Poveži se s nama

Vremeplov

Obilježen ‘Tjedan svjesnosti o rascjepima usne ili nepca’

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje mnoštvo članova Udruge Osmijeh. Odjeveni su u plave majice i drže plave balone. Nalaze se na otvorenom, u parku.
Foto: Facebook Udruge Osmijeh

Na inicijativu Hrvatske udruge roditelja djece s rascjepom usne i/ili nepca – Osmijeh te uz podršku Grada Zagreba pokrenuta je kampanja ‘Ljepota je u svakom osmijehu’, s ciljem edukacije građana o rascjepima, uzrocima, ali i mogućnostima liječenja

Prvi put u Hrvatskoj, Udruga roditelja djece s rascjepom usne i/ili nepca – Osmijeh, uz potporu interdisciplinarnog stručnog tima koji potpomaže rad ove udruge, a sastoji se od stručnjaka različitih profila: liječnika-maksilofacijalnog kirurga, anesteziologa, stomatologa ortodonta, logopeda, psihologa, socijalnog radnika i medicinske sestre, organizira Tjedan svjesnosti o rascjepima usne i/ili nepca, s ciljem osvješćivanja javnosti o rascjepima, rušenju predrasuda te integracije i podrške osobama s rascjepom usne i/ili nepca.

Slogan ovogodišnjeg Tjedna svjesnosti o rascjepima usne i/ili nepca je ‘Ljepota je u svakom osmijehu’.

Javnozdravstvena akcija povodom obilježavanja Tjedna svjesnosti o rascjepima usne i/ili nepca održana je u subotu, 4. svibnja 2024. godine na Trgu Petra Preradovića, u vremenu od 10 do 12 sati.

U Hrvatskoj se svake godine rodi između 60 i 80 mališana s rascjepom usne i/ili nepca.

Ranom interdisciplinarnom intervencijom navedene teškoće moguće je ublažiti ili u potpunosti ukloniti te je dijete s rascjepom zdravo dijete koje može sve što mogu i njegovi vršnjaci. Upravo to je razlog zašto je važno podizati svijest o tome u općoj populaciji i upravo to je cilj obilježavanja ovog Tjedna svjesnosti o rascjepima usne i nepca.

Roditelji uglavnom brinu o tri glavna pitanja, odnosno kako će se dijete hraniti, kako će govoriti i kako će izgledati. Za govor i hranjenje podršku daju logopedi. Često budu prisutne i malformacije slušnog aparata, što dovodi do problema sa sluhom i to onda utječe na govor.

Postoje različite kombinacije rascjepa, samo usna, samo nepce, usna i nepce, samo jedna strana ili obje strane. Katkad su to mikrooblici koji se ne operiraju. Ako je riječ o potpunom rascjepu, rade se dvije-tri operacije do druge godine djetetova života. Djeca rođena s rascjepom liječe se vrlo rano, s navršena tri mjeseca kreću prvi zahvati.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vremeplov

200 godina komunikacije slijepih i slabovidnih osoba na brajici

Objavljeno

/

Foto: Pexels

Brailleovo pismo temeljno je komunikacijsko sredstvo za slijepe i slabovidne osobe, te se na njemu temelji cijeli obrazovni sustav slijepih i slabovidnih osoba

Poslušaj članak

U subotu 4. siječnja obilježen je Svjetski dan Brailleovog pisma.

Ove godine prošlo je okruglih 200 godina od rođenja francuskog učitelja glazbe, ujedno i tvorca Brailleovog pisma, Louisa Braillea. Slijepi učitelj glazbe svojim je izumom olakšao život svim slijepim osobama diljem svijeta.

Sustav pisanja i čitanja za slijepe i slabovidne osobe nastao je 1829. godine kada je spomenuti profesor, poznavajući problematiku slijepih i slabovidnih osoba, želio svojim učenicima s Instituta za slijepu mladež olakšati čitanje i pisanje.

Brailleovo pismo, ili po hrvatski brajica, sastoji se od upotrebe šest izbočenih točkica, u shemi od po tri točkice u dva okomita reda. U ovom sustavu mogu se dobiti 63 znaka i razmak. Samostalno se mogu prepoznati 32 znaka, dok se 31 znak može prepoznati u kombinaciji s nekim drugim znakom ili eliminacijom uz pomoć pravila o upotrebi znakova.

Zahvaljujući njegovoj prilagodljivosti svim vrstama priopćenja, Brailleovo pismo temeljno je komunikacijsko sredstvo za slijepe i slabovidne osobe, te se na njemu temelji cijeli obrazovni sustav slijepih i slabovidnih osoba.

Koliko god je tehnologija uznapredovala, Brailleovo pismo i dalje je glavni alat za čitanje i pisanje kod osoba oštećenog vida.

U Republici Hrvatskoj prvu hrvatsku početnicu za slijepe izradio je Vinko Bek po kojem je nazvan i Centar za odgoj i obrazovanje slijepih i slabovidnih osoba u Zagrebu, koji već godinama nudi programe osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja te psihosocijalnu rehabilitaciju za za slijepe i slabovidne osobe.

Danas u Hrvatskoj postoji puno kulturnih ustanova – kao što su Tiflološki muzej, Hrvatska knjižnica za slijepe, Muzej Grada Zagreba – za kulturno uzdizanje gdje slijepe osobe mogu pronaći nešto za sebe.

Hrvatska knjižnica za slijepe i slabovidne 2020. godine imala je oko od 2400 knjiga na brajici, više od 4000 zvučnih naslova te više od 400 naslova u Daisy 3 i EPUB formatu, kojim se mogu koristiti slijepe i slabovidne osobe. Kako se razvija tehnologija, tako se i spomenuta knjižnica prilagođava današnjim trendovima.

Veliki broj ustanova danas ima sadržaj za slijepe i slabovidne osobe. Jedna od takvih ustanova također je i Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO. Najveća zaštitna radionica u Republici Hrvatskoj u svojoj ponudi ima liniju proizvoda na Brailleovom pismu koja je razvijena s ciljem da natpis na njihovim proizvodima mogu pročitati i slijepe osobe.

Vjerujemo kako će u Hrvatskoj i dalje rasti svijest o potrebama slijepih i slabovidnih osoba te kako će se Hrvatsko društvo u budućnosti još više okrenuti potrebama spomenute skupine ljudi.

Nastavi čitati

Vremeplov

Danas je Međunarodni dan ljudskih prava

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje tri različite scene. Na lijevoj strani, dijete sjedi za stolom i piše u bilježnicu, dok mu odrasla osoba pomaže. U sredini su dvije starije žene koje se drže za ruke i razgovaraju. Na desnoj strani, osoba u sivoj jakni i narančastoj majici drži ruku druge osobe u prijateljskom stisku.
Foto: OHCHR

Međunarodni dan ljudskih prava prilika je da se podsjetimo koliko je važno boriti se za prava koja su mnogima još uvijek uskraćena. Bez obzira na to radi li se o pravu na obrazovanje, slobodu izražavanja, zdravstvenu skrb ili jednakost pred zakonom, svi imamo odgovornost promicati i štititi ova prava, ne samo za sebe, već i za druge

Međunarodni dan ljudskih prava, koji se obilježava svake godine 10. prosinca, podsjeća nas na temeljne vrijednosti koje čine srž čovječanstva: slobodu, jednakost, dostojanstvo i pravdu za sve. Na taj dan 1948. godine, Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Opću deklaraciju o ljudskim pravima (UDHR), prvi globalni dokument koji priznaje univerzalna prava svake osobe bez obzira na rasu, vjeru, spol, nacionalnost ili bilo koje drugo obilježje.

Deklaracija je postavila temelj za mnoge pravne i političke promjene diljem svijeta, a njezini principi ugrađeni su u ustave, zakone i međunarodne sporazume.

Ovogodišnja tema obilježavanja je ‘Naša prava, naša budućnost’, upravo sada. Tema govori o svakodnevnoj važnosti ljudskih prava u našim životima. Podsjeća da i sami moramo učiniti što možemo kako bismo progovorili protiv govora mržnje i suprotstavili se dezinformacijama. Zajedno možemo mobilizirati globalne napore prema boljoj, pravednijoj budućnosti za sve.

Međunarodni dan ljudskih prava prilika je da se podsjetimo koliko je važno boriti se za prava koja su mnogima još uvijek uskraćena. Bez obzira na to radi li se o pravu na obrazovanje, slobodu izražavanja, zdravstvenu skrb ili jednakost pred zakonom, svi imamo odgovornost promicati i štititi ova prava, ne samo za sebe, već i za druge.

Podizanje svijesti: Uključite se u rasprave na društvenim mrežama ili zajedničke aktivnosti koje promiču ljudska prava.

Edukacija: Pročitajte Opću deklaraciju o ljudskim pravima i informirajte se o svojim pravima i pravima drugih.

Solidarnost: Podržite organizacije i inicijative koje se bave zaštitom ljudskih prava.

Djelovanje: Sudjelujte u humanitarnim akcijama, volonterskim aktivnostima ili pišite vlastima o pitanjima koja smatrate važnima.

Ljudska prava nisu privilegija, već pravo svakog pojedinca. Na Međunarodni dan ljudskih prava, prisjetimo se snage zajedništva i važnosti borbe za pravdu, jer samo solidarnošću možemo graditi svijet u kojem svaka osoba živi slobodno, sigurno i dostojanstveno.

Nastavi čitati

Vremeplov

Smanjimo društvenu osudu prema oboljelima od AIDS-a

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje nekoliko epruveta s plavim čepovima, od kojih jedna ima naljepnicu s natpisom "HIV-Test". Epruvete su napunjene tekućinom tamne boje. Ova slika je zanimljiva i relevantna jer prikazuje medicinske uzorke koji se koriste za testiranje na HIV, što je važno za dijagnosticiranje i praćenje ove bolesti.
Foto: Pexels

Edukacija i podizanje svijesti ključni su za smanjenje predrasuda i pružanje podrške oboljelima. Solidarnost, razumijevanje i informiranost mogu značajno poboljšati kvalitetu života osoba koje žive s HIV-om

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se svake godine 1. prosinca kako bi se podigla svijest o HIV/AIDS-u, potaknula prevencija, rano testiranje i pružila podrška oboljelima.

Ovaj dan pruža priliku za edukaciju o važnosti zaštite, smanjenje stigme i diskriminacije te naglašavanje napretka u istraživanju i liječenju.

AIDS (sindrom stečenog nedostatka imuniteta) predstavlja posljednji stadij infekcije HIV-om (humanim imunodeficijencijskim virusom). HIV postupno uništava imunološki sustav, čineći tijelo osjetljivim na različite infekcije i bolesti koje zdravi organizam može lako savladati.

U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je prosječno dijagnosticirano 93 nova slučaja HIV/AIDS-a godišnje, što je stopa od 2,9 na 100.000 stanovnika. Time se Hrvatska svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije u Europi. Stabilan trend niske pojavnosti broja oboljelih i umrlih od AIDS-a posljedica je dostupnosti antiretrovirusne terapije, koja uspješno usporava napredovanje bolesti.

Podaci pokazuju da se većina oboljelih (89 posto) zarazila nezaštićenim spolnim odnosom, dok je prijenos putem injektiranja droga zabilježen u oko 4 posto slučajeva.

Simptomi HIV-a često su neprimjetni u početnim fazama. U ranoj fazi infekcije osoba može osjetiti simptome nalik gripi, uključujući povišenu temperaturu, umor, bolove u mišićima i osip. Nakon toga može uslijediti dugotrajno razdoblje bez vidljivih simptoma, dok virus i dalje oštećuje imunološki sustav. U kasnijim fazama, kada HIV napreduje do AIDS-a, tijelo postaje podložno teškim infekcijama poput upale pluća, tuberkuloze i određenih vrsta karcinoma.

HIV se prenosi putem tjelesnih tekućina zaražene osobe, uključujući krv, sjemenu tekućinu, vaginalni sekret i majčino mlijeko. Transfuzija zaražene krvi danas je iznimno rijetka zahvaljujući rigoroznim testiranjima. HIV se ne prenosi svakodnevnim kontaktom, poput rukovanja, dijeljenja hrane, korištenja istog pribora za jelo ili ubodima insekata.

Iako za HIV ne postoji lijek, antiretrovirusna terapija (ART) omogućuje oboljelima dug i kvalitetan život. ART smanjuje količinu virusa u tijelu na gotovo neotkrivenu razinu, čime se značajno smanjuje rizik prijenosa i očuva imunološki sustav.

Jedan od ključnih izazova u borbi protiv HIV/AIDS-a je stigma. Osobe koje žive s HIV-om često su izložene diskriminaciji i društvenoj osudi. Edukacija i podizanje svijesti ključni su za smanjenje predrasuda i pružanje podrške oboljelima. Solidarnost, razumijevanje i informiranost mogu značajno poboljšati kvalitetu života osoba koje žive s HIV-om.

Nastavi čitati

U trendu