Ovo izvješće daje zabrinjavajuću sliku. Usprkos globalnom napretku u prevenciji hepatitisa, smrtnost raste jer se premalo ljudi dijagnosticira i prima liječenje, kaže Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a
Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 2024. o globalnom hepatitisu, broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati virusnom hepatitisu raste. Ova je bolest drugi vodeći uzrok smrti od neke zarazne bolesti u svijetu, s 1,3 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, koliko i tuberkuloza, još jedna zarazna bolest.
Objavljeno u povodu Globalnog samita o hepatitisu, ovo izvješće pokazuje da unatoč poboljšanjima u dijagnostičkim alatima i tretmanima, kao i padu cijena proizvoda, stope testiranja i liječenja se gotovo ne mijenjaju. Međutim, poduzmu li se brze mjere sada, cilj eliminacije hepatitisa za 2030. trebao bi ostati dostižan.
Novi podaci koje je WHO-u priopćilo 187 zemalja pokazuju da je procijenjeni broj smrtnih slučajeva uzrokovanih virusnim hepatitisom porastao, s 1,1 milijuna u 2019. na 1,3 milijuna u 2022.: 83 posto za hepatitis B i 17 posto za hepatitis C. Svaki dan, hepatitis B ili C ubija 3500 ljudi diljem svijeta.
– Ovo izvješće daje zabrinjavajuću sliku: usprkos globalnom napretku u prevenciji hepatitisa, smrtnost raste jer se premalo ljudi dijagnosticira i prima liječenje – kaže Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a.
Organizacija je predana pomaganju zemljama da iskoriste sve alate koji su im na raspolaganju – po pristupačnim cijenama – kako bi spasile živote i preokrenule plimu, kaže Ghebreyesus.
Prema ažuriranim procjenama WHO-a, 2022. godine 254 milijuna ljudi bilo je pogođeno hepatitisom B, a 50 milijuna hepatitisom C. Polovica tereta kroničnog hepatitisa B i hepatitisa C odnosi se na osobe u dobi od 30 do 54 godine, a 12 posto na djecu mlađu od 18 godina. Muškarci predstavljaju 58 postoslučajeva.
Prema novim procjenama, incidencija virusnih hepatitisa u blagom je padu u odnosu na 2019., ali je u cjelini i dalje visoka. U 2022. bilo je 2,2 milijuna novih infekcija, u usporedbi s 2,5 milijuna u 2019. godini.
Virus hepatitisa B odgovoran je za 1,2 milijuna novih infekcija, a virus hepatitisa C za gotovo milijun. Dnevno ima više od 6000 novih slučajeva.
Revidirane procjene izvedene su iz poboljšanih podataka iz nacionalnih istraživanja prevalencije. Također pokazuju da mjere prevencije poput cijepljenja i injekcija bez zdravstvenih rizika, kao i širenje liječenja protiv hepatitisa C, doprinose smanjenju učestalosti bolesti.
Napredak i praznine u globalnoj dijagnostici i liječenju
U svim regijama, krajem 2022., samo je 13 posto ljudi koji žive s kroničnim hepatitisom B bilo dijagnosticirano, a oko 3 posto (7 milijuna) primalo je antivirusno liječenje. Za hepatitis C brojke su 36 posto, odnosno 20 posto (12,5 milijuna).
Ovi rezultati znatno su manji od globalnih ciljeva za liječenje 80 posto ljudi koji žive s kroničnim hepatitisom B ili hepatitisom C do 2030. Međutim, oni ukazuju na mali, ali stalni napredak u probiru i liječenju od najnovijih procjena objavljenih 2019. Konkretno, za hepatitis B, testiranje je poraslo s 10 posto na 13 posto, a liječenje s 2 posto na 3 posto, a za hepatitis C odgovarajuće brojke su 21 posto do 36 posto za probir i 13 posto do 20 posto za liječenje.
