Do 2028. godine na hrvatsko tržište rada treba dodatno uključiti 6 tisuća osoba s invaliditetom, a za poticaje zapošljavanja, prilagodbu radnih mjesta i edukaciju će se osigurati 28 milijuna eura
Na konferenciji “Zapošljavanje osoba s invaliditetom: poticaji, praksa i rješenja” održanoj 9. travnja u Zagrebu predstavnici institucija i poslodavaca govorili su o dosadašnjim mjerama u području zapošljavanja OSI, preprekama u tom području te primjerima dobre prakse iz Hrvatske i Slovenije. Konferenciju su organizirali Slovensko – hrvatska gospodarska komora i Veleposlanstvo Republike Slovenije u RH u partnerstvu s Udrugom najosjetljivijih u osposobljavanju (UNUO) i Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP).
U pozdravnom govoru ekonomska savjetnica slovenskog Veleposlanstva Liljana Figar-Ferme istaknula je kako zapošljavanje osoba s invaliditetom danas je posebno važno iz gospodarskog aspekta, jer živimo u vremenu u kojem se suočavamo s nedostatkom radne snage. Smatra da se u integraciji osoba s invaliditetom u radno okruženje krije veliki ekonomski i širi društveni potencijal.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić rekao je da je pravo na rad temeljno ljudsko pravo te je upozorio da još uvijek postoje velike predrasude prema osobama s invaliditetom kod zapošljavanja.
“Poslodavci smatraju da su ove osobe manje produktivne, ali strahuju i od potrebnih prilagodbi radnog mjesta . Predrasude su posebno izražene kod osoba s intelektualnim i mentalnim teškoćama te su takve da dovode u pitanje njihovu sposobnost za rad”, objasnio je Jurišić. Naglasio je da u 27 država članica Europske unije trenutno oko 24 posto osoba starijih od 16 godina živi s nekom vrstom invaliditeta i svaka peta osoba je nezaposlena. Zabrinjavajuća je činjenica da 54 posto osoba s invaliditetom smatra da je diskriminirano.
“Primjeri dobre prakse pokazuju da osobe s invaliditetom nisu teret nego su vrijedan ljudski potencijal. Inkluzivno zapošljavanje nije samo pravo nego može biti i jest poslovna prilika. Osobe s invaliditetom razvijaju često neke iznimne vještine nastojeći se prilagoditi okolnostima, a tvrtke koje prepoznaju zaposlenike s invaliditetom ostvaruju koristi kao što su veća produktivnost, veća lojalnost zaposlenika i pristup novim tržištima” objasnio je Jurišić.
Predsjednik Udruge UNUO Vedran Habel istaknuo je da poslodavci danas ne zapošljavaju osobe s invaliditetom iz razloga što nisu upoznati s njihovim pravim potencijalima.
“ Ako kao poslodavci nemamo izravan rad s njima obuzima nas strah i nesigurnost te donosimo odluke na temelju pretpostavki. Problem nije u osobama s invaliditetom nego u tome što ne znamo prepoznati njihove sposobnosti i primijeniti ono što je dostupno od poticaja do prilagodbe radnog mjesta” pojasnio je Habel
Predsjednik Slovensko – hrvatske gospodarske komore i član Uprave Aquafil Slovenija Saša Muminović istaknuo je da ova tvrtka u Sloveniji ima gotovo 700 zaposlenih od toga 43 su osobe s invaliditetom. U Hrvatskoj tvrtka zapošljava 130 osoba, a njih šest je osoba s invaliditetom.
“ Ovi zaposlenici se uključuju u radni proces bez problema. Zapošljavanje osoba s invaliditetom je za nas nešto normalno” kazao je Muminović.
Tijekom panel rasprave v.d ravnateljica Uprave za tržište rada i zapošljavanje Zrinka Špoljarić istaknula je da je poslodavcima na raspolaganju je široki spektar poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom kao što su subvencije plaća, troškova, prijevoza i zdravstvenog osiguranja te sredstva za prilagodbu radnog mjesta.
Glavni tajnik Atlantic Grupe i predsjednik Vijeća članova Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Mišetić istaknuo je da ova tvrtka zapošljava značajan broj osoba s invaliditetom i to u sektorima IT-a, marketinga i ljudskih potencijala.
Svoje iskustvo rada u tvrtki Infobip kao osoba s invaliditetom iznio je i Luka Livaja. Priznao je da je njegov put do zaposlenja bio težak, a najveći je izazov za njega bio susret s nečim novim. Uz podršku obitelj imao je i podršku Udruge UNUO kroz koju se osposobljavao. Danas je zadovoljan sredinom u kojoj radi te je poručio kako je važno da poslodavci daju priliku osobama s invaliditetom.
U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane
Gradska četvrt Stenjevec s nestrpljenjem je iščekivala otvorenje prvog dječjeg vrtića u Španskom, i to nakon dugih petnaest godina.
Radovi na vrtiću, sa smještajem za deset skupina djece, privode se kraju i bit će spreman za novu pedagošku godinu, a vrijednost ovog projekta iznosi 6, 6 milijuna eura.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, u pratnji svojih zamjenika, jučer je pri obilasku radova izrazio zadovoljstvo činjenicom da je ovaj vrtić u Stenjevcu jedan od 28 sličnih projekata. – Do ove jeseni bit ćemo na 20 realiziranih projekata vrtića otkad sam preuzeo upravljanje gradom, na što smo iznimno ponosni. Važno nam je gdje je god moguće za gradske projekte osigurati i europska sredstva, jer time povećavamo ukupni volumen naših investicija u kvalitetu života Zagrepčana, ali gradske vrtiće gradimo primarno sredstvima iz gradskog proračuna – rekao je gradonačelnik Tomašević.
U Zagrebu se oko 125 milijuna eura ulaže u potpuno nove vrtiće, dodao je Tomašević, a riječ je o ukupno tri tisuće novih mjesta za zagrebačke mališane.
Gradonačelnik, dakako, nije mogao izbjeći novinarska pitanja vezana za spor s inicijativom Hod za život, koja ga optužuje da je sabotirao održavanje njihova koncerta na Trgu bana Jelačića jer je, eto, od njih zatražio popis izvođača.
– Nije neuobičajeno da se od organizatora traži popis izvođača kako bi se procijenilo je li površina dostatna za takve koncerte – rekao je Tomašević.
Novi implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču
Sjajna je to vijest za ljude s gotovo potpunom paralizom kojima sposobnost jednostavne komunikacije u stvarnom vremenu predstavlja izazov.
Stoga su znanstvenici diljem svijeta godinama radili na rješavanju tog problema razvojem uređaja koji mogu dekodirati moždane signale i prevesti ih u pokrete računalnog kursora ili tekst. No u tome su tek djelomično uspijevali budući da su implantati u mozgu omogućavali ljudima tipkanje pomoću virtualne tipkovnice, tzv. BCI tipkovnice, ali brzina je bila frustrirajuće spora.
Međutim, tim znanstvenika iz kompanije BrainGate ovih dana izvještava da je njihova BCI tipkovnica pomogla dvjema osobama s paralizom tipkati brzinom do 22 riječi u minuti, gotovo jednako brzo kao što prosječna osoba može pisati tekst pomoću pametnog telefona.
– Ovo je važan tehnički napredak koji tipkanje mozak-računalo mnogo više približava praktičnim brzinama komunikacije za ljude s paralizom – kaže Edward Chang, profesor neurološke kirurgije, koji nije bio uključen u studiju.
– S oko 22 riječi u minuti, ovo je među najbržim BCI-jima za tipkanje do sada i dramatično brži od većine ranijih neuronskih uređaja za pravopis – kaže Chang, koji je radio na drugom BCI-ju za dekodiranje govora.
BCI tehnologija značajno je napredovala od svog nastanka 1960-ih, kada su istraživači počeli koristiti pojedinačne elektrode implantirane u mozgove majmuna kako bi bilježili njihovu neuronsku aktivnost.
Prethodne verzije ovih sustava za tipkanje zahtijevale su od sudionika da kontroliraju kursor na zaslonu i pojedinačno biraju slova, što je puno sporije od mogućnosti pristupa bilo kojoj tipki u bilo kojem trenutku pomoću prstiju. Novo istraživanje pokazuje kako implantati omogućuju paraliziranim pacijentima da ‘tipkaju’ mislima tako što sustav prepoznaje namjeru pomicanja prstiju po tipkovnici, čak i kada se fizički prsti ne miču.
Autor studije Justin Jude i njegovi kolege trenirali su svoj BCI koristeći umjetnu inteligenciju da prepozna namjeravane pokrete ruku ili prstiju iz dijela područja pokreta mozga, nazvanog precentralni girus, dok su sudionici pokušavali pomaknuti svoje paralizirane ruke ili prste. Model umjetne inteligencije predvidio je slova na QWERTY tipkovnici kojima su pokreti najvjerojatnije odgovarali. Testirali su svoj sustav na dva sudionika: jednoj osobi s amiotrofičnom lateralnom sklerozom, progresivnom neurološkom bolešću koja uzrokuje paralizu, i jednoj s ozljedom leđne moždine koja ih je ostavila paraliziranima, ali su i dalje mogli govoriti. Koristeći uređaj, potonji sudionik mogao je tipkati brzinom od 110 znakova ili 22 riječi u minuti, dok je tipkanje drugog sudionika bilo sporije, ali i dalje impresivno za nekoga tko nije imao sposobnost govora.
– Jedna od stvari o kojima puno pričamo je brzina komunikacije. Razlog zašto to radimo nije samo da bismo imali brži sustav od nekog drugog, nego da paraliziranim ljudima bitno podignemo kvalitetu života – kaže Daniel Rubin, docent neurologije na Medicinskom fakultetu Harvard, koji je bio koautor nove studije.
Prijevozom od njihova doma do zdravstvene ustanove i nazad, omogućit će im se i veća dostupnost liječenja, posebice onima koji idu na kemoterapiju i zračenja, kazala je Lora Vidović
Radi veće dostupnosti liječenja i lakšeg dolaska na terapije, Grad Zagreb pokrenuo je pilot projekt osiguranja usluge prijevoza osobama oboljelima od malignih bolesti koje su korisnici zajamčene minimalne naknade, izvijestili su u subotu iz zagrebačke Gradske uprave.
– Tim pilot projektom Grad Zagreb nastavlja širiti socijalne usluge imajući u vidu sugrađane u najvećoj potrebi, a to su zasigurno onkološki pacijenti. Prijevozom od njihova doma do zdravstvene ustanove i nazad, omogućit će im se i veća dostupnost liječenja, posebice onima koji idu na kemoterapiju i zračenja – kazala je Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Zahtjev za prijevoz, koji je dostupan na web stranici Grada Zagreba, mogu podnijeti oboljeli od malignih bolesti koji su korisnici zajamčene minimalne naknade s prebivalištem u Gradu Zagrebu, a podnosi se gradskom Odjelu za socijalnu zaštitu, Prilaz Ivana Visine 1-3, osobno, poštom ili na e-mail adresu uslugaprijevoza@zagreb.hr.
Uz zahtjev, potrebno je priložiti potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad o korištenju zajamčene minimalne naknade, kao i medicinsku dokumentaciju kojom se potvrđuje potreba ili tijek kemoterapija i/ili zračenja.
Prijevoznik je odabran putem prethodno provedenog postupka javne nabave.
Nakon provedbe pilot projekta, namjera nam je nastaviti pružati ovu uslugu i uključiti u nju i veći broj korisnika, poručili su iz zagrebačke Gradske uprave.
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 2 dana
Košarka u kolicimaPrije 2 dana
in MREŽAPrije 3 dana
KulturaPrije 3 dana
VijestiPrije 2 dana
VijestiPrije 7 dana
Sjedeća odbojkaPrije 7 dana