Medicina

Influenceri i medicinske dezinformacije na mrežama?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje ruku koja drži mobitel na kojem se vide aplikacije
Foto: In portal

Mnogi samozvani influenceri navodno šire “obmanjujuće informacije” o lijekovima na recept u ‘etički problematičnim’ plaćenim promocijama

Prema istraživanjima Sveučilišta u Beču, Sveučilišta Colorado Boulder i Dartmouth Collegea otkriveno je da je angažman influencera u marketingu lijekova koji pokrivaju sve tegobe – od problema s migrenama do mršavljenja, ‘konzistentno povezana s dezinformacijama’.

Obično se takve promocije sastoje od priča prožetih ‘osobnim pričama i iskustvima’, a riječ je o formatima koji takvo slabo prikriveno oglašavanje čine ‘vrlo uvjerljivim’ i pritom ga ne ometaju ni ograničen nadzor ni provedba.

Ukazujući na ‘sve prisutniji i snažniji fenomen’ influencera s ‘vrlo ograničenim stručnim znanjem’, koje određene tvrtke plaćaju za promociju lijekova na recept, znanstvenici smatraju da je javnome zdravstvu potrebna bolja zaštita te su upozorili na ‘hitnu potrebu’ uvođenja novih pravila.

Potencijalno vrlo štetan utjecaj i djelovanje takvih influencera olakšava više faktora: ‘slab i zastario regulatorni nadzor’, ciljana publika koja je u nekim slučajevima nedovoljno obrazovana i nedorasla ‘prepoznavanju promotivne marketinške namjere, osobito kada je takav materijal ‘ugrađen u osobne narative’, odnosno u navodne priče osoba koje su isprobale ‘čudotvorne lijekove i pripravke’.

U stručnom radu koji je objavila Američka liječnička udruga (American Medical Association) istraživači pozivaju na važnost donošenja ‘ažuriranih regulatornih smjernica, na strože i standardizirane zahtjeve za otkrivanjem informacija, na poboljšanu odgovornost platforme i na ciljane inicijative kada je posrijedi digitalna pismenost’.

Influenceri se ne suočavaju samo s kritikama zbog neumoljivog ‘lova na selfije’ na lokacijama na kojima obitavaju rijetki primjerci flore i faune, već ih optužuju i za prodaju upitnih naputaka za razne dijete na platformama poput TikToka.

Godine 2024. je Statista – njemačka online platforma specijalizirana za prikupljanje i vizualizaciju podataka sa sjedištem u Münchenu, objavila izvješće koje upućuje na to da bi se utjecaj influencera mogao početi smanjivati usred ‘sve većeg skepticizma’ zbog njihove povezanosti s određenim tvrtkama.

No, istodobno je poražavajući podatak po kojemu je Gallupovo istraživanje, objavljeno u međuvremenu, pokazalo da se četvero od 10 mladih Amerikanaca ili njih čak 40 posto okreće upravo influencerima da bi išlo ukorak s raznim ‘aktualnim’ vijestima i informacijama.

Nastavite čitati

Medicina

MULTIPLA SKLEROZA Konačno nada za oboljele

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pixabay

U predkliničkim studijama koje uključuju miševe sa simptomima sličnim multiploj sklerozi, Lucid-MS ne samo da je smanjio težinu bolesti, već je i vratio motoričku funkciju

Poslušaj članak

Početkom ovog travnja farmaceutska kompanija Quantum Biopharma službeno je podnijela zahtjev Američkoj agenciji za hranu i lijekove (FDA) za odobrenje lijeka koji neki stručnjaci već nazivaju revolucionarnim i prekretnicom u liječenju multiple skleroze.

Riječ je o oralnom lijeku Lucid-MS, kojim se navodno može zaustaviti napredovanje multiple skleroze zaštitom mijelina, zaštitne ovojnice oko živaca u mozgu. Ako zahtjev bude odobren, tvrtka namjerava što prije pokrenuti studiju faze 2 kako bi procijenila sigurnost i učinkovitost liječenja kod ljudi.

– Ovaj zahtjev podržan je sveobuhvatnim predkliničkim istraživačkim paketom osmišljenim za karakterizaciju sigurnosnog profila lijeka – rekao je Andrzej Chruscinski, potpredsjednik za znanstvene i kliničke poslove u Quantumu.

– Podaci koje smo prikupili odražavaju dugogodišnje predano znanstveno istraživanje.

Za one manje upućene čitatelje, multipla skleroza je bolest obilježena upalom u mozgu i leđnoj moždini koja oštećuje mijelinsku ovojnicu, masni premaz oko živčanih vlakana koji je neophodan za pravilan prijenos živčanih signala.

Trenutni tretmani za liječenje multiple skleroze prvenstveno se usredotočuju na slabljenje imunološkog sustava kako bi se smanjila upala i spriječila daljnja oštećenja. Iako mogu pomoći u usporavanju napredovanja bolesti, ove terapije općenito ne mogu popraviti mijelinsku ovojnicu nakon što je oštećena. Oralni lijek Lucid-MS ima drugačiji pristup. Djeluje tako što inhibira enzime koji mijenjaju mijelinske proteine ​​na načine za koje se vjeruje da čine mijelin osjetljivijim na autoimune napade. Očekuje se da će to spriječiti oštećenje mijelina i usporiti ili zaustaviti napredovanje bolesti.

– Lucid-MS je prvi u klasi, novi kemijski entitet, terapijska inovacija osmišljena za pružanje neuroprotekcije putem inhibicije demijelinizacije, ključnog pokretača napredovanja bolesti – rekao je Chruscinski.

U predkliničkim studijama koje uključuju miševe sa simptomima sličnim multiploj sklerozi, Lucid-MS ne samo da je smanjio težinu bolesti, već je i vratio motoričku funkciju na razine usporedive s onima kod zdravih miševa. Velika je to nada, uistinu velika, za sve one koji se nose s multiplom sklerozom, bolešću s tisuću lica.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu