Poveži se s nama

Kutak za stručnjake

SAVEZ DRUŠTAVA DISTROFIČARA Što je to miastenija gravis?

Objavljeno

prije 8 mjeseci

/

Fotografija prikazuje grafički dizajn s tekstom koji promiče svijest o mijasteniji gravis. Pozadina je gradijent od tirkizne do svijetlozelene boje s dva kružna oblika, jednim u ružičastoj i jednim u zelenoj boji, koji se preklapaju. U gornjem lijevom kutu nalazi se logotip s tekstom “All United for MG”, a u donjem desnom kutu hashtag “#IamMGstrong”. Glavna poruka glasi “Pridružite se pokretu za podizanje svijesti o mijasteniji gravis”.
Foto: Savez distrofičara Hrvatske

Cilj je podići svijest i unaprijediti skrb za osobe koje žive s tom bolešću. To je dan kada se informiraju osobe s miastenijom gravis, članovi njihovih obitelji, pružatelji skrbi, ali i kreatori politika i šira javnost s ciljem povećanja vidljivosti i spoznaje o ovoj bolesti te osiguranja odgovarajuće podrške za one kojima je potrebna – i danas i u budućnosti

Savez društava distrofičara Hrvatske – SDDH ove se godine uključuje u obilježavanje Europskog dana svjesnosti o miasteniji gravis koju je 2023. godine pokrenula Koalicija europskih udruga osoba s miastenijom gravis ‘All United for MG’ uz podršku članova Europskog parlamenta. 

Europski dan svjesnosti o miasteniji gravis stoga se od prošle, 2023. godine, službeno obilježava kao dan kad zajedničkim snagama pružamo snažnu podršku osobama s miastenijom gravis. Cilj je podići svijest i unaprijediti skrb za osobe koje žive s tom bolešću. To je dan kada se informiraju osobe s miastenijom gravis, članovi njihovih obitelji, pružatelji skrbi, ali i kreatori politika i šira javnost s ciljem povećanja vidljivosti i spoznaje o ovoj bolesti te osiguranja odgovarajuće podrške za one kojima je potrebna – i danas i u budućnosti.

Tim povodom SDDH je potakao gradove i općine u  Hrvatskoj da se obilježavanju pridruže osvjetljavanjem poznatih znamenitosti, građevina ili spomenika zelenom bojom u znak podrške osobama s miastenijom gravis.

Zelenom bojom je ove nedjelje, 2. lipnja 2024. godine, svijetlio Glazbeni paviljon u Bjelovaru, Turistički informativni centar Križevci, Karlovac, Kružni tok Šijana i Dizalice na rivi u Puli, Fontane na Jadranskom trgu i Lučke dizalice u Rijeci, Vukovarski Vodotoranj, Kninska tvrđava, Meštrovićev paviljon u Zagrebu te Most dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku.

Miastenija gravis (MG) rijetka je kronična autoimuna bolest koja spada u neuromuskularne bolesti. Kod MG zbog poremećaja funkcije protutijela može nastupiti onesposobljavajuća i potencijalno po život opasna mišićna slabost pri čemu prirodni obrambeni sustav tijela ne funkcionira onako kako bi trebao. MG značajno utječe na tjelesno i psihičko zdravlje ometajući osobe u obavljanju svakodnevnih zadataka.

Mišićna slabost zahvaća očne mišiće, utječe na sposobnost govora, smijanja, žvakanja ili gutanja, pa čak i disanja, a također može zahvatiti mišiće ruku i nogu.  Ono što se većini ljudi čini normalnim i lakim veliki je izazov za 582 osobe MG u Republici Hrvatskoj koje se svakodnevno bore kako bi ostvarili ono što osobe bez MG postižu s lakoćom.

Povezane teme:

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Višak soli u prehrani – kako utječe na zdravlje i kako smanjiti unos

Objavljeno

prije 3 dana

/

04/02/2025

By

Na fotografiji se nalazi drvena žlica puna bijelih kristala soli, koja leži na površini prekrivenoj raspršenom soli. Sol je rasuta po tamnoj podlozi, stvarajući kontrast između bijelih kristala i tamne pozadine. Fotografija prikazuje teksturu i oblik kristala soli, što može biti zanimljivo za one koji proučavaju ili koriste sol u kulinarstvu ili znanosti.
Foto: Pixabay

Smanjenjem unosa soli možete značajno poboljšati svoje zdravlje i smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti. Važno je osvijestiti vlastite prehrambene navike i donositi zdravije odluke koje će dugoročno koristiti vašem organizmu

Sol je jedan od najčešće korištenih začina u prehrani, no prekomjeran unos može imati ozbiljne posljedice za zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje dnevni unos soli manji od 5 grama (oko jedne čajne žličice), no većina ljudi unosi znatno više, često nesvjesno kroz prerađenu hranu.

Sol zadržava vodu u tijelu, što povećava volumen krvi i dovodi do povišenog krvnog tlaka. Dugoročno, to može opteretiti srce i krvne žile te povećati rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Visok unos soli povezan je s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara jer može uzrokovati oštećenje arterija i povećati opterećenje srca.

Bubrezi su ključni za regulaciju soli u tijelu, ali prekomjeran unos može ih preopteretiti, što povećava rizik od bubrežnih kamenaca i kronične bolesti bubrega.

Višak soli može uzrokovati zadržavanje vode u tijelu, što rezultira oteklinama (edemima) u rukama, nogama i licu.

Prekomjerni unos soli može potaknuti gubitak kalcija iz kostiju, povećavajući rizik od osteoporoze i prijeloma.

Da biste smanjili unos soli, izbjegavajte prerađenu hranu. Većina soli dolazi iz industrijski prerađenih proizvoda poput suhomesnatih proizvoda, konzervirane hrane, brze hrane i grickalica.

Kuhajte kod kuće jer tako imate potpunu kontrolu nad količinom soli u obrocima. Umjesto soli koristite biljne začine, limunov sok, češnjak ili druge prirodne alternative.

Čitajte deklaracije. Na etiketama proizvoda potražite natpis ‘s malo soli’ ili ‘bez dodane soli’ i obratite pažnju na količinu natrija.

Postupno smanjujte sol u prehrani. Ako ste navikli na slanu hranu, postupno smanjujte količinu soli kako bi se okusni pupoljci prilagodili.

Jedite više svježeg voća i povrća. Prirodno sadrže malo natrija i pomažu u održavanju ravnoteže elektrolita.

Pazite na skrivene izvore soli. Kruh, sirevi, umaci, gotove juhe i začinske mješavine često sadrže značajne količine soli.

Smanjenjem unosa soli možete značajno poboljšati svoje zdravlje i smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti. Važno je osvijestiti vlastite prehrambene navike i donositi zdravije odluke koje će dugoročno koristiti vašem organizmu.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Djeca imaju sve slabije razvijenu motoriku

Objavljeno

prije 4 dana

/

03/02/2025

By

Na fotografiji se vidi grupa djece koja sjedi za drvenim stolom i crta. Na stolu se nalaze tri crvena metalna držača za olovke i bojice, svaki ispunjen raznobojnim olovkama i bojicama. Djeca koriste različite olovke i bojice dok crtaju na bijelim papirima. Fotografija prikazuje kreativnu aktivnost djece, što može biti zanimljivo jer pokazuje kako djeca razvijaju svoje umjetničke vještine i maštu kroz crtanje.
Foto: Pixabay

Kako bi se poboljšala motorika djece, roditelji i odgajatelji trebali bi poticati igru na otvorenom, sportske aktivnosti, crtanje, bojanje te druge kreativne i motoričke igre koje jačaju mišiće i razvijaju koordinaciju pokreta

U današnje vrijeme sve se više primjećuje da djeca imaju slabije razvijenu motoriku u usporedbi s prethodnim generacijama. Stručnjaci upozoravaju da je jedan od glavnih razloga za to smanjenje tjelesne aktivnosti te sve veća prisutnost digitalnih uređaja u svakodnevnom životu djece.

Fina i gruba motorika razvijaju se kroz igru, kretanje i praktične aktivnosti poput crtanja, pisanja, slaganja kockica, penjanja i trčanja. No, sve više djece provodi vrijeme ispred ekrana umjesto u aktivnoj igri, što rezultira slabijim mišićnim tonusom, sporijim razvojem koordinacije i otežanom preciznošću pokreta.

Kada se gleda bilo koji motorički obrazac kretanja, od desetero djece, troje njih ne može napraviti zadani pokret, njih šestero taj pokret izvodi loše, a svega jedno dijete odrađuje to zadovoljavajuće. Rezultati su to istraživanja koje je nedavno predstavljeno na prvom međunarodnom znanstvenom skupu ‘Djetinjstvo 360°’ s temom ‘Biološke varijacije u djetinjstvu – kineziološka perspektiva’ održanom u Rijeci.

U posljednjih 60 godina općenito su djeca u motoričkim sposobnostima nazadovala 52 posto. To znači da su današnje generacije djece u odnosu na 1960. godinu za 50 posto manje snažne, manje brze, koordinirane, manje precizne.

Posljedice loše razvijene motorike mogu se odraziti na cjelokupni razvoj djeteta, uključujući poteškoće u školi, sporiji razvoj fine motorike potrebne za pisanje te smanjenu izdržljivost i spretnost u svakodnevnim aktivnostima.

Kako bi se poboljšala motorika djece, roditelji i odgajatelji trebali bi poticati igru na otvorenom, sportske aktivnosti, crtanje, bojanje te druge kreativne i motoričke igre koje jačaju mišiće i razvijaju koordinaciju pokreta.

Povratak tradicionalnim igrama, poput skakanja gumi-gumija, penjanja po spravama i vožnje bicikla, može znatno doprinijeti boljem razvoju motorike kod djece.

Prevencija problema s motoričkim razvojem ključna je za zdrav rast i razvoj djece, stoga je važno pronaći ravnotežu između tehnologije i aktivnog načina života.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Doznajte što sve diže krvni tlak osim kad vas netko naživcira

Objavljeno

prije 7 dana

/

31/01/2025

By

Fotografija prikazuje medicinsku sestru ili liječnika koji mjeri krvni tlak pacijentu. Na slici se vidi ruka pacijenta s manžetom za mjerenje krvnog tlaka omotanom oko nadlaktice. Medicinska sestra ili liječnik drži stetoskop na ruci pacijenta i pumpicu za napuhavanje manžete. Ova slika je zanimljiva jer prikazuje uobičajeni medicinski postupak koji se koristi za praćenje zdravlja pacijenata i dijagnosticiranje hipertenzije ili drugih kardiovaskularnih problema.
Foto: Pixabay

Visok krvni tlak, poznat i kao hipertenzija, može povećati rizik od ozbiljnih bolesti poput srčanog i moždanog udara, zbog čega je važno prepoznati što ga može uzrokovati

Krvni tlak je jedan od ključnih pokazatelja zdravlja srca i krvnih žila. Iako se prirodno mijenja tijekom dana, postoje brojni čimbenici koji ga mogu privremeno ili trajno povisiti. Neki od njih su povezani s načinom života, dok drugi ovise o zdravstvenom stanju pojedinca.

Visok krvni tlak, poznat i kao hipertenzija, može povećati rizik od ozbiljnih bolesti poput srčanog i moždanog udara, zbog čega je važno prepoznati što ga može uzrokovati.

Prvi je na popisu stres i emocije. Ljuti ste, nervozni ili pod stresom? To može trenutno povisiti tlak. Dugotrajni stres također može pridonijeti hipertenziji.

Zatim slana hrana koja zadržava tekućinu u tijelu što povećava tlak. Kofein iz kave, energetskih pića ili jakog čaja također može nakratko podići tlak.

Nikotin sužava krvne žile, što uzrokuje nagli porast tlaka. Alkohol, osobito u velikim količinama, također može pridonijeti visokom tlaku.

Sjedeći način života može uzrokovati povećanje krvnog tlaka jer srce i krvne žile postaju manje učinkoviti.

Bubrežne bolesti, problemi sa štitnjačom i određeni lijekovi (npr. dekongestivi i kontracepcijske pilule) mogu povećati krvni tlak.

Nedostatak sna, apneja ili loša kvaliteta sna mogu dugoročno utjecati na krvni tlak.

Akutna bol (npr. jaka zubobolja, udarac ili ozljeda) može uzrokovati privremeni skok tlaka.

Jako hladno vrijeme može uzrokovati sužavanje krvnih žila, što povisuje tlak.

Neki ljudi osjećaju stres prilikom posjeta liječniku, što uzrokuje privremeni porast krvnog tlaka.

Iako su neki uzroci privremeni, dugoročno visoki krvni tlak može imati ozbiljne posljedice za zdravlje. Stoga je važno prepoznati rizične čimbenike i poduzeti korake za njegovo kontroliranje, bilo promjenom životnih navika ili uz pomoć stručnog medicinskog savjeta. Prevencija i briga o zdravlju srca najbolji su put prema dugom i kvalitetnom životu.

Nastavi čitati

U trendu