Vijesti
Obilježen Nacionalni dan edukacijskih rehabilitatora
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je da edukacijski rehabilitatori imaju posebnu, jedinstvenu i nezamjenjivu ulogu u životu osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
Dodjelom zahvalnica zaslužnim pojedincima, ustanovama i institucijama za doprinos razvoju edukacijske rehabilitacije te nizom stručnih predavanja 2. ožujka u Zagrebu obilježen je Nacionalni dan edukacijskih rehabilitatora i 15. obljetnica djelovanja Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora.
Geslom ovogodišnjeg obilježavanja ‘Kontinuitet. Struka. Budućnost.’ naglasak je stavljen na otpornost stručnjaka, kontinuitet znanstvenih i stručnih spoznaja te na inovacije u praksi koje osnažuju edukacijsko-rehabilitacijsku profesiju i usmjeravaju je prema budućnosti.
Svečanost je organizirala Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora u suorganizaciji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku – Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti i Savezom edukacijskih rehabilitatora Hrvatske.
Glazbenim nastupom svečanost je uveličala studentska klapa ‘Solero’, a prikazan je i kratki film ‘Iz perspektive struke’.
U prigodnom govoru predsjednica Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora Ana Skender podsjetila je da je 1. ožujka Hrvatski sabor proglasio Nacionalnim danom edukacijskih rehabilitatora. Ovaj važan datum posvećen je sjećanju na profesora Tomislava Špoljara, čiji je rad postavio temelje suvremenog, na znanstvenim dokazima utemeljenog pristupa osobama s teškoćama.
– Profesor Špoljar vjerovao je u moć znanja, hrabrost promjene i u to da svako dijete i svaka osoba ima pravo na priliku da dosegne svoje maksimalne mogućnosti. Ova vizija i danas ostaje temelj našeg profesionalnog djelovanja – pojasnila je Skender.
Naglasila je ulogu Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora koja kao regulator i strukovna organizacija okuplja 1500 stručnjaka koji djeluju u sustavu odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva i drugih javnih politika.
– Komora ne okuplja samo članstvo, nego preuzima odgovornost za profesionalne kompetencije, etičnost i prepoznatljivost edukacijske rehabilitacije u društvu. To je obveza prema našim članovima, ali i prema osobama s teškoćama i njihovim obiteljima koje u nas polažu povjerenje. Cilj nam je osnažen stručnjak koji može odgovoriti stalnim promjenama vremena – objasnila je Skender.
Čestitajući Nacionalni dan edukacijskih rehabilitatora poručila je da se ovim danom slavi povijest, ali još snažnije edukacijski rehabilitatori potvrđuju svoju odgovornost za budućnost.
Predsjednik Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske Antun Županc istaknuo je da odluka Hrvatskog sabora o proglašenju 1. ožujka Nacionalnim danom edukacijskih rehabilitatora nije samo simbolična, nego predstavlja društveno priznanje važnosti rada i potvrdu da edukacijska rehabilitacija ima nezamjenjivu ulogu u sustavu odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva.
Međutim, struka se svakodnevno susreće s brojnim izazovima kao što su nedovoljan broj stručnjaka u odnosu na potrebe sustava, administrativna opterećenja koja umanjuju prostor za rad s korisnicima, neujednačeni uvjeti rada, nedovoljno jasno definiran status edukacijskih rehabilitatora u pojedinim segmentima sustava. Županc je naglasio potrebu snažnije i kvalitetnije suradnje između roditelja i stručnjaka jer se kroz otvorenu komunikaciju, međusobno povjerenje i zajedničko planiranje podrške mogu osigurati najbolji ishodi za dijete.
– Danas, više nego ikada, moramo jasno zagovarati prepoznatljiv i ravnopravan status edukacijskih rehabilitatora u sustavu. Naš rad nije dodatak, on je temelj inkluzivnog i dostupnog društva. Edukacijski rehabilitatori nisu samo stručnjaci za teškoće. Mi smo stručnjaci za potencijale. Prepoznajemo mogućnosti gdje drugi vide ograničenja – pojasnio je Županc.
Poručio je da je odgovornost edukacijskih rehabilitatora nastaviti graditi struku koja počiva na znanju, etici i solidarnosti.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je da edukacijski rehabilitatori imaju posebnu, jedinstvenu i nezamjenjivu ulogu u životu osoba s invaliditetom.
– Edukacijski rehabilitatori su često most, odnosno poveznica između potencijala i prilike, između prepreka i mogućnosti, između sustava i stvarnih potreba pojedinca. Svjedočimo koliko je struka edukacijskih rehabilitatora ključna za ostvarivanje prava na obrazovanje, rehabilitaciju, socijalno uključivanje i dostojanstven život – objasnio je Jurišić.
Naglasio je da petnaest godina djelovanja Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora predstavlja važan iskorak u jačanju profesionalnih standarda, etičkih načela i prepoznatljivosti struke. Zahvalio je edukacijskim rehabilitatorima na njihovu radu koji ostavlja dubok trag u čitavom društvu.
Državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić izrazila je zadovoljstvo što se obilježavanjem Nacionalnog dana edukacijskih rehabilitatora iskazuje poštovanje prema struci koja svojim radom svakodnevno mijenja živote djece, mladih i odraslih osoba s teškoćama te njihovih obitelji.
– Posao edukacijskih rehabilitatora traži stručnost, odgovornost, strpljenje i ljudskost. Stoga edukacijska rehabilitacija nije samo zanimanje, nego je istinski poziv kojeg edukacijski rehabilitatori žive svakog dana – rekla je Mađerić.
Pohvalila je djelovanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora koja je od svog osnutka uvelike doprinijela razvoju struke, jačanju profesionalnih standarda, stručnom usavršavanju i većoj prepoznatljivosti edukacijskih rehabilitatora u društvu.
U sklopu svečanosti zahvalnice su dodijeljene Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Uredu pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Agenciji za odgoj i obrazovanje, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, Savezu edukacijskih rehabilitatora, Hrvatskoj psihološkoj komori, Centru za odgoj i obrazovanje Velika Gorica, Građanskoj inicijativi ‘Pomozimo djeci s invaliditetom’ te pojedincima Zdenki Lisec, Kristini Majdak, Renati Vragović, Željki Vučinić, Nelici Šimlešić, Željkici Šemper i Snježani Šulentić. Zahvalnice su dodijeljene i radnim tijelima Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora – Radnoj skupini za asistivnu tehnologiju u sastavu Tea Čivrag, Andrea Paulik, Ana Validžić Požgaj i Lucija Škugor te Povjerenstvu za stručno usavršavanje kojeg čine Martina Celizić, Ines Delzotto, Vesna Matijević Knez i Valerija Boras.
Edukacijska rehabilitatorica iz Centra za autizam Renata Vragović dobila je zahvalnicu zbog sudjelovanja u osnivanju Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i u njezinu radu.
– Sudjelovala sam u pisanju prvog zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti. Drago mi je da se vidi rezultat, da nakon dvadeset godina struka ima svoj prosperitet te da je dobar razvoj Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora – ispričala je Vragović.
Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka Balkanske nefropatije
Prošli je tjedan održana osnivačka skupština Brodskog društva za Balkansku nefropatiju, čime je službeno započeo rad Društva.
Balkanska nefropatija, koja se nazivala i endemska nefropatija i endemski nefritis, desetljećima je bila glavni zdravstveni problem i zagonetka Brodsko-posavske županije koja je odnosila zdravlje a donosila nesreću brojnim seoskim kućanstvima na području Jelas polja.
Uskoro se bliži 70 godina od prvih terenskih istraživanja i borbe za zdravlje stanovništva endemskih sela u Hrvatskoj, paralelno s istim nastojanjima u susjednim državama. Upravo su rezultati istraživanja dobiveni u Hrvatskoj, u Slavonskome Brodu, na svjetskoj razini utjecali na procese razmišljanja i otkrivanja uzroka bolesti.
Znamo da je Balkanska nefropatija kronična tubulointersticijska nefropatija kojoj je uzrok aristolohična kiselina, otrov prisutan u biljci vučja stopa (lat. Aristolochia clematitis) čije sjemenke su se u prošlosti miješala sa sjemenkama žita i tako intoksicirale kruh lokalnog stanovništva. Posljedice dugotrajne konzumacije su bile kronična bubrežna bolest i karcinomi mokraćnog sustava.
Naši rezultati su priznati od međunarodne znanstvene zajednice, i još više od toga – ušli su u opću povijest medicine. Sastavni dio su brojnih udžbenika, čime je brodska bolnica citirana u više od 1000 radova. Isto tako, na temelju naših istraživanja znamo da zbog napretka poljoprivredne i
mlinarske tehnologije koja je omogućila bolje razdvajanje sjemenki, Balkanska nefropatija polagano, ali sigurno nestaje. Prije 30 godina trećina bolesnika liječenih dijalizom u brodskoj bolnici bili su bolesnici s Balkanskom nefropatijom, a sada ih skoro ni nema jednako kao što se zadnjih godina značajno smanjio i broj bolesnika iz endemskih sela koji su zbog karcinoma mokraćnog sustava operirani u Slavonskome Brodu.
Iako Balkanska nefropatija polagano nestaje, ipak se i dalje očekuju novi bolesnici iz endemskog kraja koji će započeti s nekim od metoda nadomještanja bubrežne funkcije, uz poseban naglasak na važnost ranog prepoznavanja i probira bolesnika iz endemskog područja na karcinome mokraćnog sustava. Ono što je također opaženo jest epidemiološka transzicija, tj. uz pad učestalosti ove nekada vrlo učestale pogubne bolesti, dolazi do porasta kardio-reno-metaboličkih bolesti koje su ranije bile rijetka pojava u ovome kraju. To postaje novi izazov za medicinsku struku i cijelo društvo.
To su razlozi zbog kojih je odnovano Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju, uz poseban zadatak da ističe naš doprinos svjetskoj medicini i sačuva uspomene svih koji su od 1958. godine, kada je sve počelo, vodili borbu za zdravlje naroda.
– Svrha osnivanja Društva je promicanje dosadašnjih postignuća, promicanje preventivnih pregleda u endemskim područjima, provođenje kontrolnih perlustracija i podizanje zdravstvene pismenosti kako bismo utjecali na promjene loših životnih navika i na jednak način kako smo obuzdali Balkansku nefropatiju sada utječemo na novu opasnost za ovo stanovništvo koje ranije tome nije bilo toliko izloženo, a krije se u kroničnim nezaraznim bolestima.
Brodsko društvo za Balkansku nefropatiju je udruga građana i ovim putem upućujemo poziv svim našim građanima dobre volje da se uključe u rad Društva i podrže njegovu aktivnost – poručuje Nikolina Bukal Ćaleta, predsjednica Brodskog društva za Balkansku nefropatiju
Važan je to iskorak u stvaranju inkluzivne, uključive metropole, dizajnirane po mjeri svakog čovjeka, svejedno ima li invaliditet ili ne
Nisu tako rijetki slučajevi da su neki stanovnici Zagreba kupovali stanove u zgradama s četiri ili pet katova, bez lifotva, a u međuvremenu stekli invaliditet i počeli se kretati u invalidskim kolicima ili uz pomoć štaka. Za te je ljude ugradnja dizala postalo pitanje od ključne važnosti, nešto bez čega je njihov društveni život sveden na minimum, a izolacija postala tegobna svakodnevica.
Svjesna ovog gorućeg problema, zagrebačka je Gradska uprava osmislila pet programa revitalizacije metropole, među koje spada i ugradnja liftova u zgradama u kojima žive osobe s invaliditetom i teže pokretljivi građani u trećoj životnoj dobi.
Riječ je ovdje o državnom programu, Vlada RH ugradnju liftova sufinancira s 33 posto, Grad Zagreb na sebe je preuzeo pokrivanje troškova od 50 posto, a ostatak plaćaju suvlasnici zgrada. Ovog trenutka u tu je svrhu Grad iz proračuna osigurao milijun eura, koji su predviđeni za izradu projektne dokumentacije, izvođenje radova te stručni nadzor. Važan je to iskorak u stvaranju inkluzivne, uključive metropole, dizajnirane po mjeri svakog čovjeka, svejedno ima li invaliditet ili ne. Javni poziv za ugradnju dizala otvoren je do 31. kolovoza.
Rečeno je to na konferenciji za medije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta koji su, jučer u Gradskoj upravi, predstavili svih pet programa za revitalizaciju Zagreba.
Kako je rekao gradonačelnik Tomašević, programi su osmišljeni kako bi podigli kvalitetu života građana, brinuli o kulturnoj baštini i razvijali otpornost grada na klimatske promjene te poticali nova ulaganja u komunalne projekte.
– Ulažemo i u ovakve projekte jer želimo da naš grad izgleda ljepše, da budemo ponosniji na Zagreb, da posjetitelji više uživaju u njemu, a prije svega da građani imaju ugodnije okruženje za život. Najvažnije nam je da ljudi u svom gradu imaju bolju kvalitetu života – kazao je gradonačelnik Tomašević.
Najveći dio ulaganja odnosi se na obnovu pročelja višestambenih zgrada, a u gradskom je proračunu za tu namjenu osigurano 6,3 milijuna eura.
Kroz program Zaželi starije osobe te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, imaju dodatnu skrb i podršku u vlastitom domu, što im omogućava ostanak u lokalnoj zajednici, posebno u selima i slabije razvijenim sredinama
Aktualni ciklus programa Zaželi, koji je usmjeren na sprječavanje institucionalizacije starijih osoba i osoba s invaliditetom, u finalnoj je fazi provedbe, a Ministarstvo rada najavilo je da se period do novog EU financiranja planira premostiti sredstvima državnog proračuna kako bi se osigurao kontinuitet.
Program se trenutačno financira iz Europskog socijalnog fonda + putem Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. te je u finalnoj fazi provedbe.
– Budući da se približava završetak financiranja iz sredstava Europske unije, razdoblje do novog EU financiranja planira se premostiti sredstvima državnog proračuna kako bi se osigurao puni kontinuitet jednog od najvrjednijih programa skrbi o našim građanima, bez prekida u pružanju usluga korisnicima – odgovorili su iz Ministarstva na upit Hine.
Naime, upravo je sama projektna narav i ovisnost o europskim fondovima jedna od glavnih kritika tog projekta za kojeg iz Vlade ističu da je jedan od najboljih programa socijalne politike i hrvatska invencija, a koji kroz zapošljavanje teže zapošljivih skupina pruža skrb za starije osobe i osobe s invaliditetom.
Program Zaželi, pokrenut 2017. godine, u prvim je fazama bio usmjeren ponajprije na zapošljavanje teže zapošljivih žena starijih od 55 godina, dok je aktualni ciklus fokus prebacio na pružanje usluga potpore u zajednici radi odgađanja ili izbjegavanja smještaja starijih osoba u domove.
Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika nedavno je pozvao na reformu programa Zaželi.
– Umjesto da postane trajna, sustavno integrirana socijalna usluga, skrb za starije svodi se na vremenski ograničene cikluse. Između faza projekata redovito nastaju duži prekidi, ostavljajući najranjivije korisnike preko noći prepuštene samima sebi, a radnice bez prihoda – naveo je.
Upitao je zašto program još nije evoluirao iz ‘socijalnog eksperimenta’ u trajan sustav, koji bi podrazumijevao uvođenje mješovitih timova, stabilno financiranje iz proračuna neovisno o sredstvima EU, uz proširenje usluga na tehničku pomoć u kući?
Iz Ministarstva su pak poručili kako je program Zaželi u svojim prvim fazama prvenstveno bio usmjeren na zapošljavanje teže zapošljivih žena starijih od 55 godina, ali da se tijekom godina program razvijao i prilagođavao potrebama društva.
– Aktualni ciklus stavlja naglasak na sprječavanje institucionalizacije, odnosno odgađanje ili izbjegavanje smještaja osoba starije životne dobi u domove, omogućujući im da što dulje ostanu živjeti u vlastitim domovima uz potrebnu podršku – naveli su.
Projekti iz aktualnog programa provode se od prosinca 2023. godine i traju od 30 do 36 mjeseci, a završavaju najkasnije do svibnja 2027. godine.
Do sada je na njima ukupno angažirano 9633 pružatelja usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu za 76.459 starijih osoba i osoba s invaliditetom.
Drugim riječima, prema informacijama sa službene mrežne stranice koja pruža sveobuhvatan pregled programa Zaželi, u aktualnom pozivu nisu propisana ograničenja vezana uz dob, spol ili stupanj obrazovanja osoba koje rade na projektnim aktivnostima kao što je to bilo u prethodnim fazama, s obzirom da se želi povećati socijalna uključenost i prevenirati institucionalizacije ranjivih skupina.
Također je istaknuto kako kroz program Zaželi starije osobe te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, imaju dodatnu skrb i podršku u vlastitom domu, što im omogućava ostanak u lokalnoj zajednici, posebno u selima i slabije razvijenim sredinama.
To pokazuju i podaci prema kojima se oko 14 posto primatelja usluga u “Zaželi” projektima iz aktualnog ciklusa nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, a slijede Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Splitsko-dalmatinska, Sisačko-moslavačka te Šibensko-kninska županija.
Korisnici usluge su većinom žene, njih oko 67 posto, a sveukupni korisnici pretežno imaju 64 godine ili više.
Od ukupnog broja primatelja usluge, više od 40 tisuća ih je iz ruralnog područja, a među korisnicima su i pripadnici nacionalnih manjina, osobe s invaliditetom, osobe koje žive u neadekvatnim stambenim uvjetima te državljani trećih zemalja.
Što se tiče razine završenog obrazovanja primatelja usluge, najčešće je riječ o završenoj srednjoj i osnovnoj školi te o završenim nižim razredima osnovne škole.
Kada je riječ o pružateljima usluge, pretežito je riječ o ženama – oko 97 posto, najčešće u dobi od 40 do 64 godine, no ima i znatno mlađih.
Podrška koju pružaju uključuje pomoć u pripremi obroka i nabavci hrane, obavljanju kućanskih poslova te svakodnevnih aktivnosti.
Program Zaželi prvi put je pokrenut u prosincu 2017., a od početka njegove provedbe ukupno je zaposleno 32.233 pružatelja usluga podrške i pomoći za ukupno 205.282 korisnika te je do sada isplaćeno ukupno 619,6 milijuna eura, naveli su iz Ministarstva.
Na pitanje o mogućem širenju sadržaja i usluga, iz Ministarstva su poručili kako će se ovo prijelazno razdoblje iskoristiti za temeljitu pripremu novog programa, u skladu s demografskim promjenama, ali i širim društvenim trendovima i potrebama.
Također, razmatra se i uvođenje programa Zaželi za djecu.
– Iako je taj projekt još u fazi pripreme, smatramo da predstavlja kvalitetan iskorak u razvoju socijalnih usluga te vjerujemo da ima velike izglede biti prihvaćen u konačnoj verziji novog programskog okvira – najavili su iz Ministarstva.
Piše: Marina Hudoletnjak
Tko su Purger i Purgerica?
Zračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
BRODSKO DRUŠTVO Što je to Balkanska nefropatija
Ljetni FOMO i iluzija savršenog ljeta
-
Life&StylePrije 6 danaĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom
-
VijestiPrije 9 satiGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 5 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
VijestiPrije 6 danaPRUŽI RUKU Projekt za osobe s invaliditetom i starije osobe
-
VijestiPrije 5 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
Civilno društvoPrije 6 danaVARAŽDIN Obljetnica Centra za pružanje usluga u zajednici
-
in MREŽAPrije 2 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
Osobe s invaliditetomPrije 6 danaDOMinvest osigurao dvije stipendije za studente s invaliditetom