Connect with us

In Metropola

Obilježen Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Objavljeno

/

Šest osoba stoji ispred zgrade s EU zastavom, držeći velike bukete cvijeća omotane u ukrasni papir s vrpcama. Sudionici su formalno odjeveni, a u pozadini su staklene i mramorne površine.
Foto: Klaudija Klanjčić

U petak, 21. veljače 2025., svečano je obilježen Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu, koji se tradicionalno slavi 22. veljače, u spomen na dan kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga ‘Misal po zakonu rimskoga dvora’

Poslušaj članak

Ova proslava, uz obilježavanje 418. obljetnice postojanja Knjižnice, bila je prilika za uručivanje godišnjih nagrada i priznanja istaknutim stručnjacima u području knjižničarske djelatnosti.

Sveučanost je održana u predvorju NSK-a pod vodstvom Zrinke Turalija, televizijske novinarke i urednice. Prisutnima su se prigodnim govorima obratili ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Nikola Mrvac te glavna ravnateljica NSK-a Ivanka Stričević.

Ministrica Obuljen Koržinek naglasila je važnost NSK-a kao mosta između bogate povijesne baštine i suvremenog digitalnog doba te ključnog mjesta hrvatske kulture, obrazovanja i znanosti. Također je istaknula značaj ulaganja u knjižničnu infrastrukturu, podsjećajući na otvaranje, obnovu i širenje 24 knjižnica u posljednjih osam godina, među kojima pet velikih županijskih knjižnica u Varaždinu, Požegi, Vinkovcima, Rijeci i Sisku.

Glavna ravnateljica NSK-a Ivanka Stričević istaknula je projekt uvođenja knjižnične platforme Alma/Primo, koji će povezati NSK i 82 visokoškolske knjižnice u jedinstveni digitalni sustav Bukinet.hr. Također je predstavljen projekt e-Sveučilište, osmišljen za modernizaciju digitalnog i suradničkog učenja.

Među značajnim akvizicijama NSK-a, istaknut je kodeks ‘Antiphonarium Romanum’ iz 1725. godine, rijetko i vrijedno djelo nabavljeno na dražbi u Münchenu, koje je nekada pripadalo pavlinskom samostanu u Remetama. Ovaj povratak kulturne baštine u Hrvatsku dodatno obogaćuje fond NSK-a.

U sklopu svečanosti dodijeljene su nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tanja Buzina primila je nagradu za iznimni stručni doprinos i promicanje knjižnične djelatnosti. Ivana Hebrang Grgić nagrađena je za razvoj knjižnične djelatnosti i inovacije. Damir Agičić dobio je priznanje za uspješnu suradnju NSK-a s poslovnim sektorom. Gordana Radočaj nagrađena je za izvrsnost i proaktivnost u radu. Tim organizatora programa ‘Ključ iz davnine’ dobio je priznanje za inovativnost u timskom radu.

Obilježavanju Dana NSK-a prethodili su Dani otvorenih vrata, održani 19. i 20. veljače, gdje su posjetitelji mogli istražiti najvrjednije zbirke NSK-a, sudjelovati u radionicama i upoznati se s restauratorskim tehnikama. Posebnu pažnju privukla je radionica ‘Doktori za knjige’, gdje su posjetitelji mogli naučiti osnove restauracije starih knjiga. Uz izložbe rukopisa hrvatskih klasika poput Augusta Šenoe, Antuna Gustava Matoša i Ivane Brlić-Mažuranić, posjetitelji su imali priliku razgledati karte i atlase iz 18. i 19. stoljeća, originalne rukopise Vatroslava Lisinskog te grafičke crteže poznatih hrvatskih umjetnika.

Sveučanost obilježavanja Dana NSK-a ponovno je potvrdila značaj i neizostavnu ulogu ove institucije u hrvatskoj kulturnoj, obrazovnoj i znanstvenoj zajednici.

In Metropola

Zdrava mobilnost kao temelj zdravih, održivih i uključivih urbanih sredina

Objavljeno

/

Napisao/la:

Panel-rasprava s temom "Zdrava mobilnost u gradovima" u dvorani Sveučilišta u Zagrebu. Šest govornika sjedi u polukrugu ispred velike projekcije s QR kodom i natpisom događanja. Atmosfera je profesionalna i usmjerena na razmjenu mišljenja o održivoj mobilnosti.
Foto: Grad Zagreb

‘Zdrava mobilnost u gradovima’ naziv je skupa posvećenog promociji aktivne mobilnosti kao temelja zdravih, održivih i uključivih urbanih sredina, održanog u srijedu u prostoru Sveučilišta u Zagrebu

Među okupljenim predstavnicima akademske zajednice, privatnog sektora, start-up zajednice, kao i predstavnika Grada Zagreba, kroz različite perspektive podijeljeni su primjeri dobre prakse i inovativna rješenja usmjerena na razvoj zdravijih gradova.

Kao jedan od sudionika panela, uz Andru Pavunu, pročelnika Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagreba, Selmu Šogorić, predsjednicu Hrvatske mreže zdravih gradova, Maju Ahac s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Matije Sikirić s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u raspravi je sudjelovala i Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.

Zdrava mobilnost važan je preduvjet kvalitete života, zdravlja građana i održivog urbanog razvoja, kazala je uvodno pročelnica Vidović.

– Mobilnost nije više nije samo prometna, već i javnozdravstvena i razvojna tema. Poticanje kretanja i svakodnevne fizičke aktivnosti znatno pomažu u prevenciji bolesti. Upravo zato na razini Grada uvodimo nove ili proširujemo postojeće pješačke zone, biciklističke staze, zelene površine, šetnice, ali i sigurnije rute do škola, domova zdravlja i sportskih sadržaja.

U nastavku izlaganja napomenula je kako se u zagrebačkom Centru za zdravlje mladih provode savjetovanja i radionice o zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti školske djece i studenata i to pod nadzorom kineziologa.

– Kao nadstandard, već drugu godinu zaredom, u Domu zdravlja Zagreb – Centar provodimo projekt Zeleni recept, odnosno zelena uputnica, kojim liječnici pacijentima preporučuju tjelovježbu koju provodi kineziolog. Građane se time potiče na redovitu tjelesnu aktivnost i tako utječe na njihovo fizičko i mentalno zdravlje, a i smanjuju se liste čekanja za fizikalnu terapiju.

Pročelnica je posebice naglasila važnost osiguravanja jednakog pristupa mobilnosti za sve skupine građana čime se ujedno doprinosi socijalnoj pravednosti. Upravo zato se kontinuirano i nabavljaju niskopodni tramvaji i autobusi, unapređuje pristup stajalištima javnog prijevoza, raskrižja opremaju zvučnim signalizatorima, u pothodnike ugrađuju dizala, postavljaju taktilne površine.

– Kroz gradsku Odluku o socijalnoj skrbi danas osiguravamo besplatan javni prijevoz za oko 132 000 građana. Jer mobilnost je preduvjet socijalne uključenosti; ona nije samo fizičko kretanje već i pravo na pristup uslugama. Zagreb to jasno prepoznaje i djeluje u tom smjeru; sustavno, uključivo i dugoročno – zaključila je.
 
Skup je organizirao Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, u ulozi predstavnika EIT Health zajednice znanja i inovacija u Hrvatskoj i tvrtka Invento Capital Partners, kao predstavnik EIT Urban Mobility zajednice u Hrvatskoj, u suradnji sa UNIC-om.

Izvor: Grad Zagreb

Nastavite čitati

In Metropola

HRVATSKA KNJIŽNICA ZA SLIJEPE Izložba slika nastalih u sklopu likovne terapije

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Djeca su uistinu maštovita i kreativna, a ova je izložba posve taktilna, tako da smo mi kao knjižnica odlučili njihove radove zadržati kao stalni postav i oplemeniti naš prostor, kaže nam Karolina Zlatar Radigović, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe

Poslušaj članak

Igra točaka, crta, likova i boja. Tako je, u kratkoj noti, likovna pedagoginja Tanja Parlov opisala ljetnu izložbu slika učenika Centra za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’, stvaranih kombiniranom tehnikom tijekom likovne terapije. Ova jedinstvena izložba otvorena je koncem lipnja u Hrvatskoj knjižnici za slijepe, a za zainteresiranu će javnost biti otvorena do 12. rujna.

Ove godine Hrvatska knjižnica za slijepe obilježava 60. obljetnicu postojanja – čime se svrstala u jednu od najpostojanijih i najuglednijih institucija naše kulture – a tim je povodom pripremila raskošan program u sklopu kojeg je i otvorena rečena izložba.

– Naša knjižnica već dugo godina surađuje s Centrom za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’, i moram napomenuti kako se ta suradnja odvija na obostrano zadovoljstvo. Također nam je zadovoljstvo raditi s likovnom pedagoginjom Tanjom Parlov i korisnicima njezine likovne radionice unutar samog ‘Vinka Beka’. Djeca su uistinu maštovita i kreativna, a ova je izložba posve taktilna, tako da smo mi kao knjižnica odlučili dio njihovih radova zadržati kao stalni postav i oplemeniti naš prostor – kaže nam Karolina Zlatar Radigović, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe.

Ovakva je izložba, nastavlja ravnateljica Zlatar Radigović, sjajan alat za senzibilizaciju javnosti kada je riječ o pravima i položaju slijepih osoba, usto i dobar putokaz za stvaranje društva jednakih mogućnosti. Tek uzgred, za one neupućene, Hrvatska knjižnica za slijepe ne nudi svoje usluge samo osobama oštećena vida, nego i svima koji imaju teškoća s čitanjem, ponajprije ljudima s disleksijom i onima koji ne mogu držati knjige u rukama.

A evo što i samoj ljetnoj izložbi polaznika Centra za odgoj i obrazovanje ‘Vinko Bek’ kaže Tanja Parlov, pod čijim su mentorstvom likovna djela i stvarana.

– Apstraktno kao mogućnost izričaja osjeta i emocija tema je koja povezuje naše slike. Gradili smo ih papirnom kašom kroz točke, ravne i zakrivljene crte, stvarajući pritom zanimljive i dinamične likove. Nekad sami, nekad kroz komunikaciju s drugima. Izbor boja čini spektar duginih boja u različitim omjerima, tonovima i čistoći boje stvarajući dinamičnu i veselu atmosferu. Akromatske boje dodatno pojačavaju izražajnost kromatskih boja u nekim slikama. Radovi pulsiraju energijom, veseljem i slobodom – zaključuje likovna pedagoginja Tanja Parlov.

Nastavite čitati

In Metropola

Zagrepčanima na raspolaganju javni zdenci i klimatizirane knjižnice

Objavljeno

/

Napisao/la:

Infografika s porukom: „Tijekom toplinskih valova građanima Zagreba na raspolaganju javni zdenci i klimatizirane knjižnice“. Desno je karta grada Zagreba s označenim točkama dostupnih lokacija, a uz nju su prikazani knjige i termometar koji pokazuje visoku temperaturu.
Foto: Grad Zagreb

Kako bi se zaštitili od visokih temperatura, građani Zagreba mogu potražiti osvježenje na javnim zdencima i u klimatiziranim knjižnicama širom grada

Građanima su na raspolaganju 172 javna zdenca s pitkom vodom, raspoređena diljem grada, a njihov broj se kontinuirano povećava. Najbliži zdenac moguće je lako pronaći putem interaktivne karte dostupne na ovoj poveznici

Uz zdence, građani rashlađenje mogu potražiti i u Knjižnicama grada Zagreba, čiji su prostori većinom klimatizirani i predstavljaju ugodno mjesto za boravak tijekom dana. Mreža knjižnica djeluje na 42 lokacije u svim gradskim četvrtima. Detaljnije informacije o programima dostupne su na službenoj mrežnoj stranici Knjižnica grada Zagreba.

Grad Zagreb poziva građane da tijekom toplinskog vala potraže rashlađenje u dostupnim prostorima te da prate preporuke o zaštiti zdravlja koje objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Izvor: Grad Zagreb

Nastavite čitati

U trendu