Civilno društvo
Održana završna svečanost Dana crvenih haljina
Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrti i invaliditeta kod žena. Zbog atipičnih simptoma često se, nažalost, kasno prepozna
Poslušaj članak
U auli Sveučilišta u Zagrebu 6. veljače održana je završna svečanost javnozdravstvene akcije ‘Dan crvenih haljina’ čiji je cilj podići svijest o specifičnostima moždanog udara u žena. Na prigodnoj modnoj reviji crvene haljine hrvatskih dizajnera nosile su žene koje su preboljele moždani udar.
Svečanost su glazbenim nastupom uveličali Zbor studenata Medicinskog fakulteta Lege Artis, Komorni orkestar Sveučilišta u Zagrebu i Marko Tolja.
U prigodnom govoru predsjednica Hrvatskog neurološkog društva, neurologinja Zdravka Poljaković Skurić, istaknula je kako sa svečanosti treba ponijeti poruku da je zdravlje najvažnije, da je najveće bogatstvo.
– Poruka cijele naše javnozdravstvene kampanje Dan crvenih haljina jest da se stavi zdravlje na prvo mjesto. Moždani udar je jedna od najčešćih neuroloških bolesti i visoko je na ljestvici smrtnosti i invaliditeta. Međutim, pravilnom prevencijom i promjenom načina života može se spriječiti čak 80 posto moždanih udara – zaključila je Poljaković Skurić.
Izaslanica predsjednika Republike Jadranka Žarković nazvala je moždani udar nezaraznom epidemijom suvremenog svijeta. Naglasila je da se moždani udar odražava na kvalitetu života oboljelih, ali i njihove obitelji. Zahvalila je svima koji su doprinijeli uspjehu javnozdravstvene akcije Dan crvenih haljina.
U svom obraćanju pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba Lora Vidović izrazila je zadovoljstvo što je u društvu hrabrih žena koje su preboljele moždani udar.
– Važno je da se svi zajedno okupimo oko istog cilja – očuvanja zdravlja. Grad Zagreb je ponosan suorganizator javnozdravstvene akcije Dan crvenih haljina. Stoga mi je drago da je ova osmogodišnja akcija rezultirala proglašenjem Nacionalnog dana borbe protiv moždanog udara u žena – poručila je Vidović.
Izaslanica ministrice zdravstva Marija Bubaš istaknula je kako će se 2024. godina pamtiti po tome što je Hrvatski sabor Dan crvenih haljina proglasio Nacionalnim danom borbe protiv moždanog udara u žena, ali i, nažalost, po tome što je od moždanog udara umrlo 3600 osoba. Uputila je pozdrav svima koji su izgubili članove obitelji i onima koji se još uvijek bore s ovom opakom bolešću.
Povodom obilježavanja Dana crvenih haljina, neurologinja Marina Roje Bedeković izjavila je da je u određenim razdobljima života rizik za moždani udar veći kod žena nego kod muškaraca.
– Moždani udar se češće događa kod muškaraca u srednjoj dobi, a kod žena češće u reproduktivnoj i starijoj dobi – pojasnila je Roje Bedeković. Kod žena su češći atipični simptomi moždanog udara, kao što su glavobolja, mučnina ili povraćanje, iznenadna zbunjenost ili dezorijentiranost, umor ili slabost cijelog tijela. Roje Bedeković je upozorila da žene nažalost često zanemaruju simptome. Što se tiče čimbenika rizika za moždani udar, kod muškaraca i žena su to povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol i šećerna bolest. Žene imaju i specifične rizike, kao što su migrena, trudnoća, uzimanje kontracepcijskih pilula i hormonske nadomjesne terapije, a kod žena najčešće iznad 75 godina života i fibrilacija atrija.
Jedna od sudionica modne revije bila je Đurđa Stilin. Moždani udar doživjela je u kolovozu 2025.
– Aneurizma na prednjem režnju mozga je puknula te sam hitno operirana. Mjesec dana sam bila u komi. Posljedice koje su se pojavile bile su poremećaj vida, ravnoteže, a u početku nisam mogla niti hodati. Zahvaljujući svakodnevnoj fizikalnoj terapiji sam prohodala, a tri tjedna sam bila i na rehabilitaciji u Stubičkim toplicama – ispričala je gospođa Đurđa. Naglasila je da je imala veliku podršku obitelji nakon moždanog udara. Danas se zdravo hrani, ne puši i – što je najvažnije – neopterećuje se nepotrebnim problemima, već je više posvećena sebi.
Marija Hribar prošle je godine sudjelovala na modnoj reviji, a na svečanost je došla podržati ostale žene koje su preboljele moždani udar. Zbog stresa na radnom mjestu 2015. godine doživjela je moždani udar. Posljedica moždanog udara bila je oduzetost lijeve strane tijela, a rehabilitacija još i danas traje.
– Život nakon moždanog udara nije stao, ali se promijenio i to sam morala prihvatiti – rekla je Marija. Poručila je drugim ženama koje su preživjele moždani udar da prihvate novonastalu situaciju i da ne posustaju, jer život je borba.
Piše: Ojdana Koharević
novinarka
U Hrvatskoj ne postoje studentski domovi za osobe s invaliditetom kao ni za djecu s invaliditetom poslije smrti skrbnika. Zato bi za dio njih trebalo prenamijeniti Dom željezničara u Splitu
Poslušaj članak
Andrija Lipanović, predsjednik Udruge Vjeruj i djeluj apelirao je na Vladu RH kako bi se ovaj zapušteni objekt u splitskom predjelu Ravne njive dodijelio osobama s invaliditetom.
– Čuo sam ministra Branka Bačića kako ovaj Dom žele prenamijeniti priuštivom stanovanju, to je totalna glupost. U Domu željezničara bi se trebali smjestiti učenici i studenti s invaliditetom te osobe s invaliditetom koje ostaju bez odgovarajuće skrbi, posebice nakon smrti roditelja ili skrbnika – kaže Lipanović.
Apel Udruge u ime svih osoba s invaliditetom uputio je čak i premijeru Plenkoviću.
– Pisali smo Vladi RH, tražio sam hitan sastanak zbog izjave ministra Bačića da bi volio tu napraviti priuštive stanove. Zgradu bi trebalo iskoristiti za osobe s invaliditetom, a priuštive stanove neka grade na drugom mjestu – poručuje.
Na taj bi se način riješio smještaj dijela osoba s invaliditetom u Splitu. U ovom gradu živi više od 29 tisuća osoba s invaliditetom, dok je 80 tisuća osoba s invaliditetom u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Po njegovim riječima Dom željezničara prilagođen je osobama s invaliditetom, ima pet katova, opremljen je liftom, kuhinjom, menzom. Nekad su tu bile i ordinacije za zaposlene ljude sa željeznice.
– Bilo bi dobro kad bi dva kata bila za studente s invaliditetom, dva za osobe i djecu s invaliditetom poslije smrti skrbnika, a u Domu bi se mogao otvoriti i rehabilitacijski centar i sala tako da bude sve na jednom mjestu – predlaže Lipanović.
Projekt bi, osim rješavanja važnog socijalnog pitanja, otvorio i nova radna mjesta. Lipanović je svjestan da je pred njima dug put.
– Za realizaciju je potrebno riješiti i imovinsko-pravne odnose s vlasnikom (HŽ Infrastruktura) te uključiti državu, Županiju i Grad Split, uz mogućnost korištenja EU sredstava. Udruga predlaže izradu studije izvedivosti i pokretanje institucionalnih koraka kako bi se projekt realizirao. Naglašavamo njegovu važnost za razvoj inkluzivne i socijalno osjetljive zajednice – ističe Lipanović.
Nakon što je uputio apel Vladi RH, Lipanović očekuje poziv na sastanak u Zagrebu kako bi najviše državne dužnosnike upoznao s idejom o prenamjeni objekta.
– Nadamo se da će ovaj naš apel biti koristan, mi nećemo stati sa zahtjevima jer osobe s invaliditetom zaslužuju bolje uvjete – zaključuje Lipanović.
Vjerujmo da će ovaj zahtjev naići na razumijevanje državnog vrha i predstavnika lokalne vlasti kako bi zapušteni objekt nakon niza godina konačno imao pravu namjenu. Osobe s invaliditetom to itekako zaslužuju.
Tko su Purger i Purgerica?
DOKAZANO Paracetamol u trudnoći ne izaziva autizam
Predstavnici organizacije DOST u radnom posjetu Gradu Zagrebu
TOMISLAV ŠILIPETAR Hoće li slikar s invaliditetom završiti na ulici
-
in MREŽAPrije 6 danaIzvješće pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2025.
-
in MREŽAPrije 2 danaCeDePe Zagreb i Udruga Spektar pokreću hvalevrijedan projekt
-
VijestiPrije 6 danaOdržana konferencija o zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 3 sataTOMISLAV ŠILIPETAR Hoće li slikar s invaliditetom završiti na ulici
-
Košarka u kolicimaPrije 2 danaKKI Split osvojio naslov prvaka Hrvatske
-
KulturaPrije 3 danaUIR Zagreb organizira koncert ‘Devet suza za Zlatka Bočkala’
-
in MREŽAPrije 3 danaU slatini pokrenut inkluzivni program
-
VijestiPrije 2 danaZNANSTVENA SENZACIJA Paralizirane osobe će tipkati mislima