Connect with us

Medicina

Onečišćen zrak okidač je za ALS

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba koja sjedi u invalidskim kolicima u suvremenom unutarnjem prostoru – vjerojatno uredskom hodniku ili poslovnoj zgradi. Osoba nosi svijetlu bluzu i zeleni sako, ima naočale i drži tablet ili bilježnicu u rukama.
Foto: Arhiva

Znanstvenici su otkrili da što je duže godina sudionik bio izložen onečišćenom zraku, to je progresija bolesti brža i jača

Amiotrofična lateralna skleroza (ALS) je teška, neizlječiva neurodegenerativna bolest koja napada motoričke neurone, moždane stanice koje kontroliraju mišiće, te to izaziva slabost, atrofiju i grčenje mišića. Od ove teške bolesti u svijetu boluje više od 352.000 ljudi.

Za spomenutu bolest, koja je, nažalost, izrazito smrtonosna, do sada još uvijek nije poznat uzrok, niti je pronađen adekvatni lijek.

Iako se ne zna uzrok Amiotrofične lateralne skleroze, studija objavljena u časopisu  JAMA Neurology, otkrila je kako jedan od ključnih faktora za rizik od oboljenja od ove bolesti je onečišćenje zraka, piše Sciencealert.

U studiji u kojoj je sudjelovalo 10 000 stanovnika, provjeren je zrak ispred i u njihovoj kući, deset godina prije postavljanja dijagnoze. Znanstvenici su ispitivali najčešće vanjske tvari koje najčešće loše utječu na zdravlje – dušikov dioksid i čestice.

Što se tiče čestica koje mogu loše utjecati na zdravlje, one su nevidljive ljudskim okom.

Otkriveno je da dugotrajna izloženost onečišćenju zraka povećava rizik od dobivanja ALS-a za 20 do 30 %. Obrazac po kojem je rađeno ispitivanje pokazao je iste rezultate  nakon što su ispitana braća i sestre oboljelih. To je isključilo utjecaj genetike i utjecaj faktora odrastanja u istom okruženju.

Da je onečišćenje zraka najveći faktor za dobivanje ove bolesti, dokazuje i činjenica da su oboljeli koji su tijekom dužeg vremenskog perioda konstantno bili izloženi onečišćenom zraku, točnije utjecaju PM10 i dušikovog dioksida, imali veći rizik od smrti, dok im je za života dugotrajno bila potrebna maska za disanje.

Kako tvrde znanstvenici, najveći krivac za onečišćenje zraka koji su sudionici istraživanja udisali, bio je upravo promet u blizini njihove kuće.

Liječnici koji su uključeni u istraživanje promatrali su s kolikom uspješnosti pacijenti obavljaju svoje svakodnevne dužnosti. To promatraju gledajući funkcionalnost u nekoliko ključnih područja.

Kod pacijenata se gleda bulbarna funkcija (govor, kontrola sline i gutanje), fina motorika (pisanje rukom, rezanje hrane, odijevanje i osobna higijena), gruba motorika (okretanje u krevetu i namještanje posteljine, hodanje i penjanje stepenicama) i disanje (kratkoća daha, otežano disanje pri ležanju na ravnoj površini i znakovi respiratornog zatajenja).

Svi uključeni u studiju praćeni su tijekom šest mjeseci od postavljanja dijagnoze. Doktori su promatrali kojom se brzinom bolest širila te kako je utjecala na svako prethodno navedeno područje funkcioniranja.

Pacijenti čije je pogoršanje bilo brže od 75 % ostalih pacijenata, označeni su kao oni s bržom progresijom bolesti.

Znanstvenici su otkrili da što je duže godina sudionik bio izložen onečišćenom zraku, to je progresija bolesti brža i jača. Utjecaj bolesti prvo se vidio na smanjenju motoričke i respiratorne funkcije kod pacijenta, dok nije toliko brzo utjecala na bulbarnu funkciju.

Iako razlozi, zašto se neke funkcije pogoršavaju brže od drugih, nisu u potpunosti jasne, vrlo je moguće da se različiti dijelovi živčanog sustava razlikuju u svojoj osjetljivosti na ozljede povezane sa zagađenjem.

Pri ovom istraživanju u obzir je uzeto više različitih čimbenika koji mogu utjecati, kako na izloženost onečišćenju zraka, tako i na rizik od bolesti motornih neurona.

Čimbenici su uključivali prihode, obrazovanje, zanimanje te žive li sudionici u urbanim ili ruralnim područjima.

Ova studija mogla bi pomoći liječnicima da napokon otkriju uzrok, a potom i lijek za ovu tešku dijagnozu.

Medicina

HZJZ održao panel-raspravu o unaprjeđenju spolnog zdravlja

Objavljeno

/

Napisao/la:

Sudionici panel-rasprave povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja, uz poruku 'Nema maženja bez paženja'.
Foto: Ivana Vranješ

U povodu Svjetskog dana spolnog zdravlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) organizirao je 4. rujna panel-raspravu pod nazivom ‘Every Body: Nema maženja bez paženja’ na kojoj su stručnjaci ukazali na aktualne izazove i mogućnosti unaprjeđenja spolnog zdravlja

Poslušaj članak

Ovogodišnja tema Svjetskog dana spolnog zdravlja ‘Every Body’ zahtijeva interdisciplinarni pristup koji može unaprijediti zdravstvenu pismenost, osnažiti pojedinca te razvijati sustav koji će odgovoriti na zdravstvene, društvene i demografske izazove današnjeg vremena.

U prigodnom govoru pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a Tomislav Benjak podsjetio je kako je istraživanje HZJZ-a pokazalo da je prije deset godina u Hrvatskoj bilo dvjestotinjak prilagođenih ginekoloških stolova na oko 250 tisuća žena s invaliditetom. Naglasio je da se njihov broj povećao te su, prema podacima, klinički bolnički centri danas dobro opskrbljeni. Međutim, zdravstveni djelatnici još uvijek nemaju dovoljno znanja o primjerenoj komunikaciji s osobama s invaliditetom. Stoga HZJZ provodi edukaciju zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika.

Liječnica školske medicine iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Mateja Kopsa Sobota istaknula je važnost zdravstvene pismenosti u području spolnog zdravlja te ulogu zdravstvenih stručnjaka u osnaživanju pojedinca.

– Posebnu pozornost treba usmjeriti prema mladima. Njihovo pravodobno informiranje i osvještavanje o odgovornosti za zdravlje temelj su donošenja odgovornih odluka, prevencije spolno prenosivih infekcija, očuvanja reproduktivnog zdravlja i izgradnje zdravih partnerskih odnosa – rekla je Kopsa Sobota.

Predstavila je rad Savjetovališta za promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja pri HZJZ-u koje je osnovano 2004. godine. Savjetovalište nudi usluge besplatnog, anonimnog i dobrovoljnog informiranja, savjetovanja i edukacije, usluge testiranja na spolno prenosive bolesti, pomoć pri uključivanju na liječenje i psihološku podršku. U Savjetovalište se pripadnici mlađe populacije najčešće javljaju vezano uz pitanja o riziku nakon nezaštićenog spolnog odnosa, informacije o simptomima i testiranju te nedoumice vezane uz prijenos infekcije. Savjetovalište također organizira javnozdravstvene kampanje kao što je ‘Nema maženja bez paženja’.

Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, epidemiologinja Sanja Musić Milanović, izrazila je zadovoljstvo porastom broja zainteresiranih za dolazak u Savjetovalište.

– Od osnutka pa do prije nekoliko godina u Savjetovalište je dolazilo oko 400 korisnika godišnje. Prošle godine imali smo 1.050 korisnika. Ponosni smo na činjenicu da su ljudi prepoznali mogućnost zdravstvenog opismenjavanja i ulaganja u očuvanje zdravlja – rekla je Musić Milanović.

Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić smatra da u budućnosti u ovakvim savjetovalištima u nekoliko gradova treba nastaviti s uvođenjem usluga i testiranja na nove spolno prenosive bolesti te je važno korištenje modernih tehnologija kao što je prva hrvatska AI asistentica Gina, koja je uvedena prošle godine povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja.

Ivana Vranješ

Nastavite čitati

Medicina

MENTALNO ZDRAVLJE Odrasli s invaliditetom najugroženiji

Objavljeno

/

Napisao/la:

Osoba u invalidskim kolicima na gradskoj ulici ispred hotela, snimljena crno-bijelom fotografijom.
Foto: Pexels

Gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije

Poslušaj članak

Epidemija anksioznosti i sličnih poremećaja svijetom se širi brže od šumskog požara, a čini se da su pritom najviše ‘opožarene’ odrasle osobe s invaliditetom.