Teret virusnog hepatitisa razlikuje se od regije do regije. Afrička regija Svjetske zdravstvene organizacije odgovorna je za 63 posto novih slučajeva infekcije hepatitisom B. Međutim, samo 18 posto novorođenčadi u regiji je cijepljeno protiv hepatitisa B u zapadnim zemljama, što bilježi 47 posto smrtnih slučajeva uzrokovanih hepatitisom B, terapijski obuhvat iznosi 23 posto dijagnosticiranih osoba, što je daleko premalo da bi se smanjila smrtnost.
Bangladeš, Kina, Etiopija, Indija, Indonezija, Nigerija, Pakistan, Filipini, Ruska Federacija i Vijetnam zajedno snose gotovo dvije trećine globalnog tereta hepatitisa B i C. Omogućiti globalni odgovor da preokrene tok kako bi se postiglo Ciljeva održivog razvoja, bitno je postići univerzalni pristup prevenciji, dijagnozi i liječenju u ovih deset zemalja do 2025., uz intenziviranje napora u afričkoj regiji.
Razlike u cijeni i pružanju usluga
Iako su pristupačni generički lijekovi za virusni hepatitis dostupni, mnoge ih zemlje ne mogu kupiti po niskim cijenama.
Razlike u cijenama i dalje postoje između i unutar regija WHO-a, pri čemu mnoge zemlje plaćaju cijene iznad globalne referentne razine, čak i za lijekove koji su ušli u javnu domenu ili su podložni sporazumima o dobrovoljnom licenciranju. Na primjer, iako tenofovir za liječenje hepatitisa B više nije zaštićen patentom i dostupan je po globalnoj referentnoj cijeni od 2,4 USD mjesečno, samo 7 od 26 zemalja koje su prijavile podatke plaćaju cijenu jednaku ili nižu od tog iznosa.
Slično tome, 12 tjedana liječenja hepatitisa C pangenotipskim antivirusnim lijekovima (kombinacija sofosbuvira i daklatasvira) dostupno je po globalnoj referentnoj cijeni od 60 dolara, ali samo 4 od 24 zemlje koje su prijavile bolest plaćaju jednaku cijenu ili manju od ove cijene.
Pružanje usluga ostaje centralizirano i vertikalno, au mnogim slučajevima usluge povezane s virusnim hepatitisom još uvijek su odgovornost pogođenog stanovništva.
Samo 60 posto zemalja izvjestiteljica pruža potpuno ili djelomično besplatno testiranje i liječenje virusnog hepatitisa u javnom sektoru. Financijska zaštita je slabija u afričkoj regiji, gdje samo trećina zemalja pruža ove usluge besplatno.
Preporuke za ubrzavanje uklanjanja hepatitisa
Izvješće navodi niz mjera za promicanje javnozdravstvenog pristupa virusnom hepatitisu koji bi ubrzao napredak prema okončanju epidemije do 2030. To uključuje sljedeće mjere: proširiti pristup testovima probira i dijagnostičkim sredstvima, prelazak sa strategija na provedbu za pravedno postupanje, ojačati preventivne mjere poduzete na razini primarne zdravstvene zaštite, pojednostaviti pružanje usluga, optimizirati regulaciju i ponudu proizvoda, razviti argumente ulaganja u prioritetne zemlje, mobilizirati inovativno financiranje, koristiti poboljšane podatke za poduzimanje radnji, uključiti pogođene zajednice i civilno društvo i unaprijediti istraživanja kako bi se poboljšali dijagnostički proizvodi i potencijalni tretmani za hepatitis B.
Financiranje je i dalje problematično
Financiranje za borbu protiv virusnog hepatitisa, bilo globalno ili kroz nacionalne zdravstvene proračune, nije dostatno za zadovoljenje potreba. Ova situacija proizlazi iz kombinacije čimbenika, uključujući ograničeno znanje o intervencijama i alatima za uštedu troškova, kao i konkurentskih prioriteta u globalnim zdravstvenim planovima. Ovo izvješće ima za cilj istaknuti strategije za zemlje za rješavanje ovih nejednakosti i pristup alatima po najpristupačnijim mogućim cijenama.
