Connect with us

Vijesti

Oko 40 posto hospitalizirane djece zbog ozljeda je mlađe od dozvoljene dobi za vožnju električnog romobila

Objavljeno

/

Liječnik u bijeloj kutiji stoji za govornicom ispred projekcije na kojoj piše: „Ozljede uslijed padova s električnih romobila kod djece i adolescenata – ALARM ZA UZBUNU!“ Na govornici i ispred nje su postavljeni brojni mikrofoni hrvatskih medija, a u pozadini se nalaze logotipi Kliničkog bolničkog centra i projekcija s podacima o prezentaciji.
Foto: Ivana Vranješ

Električni romobili su popularno prijevozno sredstvo za mnoge građane, ali nažalost vožnja može završiti i kobno. Zabrinjavajući je porast broja teških ozljeda uslijed padova s električnih romobila kod djece i adolescenata

Liječnici Klinike za dječje bolesti Zagreb 11. srpnja organizirali su konferenciju kako bi se potaknula javna rasprava o opasnosti vožnje električnim romobilima. Inicijativu su podržali Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo unutarnjih poslova te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Predstojnik Klinike za dječju kirurgiju Stjepan Višnjić istaknuo je da su ozljede uslijed pada s električnih romobila teže nego prosječne ozljede u prometu te imaju trajne posljedice. Radi se o invalidnosti zbog ozljede kralježnice, a vrlo su ozbiljne i ozljede glave. Višnjić je upozorio da je zbog pada s električnog romobila u SAD-u i Australiji došlo i do smrtnog ishoda.

– Kako u Hrvatskoj ne bi bilo smrtnih posljedica, pravi je trenutak da osvijestimo kako jednostavno, zabavno, pa i osnovno sredstvo prijevoza predstavlja danas najveći rizik djeci i adolescentima – poručio je Višnjić.

O statističkim podacima vezanim za ozljede djece i adolescenata govorio je pročelnik Zavoda za traumatizam dječje dobi Rok Kralj.

– Porast hospitalizacija pacijenata 2024./2025. je za 285 posto. Do prve polovice 2024. sedmero djece primljeno je u našu bolnicu, a ove godine je u istom periodu primljeno 27 djece zbog ozljeda uslijed pada s električnog romobila. Što se tiče broja dana hospitalizacije, također je zabilježen dramatičan porast. Porast ukupnog trajanja hospitalizacije je za 143 posto. Ove godine imali smo petero pacijenata s teškim neurotraumama, traumama središnjeg živčanog sustava, a prošle godine u istom periodu nismo imali niti jednog. Najranija dozvoljena dob za vožnju električnim romobilima je 14 godina. Međutim, imali smo 40 posto pacijenata koji su mlađi od 14 godina. Najmlađi pacijent imao je osam godina i imao je neurotraume zbog čega je i operativno liječen – pojasnio je Kralj.

Naglasio je da su ozljede kod djece uslijed pada s električnog romobila teške neurotraume, komocijski sindrom, prijelomi dugih kostiju, natučenja glave i drugih dijelova tijela, prijelomi kostiju lica, prijelomi kralježnice. Razlozi ozljeda su nenošenje kacige, vožnja u paru, rana životna dob i neprilagođena brzina.

Voditelj Referentnog centra za traumatizam dječje dobi Miroslav Gjurašin iznio je svoja iskustva u liječenju teških ozljeda uzrokovanih padom s električnog romobila.

– Trostruko je porastao broj djece zbog ozljeda uslijed pada s električnih romobila u odnosu na isto razdoblje prošle godine – Gjurašin.

Naglasio je kako je česta ozljeda epiduralni hematom koji pritišće mozak i izaziva neurološke deficite, a takve ozljede mogu dovesti do zaustavljanja disanja i kobnih ishoda.

– Imamo situaciju jednom ili dva puta godišnje da djetetu s ozljedom glave, koje najčešće strada kao pješak u prometu, ne možemo pomoći. U tom slučaju moramo s roditeljem voditi najteže razgovore – ne samo mu priopćiti da je dijete poginulo, nego zamoliti da dozvoli transplantaciju organa kako bi se druga djeca spasila. To nam je svima opomena do čega bi moglo doći ukoliko se na vrijeme ne zaustavi trend porasta broja ozljeda uzrokovanih padom s električnog romobila – rekao je Gjurašin. Naglasio je da su, srećom, sva djeca koja su stradala zbog pada s električnog romobila prošla relativno dobro.

– Jedno dijete ima oštećenje sluha, dok će jedno ići na psihološko testiranje zbog poremećaja pažnje, koncentracije, razmišljanja, a druga djeca su se dobro oporavila – objasnio je Gjurašin. Poručio je kako treba propagirati nošenje zaštitne kacige i da roditelji više razgovaraju s djecom kao sudionicima u prometu o opasnosti električnih romobila.

Pomoćnik voditelja Službe prometne policije iz Ministarstva unutarnjih poslova Nikola Milas istaknuo je da su izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti na cestama definirane nove kategorije vozila koja su nazvana osobna prijevozna sredstva, a u ovu kategoriju uvršteni su i električni romobili.

– Propisana je definicija prijevoznih sredstava i propisana su pravila pod kojim uvjetima i na koji način treba sudjelovati u prometu – rekao je Milas. Što se tiče električnih romobila, oni ne bi smjeli biti jači od 0,6 kW te razviti brzinu veću od 25 km/h.

– Porast broja električnih romobila nije trend samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Porastom broja vozila i vozača u prometu povećava se i broj prometnih nesreća, a time i broj teških ozljeda. To se može spriječiti edukacijom. Roditelji moraju biti prva barijera u sprečavanju djece ispod 14 godina da se voze električnim romobilom i svojim primjerom trebaju djeci pokazati kako i na koji način sigurno sudjelovati u prometu – poručio je Milas.

Načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je kako resorno ministarstvo sa zabrinutošću prati porast broja ozljeda i težinu ozljeda uzrokovanih padom s električnog romobila kod djece i adolescenata.

– Pozivamo nadležna ministarstva na poduzimanje mjera i inicijativa koje će doprinijeti većoj sigurnosti djece i adolescenata u prometu. Potrebno je više edukacije, možda nažalost i više onih nepopularnih represivnih mjera, jer je zabrinjavajuće da je 40 posto ozlijeđene djece mlađe od dopuštene dobi za vožnju električnog romobila. Moramo biti svjesni da je tjelesna aktivnost vrlo važna za razvoj djece, ali ona mora biti primjerena dobi. Dozvolimo djeci da trče, igraju se na otvorenom, da bicikliraju, rolaju, pa i voze romobile – ali ne nužno električne. Ako već i voze električne romobile, neka se poštuju sve zakonske odredbe, uz zaštitu i korištenje kaciga. Apeliramo na roditelje da ne kupuju svojoj djeci električne romobile, jer ih tako dovode u opasnost – poručila je Portolan Pajić.

Vijesti

GRAD ZAGREB Nakon 15 godina napokon vrtić u Stenjevcu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Zagreb.hr

U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane

Gradska četvrt Stenjevec s nestrpljenjem je iščekivala otvorenje prvog dječjeg vrtića u Španskom, i to nakon dugih petnaest godina.

Radovi na vrtiću, sa smještajem za deset skupina djece, privode se kraju i bit će spreman za novu pedagošku godinu, a vrijednost ovog projekta iznosi 6, 6 milijuna eura.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, u pratnji svojih zamjenika, jučer je pri obilasku radova izrazio zadovoljstvo činjenicom da je ovaj vrtić u Stenjevcu jedan od 28 sličnih projekata.  
– Do ove jeseni bit ćemo na 20 realiziranih projekata vrtića otkad sam preuzeo upravljanje gradom, na što smo iznimno ponosni. Važno nam je gdje je god moguće za gradske projekte osigurati i europska sredstva, jer time povećavamo ukupni volumen naših investicija u kvalitetu života Zagrepčana, ali gradske vrtiće gradimo primarno sredstvima iz gradskog proračuna – rekao je gradonačelnik Tomašević.

U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, dodao je Tomašević, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane.

Gradonačelnik, dakako, nije mogao izbjeći novinarska pitanja vezana za spor s inicijativom Hod za život, koja ga optužuje da je sabotirao održavanje njihova koncerta na Trgu bana Jelačića jer je, eto, od njih zatražio popis izvođača. 

– Nije neuobičajeno da se od organizatora traži popis izvođača kako bi se procijenilo je li površina dostatna za takve koncerte – rekao je Tomašević.

Nastavite čitati

Vijesti

ZNANSTVENA SENZACIJA Paralizirane osobe će tipkati mislima

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pixabay

Novi implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču

Sjajna je to vijest za ljude s gotovo potpunom paralizom kojima sposobnost jednostavne komunikacije u stvarnom vremenu predstavlja izazov.

Stoga su znanstvenici diljem svijeta godinama radili na rješavanju tog problema razvojem uređaja koji mogu dekodirati moždane signale i prevesti ih u pokrete računalnog kursora ili tekst. No u tome su tek djelomično uspijevali budući da su implantati u mozgu omogućavali ljudima tipkanje pomoću virtualne tipkovnice, tzv. BCI tipkovnice, ali brzina je bila frustrirajuće spora.

Međutim, tim znanstvenika iz kompanije BrainGate ovih dana izvještava da je njihova BCI tipkovnica pomogla dvjema osobama s paralizom tipkati brzinom do 22 riječi u minuti, gotovo jednako brzo kao što prosječna osoba može pisati tekst pomoću pametnog telefona.

– Ovo je važan tehnički napredak koji tipkanje mozak-računalo mnogo više približava praktičnim brzinama komunikacije za ljude s paralizom – kaže Edward Chang, profesor neurološke kirurgije, koji nije bio uključen u studiju.

– S oko 22 riječi u minuti, ovo je među najbržim BCI-jima za tipkanje do sada i dramatično brži od većine ranijih neuronskih uređaja za pravopis – kaže Chang, koji je radio na drugom BCI-ju za dekodiranje govora.

BCI tehnologija značajno je napredovala od svog nastanka 1960-ih, kada su istraživači počeli koristiti pojedinačne elektrode implantirane u mozgove majmuna kako bi bilježili njihovu neuronsku aktivnost.

Prethodne verzije ovih sustava za tipkanje zahtijevale su od sudionika da kontroliraju kursor na zaslonu i pojedinačno biraju slova, što je puno sporije od mogućnosti pristupa bilo kojoj tipki u bilo kojem trenutku pomoću prstiju. Novo istraživanje pokazuje kako implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču.

Autor studije Justin Jude i njegovi kolege trenirali su svoj BCI koristeći umjetnu inteligenciju da prepozna namjeravane pokrete ruku ili prstiju iz dijela područja pokreta mozga, nazvanog precentralni girus, dok su sudionici pokušavali pomaknuti svoje paralizirane ruke ili prste. Model umjetne inteligencije predvidio je slova na QWERTY tipkovnici kojima su pokreti najvjerojatnije odgovarali. Testirali su svoj sustav na dva sudionika: jednoj osobi s amiotrofičnom lateralnom sklerozom, progresivnom neurološkom bolešću koja uzrokuje paralizu, i jednoj s ozljedom leđne moždine koja ih je ostavila paraliziranima, ali su i dalje mogli govoriti. Koristeći uređaj, potonji sudionik mogao je tipkati brzinom od 110 znakova ili 22 riječi u minuti, dok je tipkanje drugog sudionika bilo sporije, ali i dalje impresivno za nekoga tko nije imao sposobnost govora.

– Jedna od stvari o kojima puno pričamo je brzina komunikacije. Razlog zašto to radimo nije samo da bismo imali brži sustav od nekog drugog, nego da paraliziranim ljudima bitno podignemo kvalitetu života – kaže Daniel Rubin, docent neurologije na Medicinskom fakultetu Harvard, koji je bio koautor nove studije.

Nastavite čitati

Vijesti

GRAD ZAGREB Besplatni prijevoz onkoloških bolesnika

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Zagreb.hr

Prijevozom od njihova doma do zdravstvene ustanove i nazad, omogućit će im se i veća dostupnost liječenja, posebice onima koji idu na kemoterapiju i zračenja, kazala je Lora Vidović

Radi veće dostupnosti liječenja i lakšeg dolaska na terapije, Grad Zagreb pokrenuo je pilot projekt osiguranja usluge prijevoza osobama oboljelima od malignih bolesti koje su korisnici zajamčene minimalne naknade, izvijestili su u subotu iz zagrebačke Gradske uprave.

– Tim pilot projektom Grad Zagreb nastavlja širiti socijalne usluge imajući u vidu sugrađane u najvećoj potrebi, a to su zasigurno onkološki pacijenti. Prijevozom od njihova doma do zdravstvene ustanove i nazad, omogućit će im se i veća dostupnost liječenja, posebice onima koji idu na kemoterapiju i zračenja – kazala je Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Zahtjev za prijevoz, koji je dostupan na web stranici Grada Zagreba, mogu podnijeti oboljeli od malignih bolesti koji su korisnici zajamčene minimalne naknade s prebivalištem u Gradu Zagrebu, a podnosi se gradskom Odjelu za socijalnu zaštitu, Prilaz Ivana Visine 1-3, osobno, poštom ili na e-mail adresu uslugaprijevoza@zagreb.hr.

Uz zahtjev, potrebno je priložiti  potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad o korištenju zajamčene minimalne naknade, kao i medicinsku dokumentaciju kojom se potvrđuje potreba ili tijek kemoterapija i/ili zračenja.

Prijevoznik je odabran putem prethodno provedenog postupka javne nabave.

Nakon provedbe pilot projekta, namjera nam je nastaviti pružati ovu uslugu i uključiti u nju i veći broj korisnika, poručili su iz zagrebačke Gradske uprave.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu