Kardiovaskularne bolesti (KVB) ubojica su broj jedan u svijetu. Stanja koja zahvaćaju srce ili krvne žile poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca, zajedno, odgovorna su za 20,5 milijuna smrti svake godine

Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna svake godine i ima za cilj podizanje svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB), njihovoj prevenciji i značaju zdravog načina života. Kardiovaskularne bolesti uključuju srčane bolesti i moždani udar, koji su vodeći uzroci smrti širom svijeta.

Od 2024. do 2026. godine Svjetska federacija za srce (World Heart Federation – WHF) vodi međunarodnu kampanju pod temom ‘Koristi srce za akciju’ (Use heart for action) podržavajući pojedince da se brinu za svoje srce i osnažujući ih da potaknu lidere i donosioce odluka da ozbiljno shvate zdravlje kardiovaskularnog sustava pružajući globalnu platformu za djelovanje.

 Nažalost, većina zemalja još uvijek ne daje prioritet zdravlju srca, a nacionalne politike za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti nedostaju, nedostatne su ili jednostavno ne postoje.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) ili bolesti srca i krvnih žila ubojica su broj jedan u svijetu. Zajedno, stanja koja utječu na srce ili krvne žile – poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca – svake godine ubiju više od 20,5 milijuna ljudi. Većina tih smrti dogodi se u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Povodom Svjetskog dana srca održana je u subotu 28. rujna 2024. od 9 do 13 sati na Trgu bana Josipa Jelačića javnozdravstvena akcija, a građani su mogli besplatno dobiti mjerenje krvnog tlaka i pulsa, određivanje ukupnog kolesterola i glukoze u krvi, određivanje indeksa tjelesne mase, savjetovanje kardiologa uz izračun kardiovaskularnog rizika radi upućivanja na kardiološki pregled, savjetovanje o zdravoj prehrani, edukaciju o osnovnim postupcima oživljavanja.

Javnozdravstvena akcija održana je u organizaciji Zaklade Hrvatska kuća srca, Ministarstva zdravstva, Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog kardiološkog društva te u suradnji s Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara, Microlife Hrvatska, Studentskom ekipom prve pomoći (StEPP) i Studentskom sekcijom za kardiologiju MEF-a.

Međunarodni dan svjesnosti o ataksiji obilježava se svake godine 25. rujna. Ovaj dan je posvećen podizanju svijesti o ataksiji, rijetkom neurološkom poremećaju koji utječe na koordinaciju pokreta, ravnotežu i govor

Prepoznavanje ataksije kroz simptome kao što su problemi s koordinacijom, hodom i govorom ključno je za rano postavljanje dijagnoze i pokretanje odgovarajućeg liječenja. Liječenje se fokusira na osnovni uzrok ako je poznat, dok se simptomatska terapija koristi za poboljšanje kvaliteta života osoba s ataksijom.

Može biti uzrokovana različitim faktorima, uključujući genetske mutacije, oštećenja živčanog sustava ili osnovne bolesti. Prepoznavanje ataksije i njen tretman ovise od uzroka i težine simptoma. Evo kako prepoznati i liječiti ataksiju.

Osobe s ataksijom često imaju nestabilan hod, teturaju ili se osjećaju kao da gube ravnotežu. Teškoće u preciznosti pokreta, poput hvatanja predmeta ili pisanja. Govor može biti spor, nerazumljiv, ili ‘isprekidan’.

Oboljeli imaju poteškoće s obavljanjem zadataka koji zahtijevaju precizne pokrete ruku, kao što su zakopčavanje gumba ili pisanje. Drhte, posebno pri izvođenju namjernih pokreta.

Imaju problema s gutanjem (disfagija). Umorni su i imaju slabost mišića.

Uzroci ataksije mogu biti razni poput nasljedne ataksije, kao što su Friedreichova ataksija ili spinocerebelarna ataksija.

Oštećenje malog mozga. Ova oblast mozga kontrolira koordinaciju pokreta, a povrede, tumori, moždani udari ili bolesti poput multiple skleroze mogu oštetiti mali mozak.

Alkohol, određeni lijekovi, ili izloženost teškim metalima i kemikalijama mogu uzrokovati toksičnu ataksiju.

Bolesti poput celijakije ili autoimunog encefalitisa mogu dovesti do ataksije.

Neke virusne ili bakterijske infekcije mogu izazvati upalu nervnog sistema i prouzrokovati ataksiju.

Neki metabolički poremećaji, poput manjak vitamina E ili mitohondrijskih bolesti, također mogu izazvati ataksiju.

Liječenje ataksije ovisi od njenog uzroka, jer ataksija može biti simptom ili posljedica druge bolesti. Ako je moguće, liječenje se usmjerava ka osnovnom uzroku, uz dodatnu simptomatsku terapiju.

Za nasljedne oblike ataksije ne postoji specifičan lijek, ali se koristi simptomatska terapija za olakšavanje simptoma.

U autoimunim slučajevima koristi se imunosupresivna terapija, poput kortikosteroida, kako bi se smanjila upala u mozgu.

Dodaci prehrani (npr. vitamin E kod manjka vitamina) ili promjena u načinu prehrane (kod celijakije) mogu pomoći.

Antibiotici ili antivirusni lijekovi mogu pomoći ako je infekcija uzrok.

Svakako se savjetuje fizikalna terapija, govorna terapija, radna terapija i primjena ortopetskih pomagala.

Ni ove jeseni ne propustite sada već tradicionalnu rekreativnu utrku RUN4FH, koja će se povodom Svjetskog dana porodične hiperkolesterolemije održati u nedjelju, 22. rujna u zagrebačkom Maksimiru s početkom u 9 sati

Pod sloganom ‘trčimo 5km za kolesterol ispod 5!’,,cilj je utrke podići svijest javnosti o važnosti pravovremenog prepoznavanja porodične hiperkolesterolemije, nasljedne bolesti koju karakterizira povišena razina lipoproteina male gustoće, tzv. LDL  ili ‘lošeg’ kolesterola već od rođenja. Ako se bolest na vrijeme ne prepozna i ne liječi, povišene razine ‘lošeg’ kolesterola mogu dovesti do bolesti srca i krvnih žila, ujedno i vodećih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj i u svijetu.

– I ove godine simbolično trčimo 5 kilometara za kolesterol niži od 5 mmol/L jer je to preporučena vrijednost ukupnog kolesterola. Bolesnici s porodičnom hiperkolesterolemijom imaju više vrijednosti kolesterola još od rođenja, a budući da povišeni kolesterol često nema simptome, u velikom su riziku za prijevremeni srčani i moždani udar. Upravo je zato važno potaknuti svijest o redovitim kontrolama, a u slučaju otkrivanja povišenog kolesterola, i promjeni načina života, uravnoteženoj prehrani te redovitoj tjelovježbi – poručuje Ivan Pećin, endokrinolog i dijabetolog Zavoda za bolesti metabolizma Klinike za unutrašnje bolesti KBC Zagreb te suvoditelj Referentnog centra za rijetke i metaboličke bolesti Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, dodajući kako se na utrku do sada prijavilo već više od 100 sudionika koji su prepoznali važnost fizičke aktivnosti za zdravlje.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj od porodične hiperkolesterolemije boluje 15.000 osoba, a iako bolest nije rijetka, te se danas, uz zdrave životne navike može uspješno liječiti svim dostupnim lijekovima, svjesnost o ozbiljnim prijetnjama koje dislipidemije predstavljaju za zdravlje i dalje je veoma niska. Oboljeli od porodične hiperkolesterolemije su u 20 puta većem riziku od kardiovaskularnih bolesti nego ostatak populacije. Čak svaki četvrti oboljeli, kojem bolest nije prepoznata niti adekvatno liječena, umire od nekog koronarnog događaja, kao što su srčani ili moždani udar, prije 50. godine, naglašavaju organizatori RUN4FH 24, Hrvatska udruga oboljelih od dislipidemija, Hrvatsko društvo za aterosklerozu Hrvatskog liječničkog zbora, Run Croatia i FH Europe Foundation, europska udruga bolesnika s dislipidemijama.

Prošle je godine napravljen i vrijedan iskorak u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, provedbom projekta probira na povišene vrijednosti ukupnog kolesterola prilikom obaveznog sistematskog pregleda djece pri upisu u prvi razred osnovne škole. Hrvatska je tako postala jedna od prvih zemalja koje su uvele probir koji na vrijeme razotkriva povišeni kardiovaskularni rizik za djecu, ali i njihove najbliže srodnike. Osim za djecu, ovakva vrsta preventivnog pregleda je važna i za druge članove obitelji, jer ako se kod predškolca utvrdi porodična hiperkolesterolemija, liječnik će na pretrage uputiti i članove njegove obitelji.

Registracija trkača započinje u 7:30 i traje do 8:45, u paviljonu iza restorana Maksimir, a RUN4FH 24 ukupne duljine pet kilometara počinje u 9 sati, nakon čega slijedi After Run Party i proglašenje pobjednika uz dobru glazbu i zabavu.

Svi zainteresirani za sudjelovanje mogu se prijaviti do 18. rujna na utrka.com, a startnina iznosi 15 eura, prilikom čega se dobiva i pripadajući startni paket. Sav novac od startnine bit će uplaćen Hrvatskoj udruzi oboljelih od dislipidemija.

Izvor: Manjgura