Znanstvenici su otkrili da što je duže godina sudionik bio izložen onečišćenom zraku, to je progresija bolesti brža i jača
Amiotrofična lateralna skleroza (ALS) je teška, neizlječiva neurodegenerativna bolest koja napada motoričke neurone, moždane stanice koje kontroliraju mišiće, te to izaziva slabost, atrofiju i grčenje mišića. Od ove teške bolesti u svijetu boluje više od 352.000 ljudi.
Za spomenutu bolest, koja je, nažalost, izrazito smrtonosna, do sada još uvijek nije poznat uzrok, niti je pronađen adekvatni lijek.
Iako se ne zna uzrok Amiotrofične lateralne skleroze, studija objavljena u časopisu JAMA Neurology, otkrila je kako jedan od ključnih faktora za rizik od oboljenja od ove bolesti je onečišćenje zraka, piše Sciencealert.
U studiji u kojoj je sudjelovalo 10 000 stanovnika, provjeren je zrak ispred i u njihovoj kući, deset godina prije postavljanja dijagnoze. Znanstvenici su ispitivali najčešće vanjske tvari koje najčešće loše utječu na zdravlje – dušikov dioksid i čestice.
Što se tiče čestica koje mogu loše utjecati na zdravlje, one su nevidljive ljudskim okom.
Otkriveno je da dugotrajna izloženost onečišćenju zraka povećava rizik od dobivanja ALS-a za 20 do 30 %. Obrazac po kojem je rađeno ispitivanje pokazao je iste rezultate nakon što su ispitana braća i sestre oboljelih. To je isključilo utjecaj genetike i utjecaj faktora odrastanja u istom okruženju.
Da je onečišćenje zraka najveći faktor za dobivanje ove bolesti, dokazuje i činjenica da su oboljeli koji su tijekom dužeg vremenskog perioda konstantno bili izloženi onečišćenom zraku, točnije utjecaju PM10 i dušikovog dioksida, imali veći rizik od smrti, dok im je za života dugotrajno bila potrebna maska za disanje.
Kako tvrde znanstvenici, najveći krivac za onečišćenje zraka koji su sudionici istraživanja udisali, bio je upravo promet u blizini njihove kuće.
Liječnici koji su uključeni u istraživanje promatrali su s kolikom uspješnosti pacijenti obavljaju svoje svakodnevne dužnosti. To promatraju gledajući funkcionalnost u nekoliko ključnih područja.
Kod pacijenata se gleda bulbarna funkcija (govor, kontrola sline i gutanje), fina motorika (pisanje rukom, rezanje hrane, odijevanje i osobna higijena), gruba motorika (okretanje u krevetu i namještanje posteljine, hodanje i penjanje stepenicama) i disanje (kratkoća daha, otežano disanje pri ležanju na ravnoj površini i znakovi respiratornog zatajenja).
Svi uključeni u studiju praćeni su tijekom šest mjeseci od postavljanja dijagnoze. Doktori su promatrali kojom se brzinom bolest širila te kako je utjecala na svako prethodno navedeno područje funkcioniranja.
Pacijenti čije je pogoršanje bilo brže od 75 % ostalih pacijenata, označeni su kao oni s bržom progresijom bolesti.
Znanstvenici su otkrili da što je duže godina sudionik bio izložen onečišćenom zraku, to je progresija bolesti brža i jača. Utjecaj bolesti prvo se vidio na smanjenju motoričke i respiratorne funkcije kod pacijenta, dok nije toliko brzo utjecala na bulbarnu funkciju.
Iako razlozi, zašto se neke funkcije pogoršavaju brže od drugih, nisu u potpunosti jasne, vrlo je moguće da se različiti dijelovi živčanog sustava razlikuju u svojoj osjetljivosti na ozljede povezane sa zagađenjem.
Pri ovom istraživanju u obzir je uzeto više različitih čimbenika koji mogu utjecati, kako na izloženost onečišćenju zraka, tako i na rizik od bolesti motornih neurona.
Čimbenici su uključivali prihode, obrazovanje, zanimanje te žive li sudionici u urbanim ili ruralnim područjima.
Ova studija mogla bi pomoći liječnicima da napokon otkriju uzrok, a potom i lijek za ovu tešku dijagnozu.
