Medicina
Od virusnog hepatitisa svaki dan umre 3500 ljudi
Ovo izvješće daje zabrinjavajuću sliku. Usprkos globalnom napretku u prevenciji hepatitisa, smrtnost raste jer se premalo ljudi dijagnosticira i prima liječenje, kaže Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a
Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 2024. o globalnom hepatitisu, broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati virusnom hepatitisu raste. Ova je bolest drugi vodeći uzrok smrti od neke zarazne bolesti u svijetu, s 1,3 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, koliko i tuberkuloza, još jedna zarazna bolest.
Objavljeno u povodu Globalnog samita o hepatitisu, ovo izvješće pokazuje da unatoč poboljšanjima u dijagnostičkim alatima i tretmanima, kao i padu cijena proizvoda, stope testiranja i liječenja se gotovo ne mijenjaju. Međutim, poduzmu li se brze mjere sada, cilj eliminacije hepatitisa za 2030. trebao bi ostati dostižan.
Novi podaci koje je WHO-u priopćilo 187 zemalja pokazuju da je procijenjeni broj smrtnih slučajeva uzrokovanih virusnim hepatitisom porastao, s 1,1 milijuna u 2019. na 1,3 milijuna u 2022.: 83 posto za hepatitis B i 17 posto za hepatitis C. Svaki dan, hepatitis B ili C ubija 3500 ljudi diljem svijeta.
– Ovo izvješće daje zabrinjavajuću sliku: usprkos globalnom napretku u prevenciji hepatitisa, smrtnost raste jer se premalo ljudi dijagnosticira i prima liječenje – kaže Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a.
Organizacija je predana pomaganju zemljama da iskoriste sve alate koji su im na raspolaganju – po pristupačnim cijenama – kako bi spasile živote i preokrenule plimu, kaže Ghebreyesus.
Prema ažuriranim procjenama WHO-a, 2022. godine 254 milijuna ljudi bilo je pogođeno hepatitisom B, a 50 milijuna hepatitisom C. Polovica tereta kroničnog hepatitisa B i hepatitisa C odnosi se na osobe u dobi od 30 do 54 godine, a 12 posto na djecu mlađu od 18 godina. Muškarci predstavljaju 58 postoslučajeva.
Prema novim procjenama, incidencija virusnih hepatitisa u blagom je padu u odnosu na 2019., ali je u cjelini i dalje visoka. U 2022. bilo je 2,2 milijuna novih infekcija, u usporedbi s 2,5 milijuna u 2019. godini.
Virus hepatitisa B odgovoran je za 1,2 milijuna novih infekcija, a virus hepatitisa C za gotovo milijun. Dnevno ima više od 6000 novih slučajeva.
Revidirane procjene izvedene su iz poboljšanih podataka iz nacionalnih istraživanja prevalencije. Također pokazuju da mjere prevencije poput cijepljenja i injekcija bez zdravstvenih rizika, kao i širenje liječenja protiv hepatitisa C, doprinose smanjenju učestalosti bolesti.
Napredak i praznine u globalnoj dijagnostici i liječenju
U svim regijama, krajem 2022., samo je 13 posto ljudi koji žive s kroničnim hepatitisom B bilo dijagnosticirano, a oko 3 posto (7 milijuna) primalo je antivirusno liječenje. Za hepatitis C brojke su 36 posto, odnosno 20 posto (12,5 milijuna).
Ovi rezultati znatno su manji od globalnih ciljeva za liječenje 80 posto ljudi koji žive s kroničnim hepatitisom B ili hepatitisom C do 2030. Međutim, oni ukazuju na mali, ali stalni napredak u probiru i liječenju od najnovijih procjena objavljenih 2019. Konkretno, za hepatitis B, testiranje je poraslo s 10 posto na 13 posto, a liječenje s 2 posto na 3 posto, a za hepatitis C odgovarajuće brojke su 21 posto do 36 posto za probir i 13 posto do 20 posto za liječenje.