Tako se da zaključiti iz studije američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) koja navodi da odrasli s invaliditetom prijavljuju znatno više mentalnih teškoća u usporedbi s onima koji invaliditet nemaju.

Preciznije, gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije.

Česti mentalni stres, navodi se u rečenoj studiji, povezan je s nepovoljnim zdravstvenim ponašanjem, povećanim korištenjem zdravstvenih usluga, mentalnim poremećajima, kroničnim bolestima i funkcionalnim ograničenjima. Odrasli s invaliditetom vrlo će vjerojatno živjeti na egzistencijalnom minimumu i sukladno tome otežan pristup sustavu zdravstvene skrbi.

U višegodišnjem istraživanju, odraslim sudionicima s invaliditetom postavljeno je ovo pitanje: Razmišljanje o vašem mentalnom zdravlju, koje uključuje stres, depresiju i probleme s emocijama, koliko dana tijekom posljednjih 30 dana vaše mentalno zdravlje nije bilo dobro?

Odgovori koje su autori studije dobili na ovo pitanje uistinu je šokantno i zabrinjavajuće i zahtijeva hitnu akciju, ne samo zdravstvenih institucija, nego cijelog sustava.

Autori studije stoga nude i rješenje koje bi (možda) moglo pomoći u smanjenju mentalnih poteškoća među odraslim osobama s invaliditetom: povećanje socijalne kohezije, sudjelovanje zajednice, pristup mogućnostima promicanja zdravlja i pružanje usluga probira, skrbi i podrške za mentalno zdravlje.

Za one neupućene, Nacionalni centar CDC za urođene mane i razvojne teškoće trudi se osigurati da osobe s invaliditetom imaju iste mogućnosti za opću dobrobit kao i osobe bez invaliditeta. Riječ je o organizaciji zavidnog međunarodnog ugleda.

Nastavite čitati

Medicina

SPINA BIFIDA Opaka dijagnoza za medicinu više nije bauk

Objavljeno

/

Napisao/la:

Osoba sjedi na drvenom molu uz more i promatra planine koje se uzdižu duž obale.
Foto: Pexels

Najnovije metode, uz sve ostalo, omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se značajno smanjuju neurološka oštećenja

Poslušaj članak

Šteta što u našem zdravstvenom sustavu ne postoji registar oboljelih, pa je teško odrediti koliko osoba u Hrvatskoj živi s dijagnozom rascjepa kralježnice, poznate i kao spina bifida.

Za one neupućene, pacijenti s tom dijagnozom često imaju ozbiljne teškoće u pokretljivosti, no osim medicinskih ove se osobe suočavaju i s brojnim izazovima na tržištu rada.  

Više je rizičnih faktora koji mogu uzrokovati rascjep kralježnice fetusa, uz ostalo genetska sklonost i manjak folne kiseline u trudnoći, a statistika kaže kako se s ovom dijagnozom rađa jedna beba na tisuću poroda.

No ova, do jučer opaka, dijagnoza za modernu medicinu više nije bauk.

Najveća novost u liječenju spine bifide je fetoskopska operacija – minimalno invazivna prenatalna kirurgija – te razvoj personaliziranih, multidisciplinarnih centara izvrsnosti koji značajno podižu kvalitetu života oboljelih. Tradicionalno liječenje obavljalo se isključivo unutar dva dana nakon rođenja djeteta. Danas najnovije metode omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se bitno smanjuju neurološka oštećenja.

Fetoskopska operacija u maternici izvodi se između 19. i 26. tjedna trudnoće pomoću minimalno invazivnih instrumenata. Ovim postupkom štiti se izložena kralježnična moždina od toksičnog utjecaja plodne vode, smanjuje potreba za kasnijim ugrađivanjem premosnica za hidrocefalus te se drastično povećavaju šanse da dijete prohoda.

Isto tako, inovativna neuro-urologija i gastroenterologija fokusirana je na rano očuvanje funkcije mokraćnog mjehura i crijeva. Korištenjem naprednih metoda urodinamike i personaliziranih terapija sprječavaju se trajna oštećenja bubrega, što je ranije bila jedna od najtežih komplikacija.

Doda li se tome napredna fizikalna terapija i sportska integracija, neovisnost i mentalno zdravlje oboljelih neusporedivo se poboljšava u odnosu na vrijeme kada rečene medicinske metode još nisu bile u primjeni.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu