In Metropola
NOVO U ZAGREBU Prvi restoran s tri Urihove zvijezde
Nigdje u svijetu ne postoji Michelinov restoran koji nudi tako dobar grah za dva eura ili dozlaboga ukusnu lešo junetinu za tri i pol. Za te novce ne možeš sastaviti ni pristojan sendvič
Odmah preko puta zagrebačkog Autobusnog kolodvora, u Držićevoj, otvoren je Restoran Sunce koji djeluje unutar ustanove URIHO, restoran po mnogočemu drugačiji i neobičan.
O tome nam govori Iva Šušak, koja u rečenoj ustanovi radi kao defektologinja i još ponešto, a razgovaramo upravo nakon podnevnog gableca kada su joj okusni pupoljci još u funkciji. Iz pristojnosti Ivu ne pitamo za godine – ima ona trideset i ohoho – ali ovog trenutka izgleda poput djevojčice kojoj je netko na lice zalijepio široki osmijeh.
Glad je najbolji kuhar, kaže Iva, a ovog puta za njezino gastronomsko zadovoljstvo zasluge pripadaju Tomislavu Vrbančiću, glavnom kuharu u Suncu. Sudeći po njegovoj ne baš tako šlang figuri, Tomislav silno uživa u tome što kuha, pa su tako i krajnji korisnici, Urihovi radnici, u opasnosti da nabace višak kilograma i prije početka blagdanskog krkanluka.
Tomislavova kulinarska filozofija naizgled je jednostavna i laka – najbolje sastojke pripremaju vješte i iskusne ruke – no on u kuhinji koristi nešto moćnije od bilo kojih začina. On hranu, naime, začinjava ljubavlju i potrebom da nahrani ljude dobro i kvalitetno. Jer kako drugačije objasniti činjenicu da u Restoranu Sunce tanjur slasnog brudeta košta smo četiri eura, a porcija je tako velika da se njome može nasititi i ona nejač što se hrani u saborskom restoranu na Markovu trgu.
Kako je moguće da, primjerice, porcija oslića u restoranu košta jednako nabavnoj cijeni, objašnjava nam Adel Zuka, voditelj Restorana Sunce. Čovjek je to mlad i energičan, predan poslu, pa ne treba sumnjati da će restoran, kada jednom bude otvoren za javnost, biti važna stavka na gastronomskoj karti Zagreba.
– Sada kuhamo isključivo za zaposlenike ustanove URIHO, a sljedeće godine planiramo otvoriti restoran i za javnost. Za mnoge je Urihovce ova ustanova druga obitelj, a mi se trudimo kroz našu kuhinju tim ljudima upravo pružiti osjećaj doma. Ljubav i zajedništvo za nas su snažniji motiv od golog profita – tumači Adel.
Razloga za zadovoljstvo ima i Iva Šušak, iza nje su dva projekta vezana za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Jedan od tih projekata proglašen je ‘primjerom dobre prakse’ od strane Agencije za mobilnost i programe EU, dok je drugi blisko povezan s Restoranom Sunce i rezultirao je zapošljavanjem dvije pomoćne kuharice. No to je tek početak i Iva vjeruje kako će ovaj restoran uskoro biti poligon za stvaranje drugih majstora kulinarstva, kakav je i glavni kuhar Tomislav.
URIHO je imao uspješnu godinu, veli Iva, a kao krunu svega postignutog označava novi Kolektivni ugovor, donesen nakon puna dva desetljeća, kojim se bitno povećavaju materijalna i svekolika prava Urihovaca. I sve to u prvoj godini mandata nove ravnateljice Sanje Major.
– Kolektivni ugovor je inkluzivan i progresivan, a posebno se vodilo računa i o rodnoj ravnopravnosti – kaže Iva.
– Ovim Kolektivnim ugovorom postavljen je temelj za razvoj modernijeg i uspješnijeg Uriha. Tome u prilog govori i činjenica da je naš brend Purger i Purgerica postao dijelom stalnog postava Muzeja grada Zagreba. Naše kišobrane, ruksake i majice s motivom Purgera i Purgerice već nose i turisti iz cijelog svijeta, pa s razlogom vjerujem kako će se taj trend razvijati i u razdoblju koje je pred nama. Meni osobno posebno je drago što smo otvorili Restoran Sunce, jer ovdje jedem kao da sam doma, s time da su porcije našeg kuhara Tomislava obilatije – napominje Iva.
Zbog svega navedenog, dolje potpisani gastro-kritičar Restoranu Sunce dodjeljuje tri Urihove zvijezde.
Zaslužili su. Doduše, nije to u rangu Michelinovih zvijezda, još nemaju taj autoritet i ugled kojim restorani stječu planetarnu slavu. Jer Urihovci su sa svojim Suncem tek na početku jednog dugog i vijugavog puta.
Opet, nigdje u svijetu ne postoji Michelinov restoran koji nudi tako dobar grah za dva eura ili dozlaboga ukusnu lešo junetinu za tri i pol. Za te novce ne možeš sastaviti ni pristojan sendvič.
Nađete li takav restoran, URIHO časti gablecom.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine
Poslušaj članak
Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.
To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.
Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.
Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.
Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.
Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.
Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.
– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.
Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec
Poslušaj članak
Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.
Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.
Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.
– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.
Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.
Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet
Poslušaj članak
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.
Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.
Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.
Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.
Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.
Tko su Purger i Purgerica?
SMOTRA SVEUČILIŠTA Bolji uvjeti studiranja za OSI
Zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
IOK Zagreb nastavio pobjednički niz u trećem kolu HLSO
-
Civilno društvoPrije 2 danaPomozimo Barbari Vardić da ode na operaciju kuka
-
Life&StylePrije 3 danaTople jakne i kaputi zbog kojih ćete voljeti zimu
-
in MREŽAPrije 1 danStigle promjene pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga
-
in MREŽAPrije 4 dana„Zdravlje bez barijera“ za osobe oštećenog sluha
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danPravobranitelj Jurišić traži odgovornost zbog slučaja Jankomir
-
Civilno društvoPrije 3 danaUdruge osoba s invaliditetom su partneri gradovima i županijama
-
Moderna vremenaPrije 3 danaOdobren egzoskelet za pomoć osobama s oštećenjem moždine
-
Tenis u kolicimaPrije 4 danaSven Maretić osvojio titulu u parovima na turniru u Italiji