Teret virusnog hepatitisa razlikuje se od regije do regije. Afrička regija Svjetske zdravstvene organizacije odgovorna je za 63 posto novih slučajeva infekcije hepatitisom B. Međutim, samo 18 posto novorođenčadi u regiji je cijepljeno protiv hepatitisa B u zapadnim zemljama, što bilježi 47 posto smrtnih slučajeva uzrokovanih hepatitisom B, terapijski obuhvat iznosi 23 posto dijagnosticiranih osoba, što je daleko premalo da bi se smanjila smrtnost.
Bangladeš, Kina, Etiopija, Indija, Indonezija, Nigerija, Pakistan, Filipini, Ruska Federacija i Vijetnam zajedno snose gotovo dvije trećine globalnog tereta hepatitisa B i C. Omogućiti globalni odgovor da preokrene tok kako bi se postiglo Ciljeva održivog razvoja, bitno je postići univerzalni pristup prevenciji, dijagnozi i liječenju u ovih deset zemalja do 2025., uz intenziviranje napora u afričkoj regiji.
Razlike u cijeni i pružanju usluga
Iako su pristupačni generički lijekovi za virusni hepatitis dostupni, mnoge ih zemlje ne mogu kupiti po niskim cijenama.
Razlike u cijenama i dalje postoje između i unutar regija WHO-a, pri čemu mnoge zemlje plaćaju cijene iznad globalne referentne razine, čak i za lijekove koji su ušli u javnu domenu ili su podložni sporazumima o dobrovoljnom licenciranju. Na primjer, iako tenofovir za liječenje hepatitisa B više nije zaštićen patentom i dostupan je po globalnoj referentnoj cijeni od 2,4 USD mjesečno, samo 7 od 26 zemalja koje su prijavile podatke plaćaju cijenu jednaku ili nižu od tog iznosa.
Slično tome, 12 tjedana liječenja hepatitisa C pangenotipskim antivirusnim lijekovima (kombinacija sofosbuvira i daklatasvira) dostupno je po globalnoj referentnoj cijeni od 60 dolara, ali samo 4 od 24 zemlje koje su prijavile bolest plaćaju jednaku cijenu ili manju od ove cijene.
Pružanje usluga ostaje centralizirano i vertikalno, au mnogim slučajevima usluge povezane s virusnim hepatitisom još uvijek su odgovornost pogođenog stanovništva.
Samo 60 posto zemalja izvjestiteljica pruža potpuno ili djelomično besplatno testiranje i liječenje virusnog hepatitisa u javnom sektoru. Financijska zaštita je slabija u afričkoj regiji, gdje samo trećina zemalja pruža ove usluge besplatno.
Preporuke za ubrzavanje uklanjanja hepatitisa
Izvješće navodi niz mjera za promicanje javnozdravstvenog pristupa virusnom hepatitisu koji bi ubrzao napredak prema okončanju epidemije do 2030. To uključuje sljedeće mjere: proširiti pristup testovima probira i dijagnostičkim sredstvima, prelazak sa strategija na provedbu za pravedno postupanje, ojačati preventivne mjere poduzete na razini primarne zdravstvene zaštite, pojednostaviti pružanje usluga, optimizirati regulaciju i ponudu proizvoda, razviti argumente ulaganja u prioritetne zemlje, mobilizirati inovativno financiranje, koristiti poboljšane podatke za poduzimanje radnji, uključiti pogođene zajednice i civilno društvo i unaprijediti istraživanja kako bi se poboljšali dijagnostički proizvodi i potencijalni tretmani za hepatitis B.
Financiranje je i dalje problematično
Financiranje za borbu protiv virusnog hepatitisa, bilo globalno ili kroz nacionalne zdravstvene proračune, nije dostatno za zadovoljenje potreba. Ova situacija proizlazi iz kombinacije čimbenika, uključujući ograničeno znanje o intervencijama i alatima za uštedu troškova, kao i konkurentskih prioriteta u globalnim zdravstvenim planovima. Ovo izvješće ima za cilj istaknuti strategije za zemlje za rješavanje ovih nejednakosti i pristup alatima po najpristupačnijim mogućim cijenama.
U povodu Svjetskog dana spolnog zdravlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) organizirao je 4. rujna panel-raspravu pod nazivom ‘Every Body: Nema maženja bez paženja’ na kojoj su stručnjaci ukazali na aktualne izazove i mogućnosti unaprjeđenja spolnog zdravlja
Poslušaj članak
Ovogodišnja tema Svjetskog dana spolnog zdravlja ‘Every Body’ zahtijeva interdisciplinarni pristup koji može unaprijediti zdravstvenu pismenost, osnažiti pojedinca te razvijati sustav koji će odgovoriti na zdravstvene, društvene i demografske izazove današnjeg vremena.
U prigodnom govoru pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a Tomislav Benjak podsjetio je kako je istraživanje HZJZ-a pokazalo da je prije deset godina u Hrvatskoj bilo dvjestotinjak prilagođenih ginekoloških stolova na oko 250 tisuća žena s invaliditetom. Naglasio je da se njihov broj povećao te su, prema podacima, klinički bolnički centri danas dobro opskrbljeni. Međutim, zdravstveni djelatnici još uvijek nemaju dovoljno znanja o primjerenoj komunikaciji s osobama s invaliditetom. Stoga HZJZ provodi edukaciju zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika.
Liječnica školske medicine iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Mateja Kopsa Sobota istaknula je važnost zdravstvene pismenosti u području spolnog zdravlja te ulogu zdravstvenih stručnjaka u osnaživanju pojedinca.
– Posebnu pozornost treba usmjeriti prema mladima. Njihovo pravodobno informiranje i osvještavanje o odgovornosti za zdravlje temelj su donošenja odgovornih odluka, prevencije spolno prenosivih infekcija, očuvanja reproduktivnog zdravlja i izgradnje zdravih partnerskih odnosa – rekla je Kopsa Sobota.
Predstavila je rad Savjetovališta za promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja pri HZJZ-u koje je osnovano 2004. godine. Savjetovalište nudi usluge besplatnog, anonimnog i dobrovoljnog informiranja, savjetovanja i edukacije, usluge testiranja na spolno prenosive bolesti, pomoć pri uključivanju na liječenje i psihološku podršku. U Savjetovalište se pripadnici mlađe populacije najčešće javljaju vezano uz pitanja o riziku nakon nezaštićenog spolnog odnosa, informacije o simptomima i testiranju te nedoumice vezane uz prijenos infekcije. Savjetovalište također organizira javnozdravstvene kampanje kao što je ‘Nema maženja bez paženja’.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, epidemiologinja Sanja Musić Milanović, izrazila je zadovoljstvo porastom broja zainteresiranih za dolazak u Savjetovalište.
– Od osnutka pa do prije nekoliko godina u Savjetovalište je dolazilo oko 400 korisnika godišnje. Prošle godine imali smo 1.050 korisnika. Ponosni smo na činjenicu da su ljudi prepoznali mogućnost zdravstvenog opismenjavanja i ulaganja u očuvanje zdravlja – rekla je Musić Milanović.
Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić smatra da u budućnosti u ovakvim savjetovalištima u nekoliko gradova treba nastaviti s uvođenjem usluga i testiranja na nove spolno prenosive bolesti te je važno korištenje modernih tehnologija kao što je prva hrvatska AI asistentica Gina, koja je uvedena prošle godine povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja.
Ivana Vranješ
Gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije
Poslušaj članak
Epidemija anksioznosti i sličnih poremećaja svijetom se širi brže od šumskog požara, a čini se da su pritom najviše ‘opožarene’ odrasle osobe s invaliditetom.
Tako se da zaključiti iz studije američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) koja navodi da odrasli s invaliditetom prijavljuju znatno više mentalnih teškoća u usporedbi s onima koji invaliditet nemaju.
Preciznije, gotovo pet puta veći su izgledi da će odrasle osobe s invaliditetom prijaviti mentalne smetnje od ostatka populacije.
Česti mentalni stres, navodi se u rečenoj studiji, povezan je s nepovoljnim zdravstvenim ponašanjem, povećanim korištenjem zdravstvenih usluga, mentalnim poremećajima, kroničnim bolestima i funkcionalnim ograničenjima. Odrasli s invaliditetom vrlo će vjerojatno živjeti na egzistencijalnom minimumu i sukladno tome otežan pristup sustavu zdravstvene skrbi.
U višegodišnjem istraživanju, odraslim sudionicima s invaliditetom postavljeno je ovo pitanje: Razmišljanje o vašem mentalnom zdravlju, koje uključuje stres, depresiju i probleme s emocijama, koliko dana tijekom posljednjih 30 dana vaše mentalno zdravlje nije bilo dobro?
Odgovori koje su autori studije dobili na ovo pitanje uistinu je šokantno i zabrinjavajuće i zahtijeva hitnu akciju, ne samo zdravstvenih institucija, nego cijelog sustava.
Autori studije stoga nude i rješenje koje bi (možda) moglo pomoći u smanjenju mentalnih poteškoća među odraslim osobama s invaliditetom: povećanje socijalne kohezije, sudjelovanje zajednice, pristup mogućnostima promicanja zdravlja i pružanje usluga probira, skrbi i podrške za mentalno zdravlje.
Za one neupućene, Nacionalni centar CDC za urođene mane i razvojne teškoće trudi se osigurati da osobe s invaliditetom imaju iste mogućnosti za opću dobrobit kao i osobe bez invaliditeta. Riječ je o organizaciji zavidnog međunarodnog ugleda.
Najnovije metode, uz sve ostalo, omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se značajno smanjuju neurološka oštećenja
Poslušaj članak
Šteta što u našem zdravstvenom sustavu ne postoji registar oboljelih, pa je teško odrediti koliko osoba u Hrvatskoj živi s dijagnozom rascjepa kralježnice, poznate i kao spina bifida.
Za one neupućene, pacijenti s tom dijagnozom često imaju ozbiljne teškoće u pokretljivosti, no osim medicinskih ove se osobe suočavaju i s brojnim izazovima na tržištu rada.
Više je rizičnih faktora koji mogu uzrokovati rascjep kralježnice fetusa, uz ostalo genetska sklonost i manjak folne kiseline u trudnoći, a statistika kaže kako se s ovom dijagnozom rađa jedna beba na tisuću poroda.
No ova, do jučer opaka, dijagnoza za modernu medicinu više nije bauk.
Najveća novost u liječenju spine bifide je fetoskopska operacija – minimalno invazivna prenatalna kirurgija – te razvoj personaliziranih, multidisciplinarnih centara izvrsnosti koji značajno podižu kvalitetu života oboljelih. Tradicionalno liječenje obavljalo se isključivo unutar dva dana nakon rođenja djeteta. Danas najnovije metode omogućuju kirurško zatvaranje rascjepa kralježnice dok je plod još u majčinoj utrobi, čime se bitno smanjuju neurološka oštećenja.
Fetoskopska operacija u maternici izvodi se između 19. i 26. tjedna trudnoće pomoću minimalno invazivnih instrumenata. Ovim postupkom štiti se izložena kralježnična moždina od toksičnog utjecaja plodne vode, smanjuje potreba za kasnijim ugrađivanjem premosnica za hidrocefalus te se drastično povećavaju šanse da dijete prohoda.
Isto tako, inovativna neuro-urologija i gastroenterologija fokusirana je na rano očuvanje funkcije mokraćnog mjehura i crijeva. Korištenjem naprednih metoda urodinamike i personaliziranih terapija sprječavaju se trajna oštećenja bubrega, što je ranije bila jedna od najtežih komplikacija.
Doda li se tome napredna fizikalna terapija i sportska integracija, neovisnost i mentalno zdravlje oboljelih neusporedivo se poboljšava u odnosu na vrijeme kada rečene medicinske metode još nisu bile u primjeni.
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 5 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 4 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 3 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 2 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 6 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni