Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je da edukacijski rehabilitatori imaju posebnu, jedinstvenu i nezamjenjivu ulogu u životu osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
Dodjelom zahvalnica zaslužnim pojedincima, ustanovama i institucijama za doprinos razvoju edukacijske rehabilitacije te nizom stručnih predavanja 2. ožujka u Zagrebu obilježen je Nacionalni dan edukacijskih rehabilitatora i 15. obljetnica djelovanja Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora.
Geslom ovogodišnjeg obilježavanja ‘Kontinuitet. Struka. Budućnost.’ naglasak je stavljen na otpornost stručnjaka, kontinuitet znanstvenih i stručnih spoznaja te na inovacije u praksi koje osnažuju edukacijsko-rehabilitacijsku profesiju i usmjeravaju je prema budućnosti.
Svečanost je organizirala Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora u suorganizaciji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku – Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti i Savezom edukacijskih rehabilitatora Hrvatske.
Glazbenim nastupom svečanost je uveličala studentska klapa ‘Solero’, a prikazan je i kratki film ‘Iz perspektive struke’.
U prigodnom govoru predsjednica Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora Ana Skender podsjetila je da je 1. ožujka Hrvatski sabor proglasio Nacionalnim danom edukacijskih rehabilitatora. Ovaj važan datum posvećen je sjećanju na profesora Tomislava Špoljara, čiji je rad postavio temelje suvremenog, na znanstvenim dokazima utemeljenog pristupa osobama s teškoćama.
– Profesor Špoljar vjerovao je u moć znanja, hrabrost promjene i u to da svako dijete i svaka osoba ima pravo na priliku da dosegne svoje maksimalne mogućnosti. Ova vizija i danas ostaje temelj našeg profesionalnog djelovanja – pojasnila je Skender.
Naglasila je ulogu Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora koja kao regulator i strukovna organizacija okuplja 1500 stručnjaka koji djeluju u sustavu odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva i drugih javnih politika.
– Komora ne okuplja samo članstvo, nego preuzima odgovornost za profesionalne kompetencije, etičnost i prepoznatljivost edukacijske rehabilitacije u društvu. To je obveza prema našim članovima, ali i prema osobama s teškoćama i njihovim obiteljima koje u nas polažu povjerenje. Cilj nam je osnažen stručnjak koji može odgovoriti stalnim promjenama vremena – objasnila je Skender.
Čestitajući Nacionalni dan edukacijskih rehabilitatora poručila je da se ovim danom slavi povijest, ali još snažnije edukacijski rehabilitatori potvrđuju svoju odgovornost za budućnost.
Predsjednik Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske Antun Županc istaknuo je da odluka Hrvatskog sabora o proglašenju 1. ožujka Nacionalnim danom edukacijskih rehabilitatora nije samo simbolična, nego predstavlja društveno priznanje važnosti rada i potvrdu da edukacijska rehabilitacija ima nezamjenjivu ulogu u sustavu odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva.
Međutim, struka se svakodnevno susreće s brojnim izazovima kao što su nedovoljan broj stručnjaka u odnosu na potrebe sustava, administrativna opterećenja koja umanjuju prostor za rad s korisnicima, neujednačeni uvjeti rada, nedovoljno jasno definiran status edukacijskih rehabilitatora u pojedinim segmentima sustava. Županc je naglasio potrebu snažnije i kvalitetnije suradnje između roditelja i stručnjaka jer se kroz otvorenu komunikaciju, međusobno povjerenje i zajedničko planiranje podrške mogu osigurati najbolji ishodi za dijete.
– Danas, više nego ikada, moramo jasno zagovarati prepoznatljiv i ravnopravan status edukacijskih rehabilitatora u sustavu. Naš rad nije dodatak, on je temelj inkluzivnog i dostupnog društva. Edukacijski rehabilitatori nisu samo stručnjaci za teškoće. Mi smo stručnjaci za potencijale. Prepoznajemo mogućnosti gdje drugi vide ograničenja – pojasnio je Županc.
Poručio je da je odgovornost edukacijskih rehabilitatora nastaviti graditi struku koja počiva na znanju, etici i solidarnosti.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je da edukacijski rehabilitatori imaju posebnu, jedinstvenu i nezamjenjivu ulogu u životu osoba s invaliditetom.
– Edukacijski rehabilitatori su često most, odnosno poveznica između potencijala i prilike, između prepreka i mogućnosti, između sustava i stvarnih potreba pojedinca. Svjedočimo koliko je struka edukacijskih rehabilitatora ključna za ostvarivanje prava na obrazovanje, rehabilitaciju, socijalno uključivanje i dostojanstven život – objasnio je Jurišić.
Naglasio je da petnaest godina djelovanja Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora predstavlja važan iskorak u jačanju profesionalnih standarda, etičkih načela i prepoznatljivosti struke. Zahvalio je edukacijskim rehabilitatorima na njihovu radu koji ostavlja dubok trag u čitavom društvu.
Državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić izrazila je zadovoljstvo što se obilježavanjem Nacionalnog dana edukacijskih rehabilitatora iskazuje poštovanje prema struci koja svojim radom svakodnevno mijenja živote djece, mladih i odraslih osoba s teškoćama te njihovih obitelji.
– Posao edukacijskih rehabilitatora traži stručnost, odgovornost, strpljenje i ljudskost. Stoga edukacijska rehabilitacija nije samo zanimanje, nego je istinski poziv kojeg edukacijski rehabilitatori žive svakog dana – rekla je Mađerić.
Pohvalila je djelovanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora koja je od svog osnutka uvelike doprinijela razvoju struke, jačanju profesionalnih standarda, stručnom usavršavanju i većoj prepoznatljivosti edukacijskih rehabilitatora u društvu.
U sklopu svečanosti zahvalnice su dodijeljene Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Uredu pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Agenciji za odgoj i obrazovanje, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, Savezu edukacijskih rehabilitatora, Hrvatskoj psihološkoj komori, Centru za odgoj i obrazovanje Velika Gorica, Građanskoj inicijativi ‘Pomozimo djeci s invaliditetom’ te pojedincima Zdenki Lisec, Kristini Majdak, Renati Vragović, Željki Vučinić, Nelici Šimlešić, Željkici Šemper i Snježani Šulentić. Zahvalnice su dodijeljene i radnim tijelima Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora – Radnoj skupini za asistivnu tehnologiju u sastavu Tea Čivrag, Andrea Paulik, Ana Validžić Požgaj i Lucija Škugor te Povjerenstvu za stručno usavršavanje kojeg čine Martina Celizić, Ines Delzotto, Vesna Matijević Knez i Valerija Boras.
Edukacijska rehabilitatorica iz Centra za autizam Renata Vragović dobila je zahvalnicu zbog sudjelovanja u osnivanju Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i u njezinu radu.
– Sudjelovala sam u pisanju prvog zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti. Drago mi je da se vidi rezultat, da nakon dvadeset godina struka ima svoj prosperitet te da je dobar razvoj Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora – ispričala je Vragović.
Nakon pet godina privremenog djelovanja u Petrinji, ‘Soba čuda’ ponovno je vraćena u Sisak. Prvotni prostor udruge OSI u Sisku uništen je u potresu, zbog čega je rad privremeno preseljen u susjedni grad
‘Soba čuda’, kabinet senzorne integracije za djecu s teškoćama, koji je udruga OSI uredila u prostoru Narodne knjižnice Vlado Gotovac, otvorena je u petak, pri čemu je najavljeno i osnivanje Centra za odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama u Sisku.
Nakon pet godina privremenog djelovanja u Petrinji, ‘Soba čuda’ ponovno je vraćena u Sisak. Prvotni prostor udruge OSI u Sisku uništen je u potresu, zbog čega je rad privremeno preseljen u susjedni grad.
– Zahvaljujemo Petrinji na gostoprimstvu, ali sretni smo što smo se vratili kući. Sada će biti lakše našoj djeci i njihovim roditeljima – rekao je predsjednik udruge OSI Sisačko-moslavačke županije Nikica Mračić.
Izvršna direktorica udruge Snježana Tomašević izrazila je zadovoljstvo novouređenim prostorom i suvremenom opremom koja će koristiti djeci u terapijskom radu.
– Ovo je važan korak u integraciji djece s posebnim potrebama – istaknula je dodavši kako kabinet trenutno koristi pedesetak djece, dok novi prostor ima kapacitet za još stotinjak korisnika.
Kabinet senzorne integracije opremljen je uz pomoć Grada Siska, UNICEF-a i brojnih donatora te sponzora. Gradonačelnik Siska Domagoj Orlić poručio je kako će nastaviti zajedno raditi za dobrobit djece.
– Prihvatili smo inicijativu udruge i pokrećemo projekt osnivanja Centra za odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama. Sisačko-moslavačka županija jedna je od pet županija koja još nema takav centar, no vjerujem da ćemo uz pomoć Vlade uspjeti ostvariti taj cilj. Grad Sisak osigurat će zemljište, prostor i potrebnu infrastrukturu – rekao je Orlić.
Dug 625 metara i 38 metara širine, most će imati četiri prometne trake, tramvajsku prugu, pješačke i biciklističke staze. Vrijednost projekta procijenjena je na 140 milijuna eura bez PDV-a
Gradnja Jarunskog mosta nije samo jedan od najambicioznijih projekata Gradske uprave koju vodi gradonačelnik Tomislav Tomašević sa zamjenicima, riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Zagrebu unazad nekoliko desetljeća.
Jarunski most povezat će Trešnjevku – jug i Novi Zagreb – zapad u koridoru produžene Vrapčanske ulice te tako omogućiti golemo rasterećenje prometa u metropoli. Dug 625 metara i 38 metara širine, most će imati četiri prometne trake, tramvajsku prugu, pješačke i biciklističke staze. Vrijednost projekta procijenjena je na 140 milijuna eura bez PDV-a, a gradonačelnik Tomašević se nada da bi se dio troškova mogao pokriti iz EU fondova. Kako bilo, sredstva za gradnju mosta bit će svakako osigurana, dijelom iz gradskog proračuna, dijelom kreditima razvojnih banaka.
– Već na jesen očekujemo konačni izgled mosta, a posebno me veseli to što su imovinsko-pravni odnosi gotovo u potpunosti riješeni. Jarunski most strateški je ključan infrastrukturni projekt jer će omogućiti širenje tramvajske mreže, uključujući prometno povezivanje s budućom Nacionalnom dječjom i Sveučilišnom bolnicom u Blatu – rekao je gradonačelnik Tomašević.
Cilj okruglog stola bio je otvoriti temu suradnje i interdisciplinarnosti u školskom sustavu
Centar za podršku studentima i razvoj karijera (CARPO) jučer je upriličio okrugli stol, zanimljiv i važan, koji je okupio stručne suradnike u osnovnim školama – socijalnu pedagoginju, psihologa, pedagoginju, edukacijsku rehabilitatoricu i logopedinju.
Cilj okruglog stola bio je otvoriti temu suradnje i interdisciplinarnosti u školskom sustavu te studentima i zainteresiranoj akademskoj zajednici približiti važan dio profesionalne svakodnevice koji ih očekuje po ulasku u praksu.
Razgovor je bio usmjeren na uloge pojedinih stručnih suradnika u osnovnoj školi, mogućnosti i izazove timske suradnje te na iskustva rada u školama koje nisu uvijek u potpunosti ekipirane svim profilima stručnjaka.
– Ovim okruglim stolom Centar za podršku studentima i razvoj karijera (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, nap. aut.) htio je dati prostor našim studentima da se susretnu sa stručnjacima u praksi, onim stručnjacima koji rade u osnovnih školama, i da od njih na licu mjesta čuju izazove s kojima se suočavaju u praksi, kako ih rješavaju. I ono što nam je posebno bilo u fokusu jest pitanje kako surađuju i što zapravo znači inerdisciplinarnost u praksi. Vjerujem da smo ovim okruglim stolom kroz razmjenu iskustava uspjeli odgovoriti na ta pitanja – kaže nam Ivana Maurović, voditeljica Centra.
In MetropolaPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 18 sati
in MREŽAPrije 3 dana
MedicinaPrije 3 dana
in MREŽAPrije 4 dana